Upotreba reči andra u književnim delima


Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI

” Ja sam često odlazio na Klenak, gde je do̓odio obršter (Andra) Stojićević i kapetan Kosta Jovanović, i oni su naši dobri prijatelji, i Turcima jednako govore: „Isterajte Fočića, pak

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

nekadašnjih maglovitih ideala »Slavjanskog Carstva« i snova o (ZDESNA, U GORNjEM REDU: PRVI — ILIJA DUŠMANIĆ, DRUGI — ANDRA NIKOLIĆ, TREĆI — RAŠA MILOŠEVIĆ, ČETVRTI — KOSTA HRISTIĆ; U SREDNjEM REDU DRUGI, U SREDINI, MARKO PAJIĆ; U TREĆEM REDU,

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

) 18. Kićine priče — narodni humor — sv. 1, Beograd (1923?). 19. Andra Gavrilović: dvadeset srpskih narodnih pripovedaka, Beograd 1925 (drugo izdanje). 20.

Ranković, Svetolik P. - PRIPOVETKE

— Šta, gospo? Zar još živi Andra Japanac?! dreknuh ja od čuda i iznenađenja. — Da, gospodine. Živi i živeće još vekovima na sreću srpske prosvete i

Ali je naš preuzvišeni gospodin Andra sve to izmenio, i sad mi vršimo sve ono, što ste nekad vi vršili... — I vojenu službu?

— Čudo te nije gospodin Andra izmenio i nošnju: po svemu bih rekao, da ova gospoda treba da nose vaše suknje a vi čakšire.

Ćosić, Dobrica - KORENI

Ne čuje ni odgovor. „Sad je svršeno s Tvojim Aćimom“, kaže Tošić. A Andra, Vukašinov učitelj, rekao mu: „Ni o kraljevoj ženidbi nije se toliko pričalo.

— dobro veče, gospodine profesore. Andra, nadnesen nad hartijom, s perom u ruci, podiže glavu i, iznenađen gostom, ne odgovori.

— Običaje moga naroda. — Još vas zanima prošlost? — Kako još? — namršti se Andra ne gledajući ga. — Šta je s mojim ocem? — Vidim, i tebe još brine prošlost. Nešto kao osmeh minu Vukašinovim usnama.

Vidim, testije su vam pune, a svakako da imate i nekog ko vam nosi pisanke. Između stola i kreveta Andra pređe tri koraka, pa podiže glas: — Kad si za Božić dolazio kući, kako si smeo da prođeš kroz Palanku a da ne svratiš

— viknu. — Ljudi kao Aćim ne pate od nesanice. Jedan drugome nemaju više šta da kažu. Andra utrnu lampu i leže. Vukašin na klupi, sedeći, provede noć. U džepu mu pismo predsednika vlade za sreskog kapetana.

U jabučaru iz sve snage svira Tola. GLAVA ČETVRTA Andra shvati šta se dogodilo, jer Đorđe uđe polako, neodlučno. Uđe kao prebijeno pseto, glava mu sparušeno Visi na

u jezi umiranja što dugo traje, a nema ruke da ga odloži, da zaustavi zvonko kidanje i gnječenje suvih žilica, jer Andra, kroz zamućen dan i hrastove talpe četiri prsta jedre, Vidi Raku apsandžiju kako stoji opuštenih ruku i čeka.

Zna šta čeka. Andra misli na pečurku, Đorđevu glavu, koja se ne klati iako se samo na dve istegnute žile drži, misli na ispružene rukave

Kosa mu je dim što nečujno puzi po kamenom zidu apsane. Od stida, oseća Andra, pa je i njega stid zbog tuđeg stida. Hoće nečim i sebe i Aćima da uteši, a cigara u busenu i dim sporo i nečujno rastu

Aćim zna, misli Andra, zato se i uspravio i, zadavljen tugom, stoji bez reči, rasplinjava se, širi, raste, ispunjava sobu od netesanog kamena,

„Preki sud je zaveden“, kasnije je rekao Andra. Među njegove listove bila se urila jedna Aćimova noga. „Sedi nekako.“ Osećao je da se Aćim lula i bojao se da mu na

„A što je Meni lako?“ Andra mu je osetio drhtavicu. „Sin će da te iščupa. A ko će nas?“ cikao je pred plač. „Kakav sin! Ja nemam sina!

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 3

— dobaci mu jedan četnik, student. — Polažem oružje... Ovo je van moje moći — reče ti moj Andra i ode. Za njim dobaci onaj student: — Sad, kad si video i osetio, pomoli se, učo, Bogu za sve nas!

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

utvrditi već i stoga što su se kadikad Luki Milovanovu pripisivali i stihovi, često lepi, koji nisu njegovi: tako je Andra Gavrilović (v.

60. od 6. avgusta 1842, str. 243v. SIVA MAGLO... (str. 233). Iz posmrtnih hartija pesnikovih objavio Andra Gavrilović u članku Devet priloga istoriji srpske književnosti u devetnaestom veku, GNČ XXIV, Bgd 1905, 159.

MOJ GROB (str. 234). Iz posmrtnih hartija pesnikovih objavio Andra Gavrilović u članku Devet priloga istoriji srpske književnosti devetnaestog veka, GNČ XXIV, Bgd 1905, 159—60.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

U raznim krajevima zapažene su i različne drukčije pojedinosti — kao, na primer, u Gornjoj Pčinji pri zaštićivanju od andra (koje su slične vilama): »Ako ko strada od andra, nema mu leka sem da mu one oproste.

pojedinosti — kao, na primer, u Gornjoj Pčinji pri zaštićivanju od andra (koje su slične vilama): »Ako ko strada od andra, nema mu leka sem da mu one oproste.

Opačić, Zorana - ANTOLOGIJA SRPSKE POEZIJE ZA DECU PREDZMAJEVSKOG PERIODA

Rođen Andra Franičević (Čika Andra) Jovan Jovanović Zmaj i Avgust Harambašić: Zlatna knjiga za decu (Zagreb) Ljubomir Lotić: Dobri i

Rođen Andra Franičević (Čika Andra) Jovan Jovanović Zmaj i Avgust Harambašić: Zlatna knjiga za decu (Zagreb) Ljubomir Lotić: Dobri i nevaljali sinovi (Slika

Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA

i neobično je uspešno vodi; Sredoje Tvor uvukao se u policiju i, gde god je bio sa službom, osećao se njegov trag; Andra Krokodil je, kao tutor, progutao čitavu jednu masu, veliku dvospratnu kuću i sedam hektara zemljišta.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti