Upotreba reči biljkama u književnim delima


Afrika

Jednodnevno proleće pretvorilo se u leto. Vuije mi priča o kamenom dobu Afrike, o njenim plemenima, jeziku, biljkama, fauni i fosilima.

vodio jednu od najvažnijih misija po Sudanu, on je osnovao po Visokoj Volti čitave gradove, dao mnogim insektima i biljkama svoje ime, različito deformirano, sastavio zbirke preistorijskog oružja, nakita i dragog afričkog kamenja iz svih doba.

Crnjanski, Miloš - Seobe 1

Pod bregom, razrivenim prolećem, prvim biljkama i krticama, ta se kuća beše zarila u obalu Dunava, među mnogim drvenim, šarenim labudovima, šajkama sa izvijenim

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

³⁰ Drugim sredstvima, biljkama, oslanjajući se na isto načelo, služi se devojka u Skopskoj kotlini i drugim mastima. Da bi se za nju „lepili“ momci,

da se unošenjem određenih namirnica unose i psihičke, moralne i fizičke karakteristike koje se pripisuju životinjama i biljkama od kojih vodi poreklo ta vrsta hrane.

U narodu se kaže: „Svakoj travi vještica odoljeva, samo nije omanu i odoljenu.“ O omanu i ivi, biljkama sa isto tako snažnim odbrambenim svojstvom, u narodu se ovako peva: „Da mi ne bi ive i omana, ne podranih jedinka

da postane magična šibljika, lebensrute (šibljika života)“, piše Čajkanović u svom Rečniku srpskih narodnih verovanja o biljkama.

Ž., isto, s. 323. ¹¹² Vukanović, T., isto, s. 251-255; Čajkanović, V., Rečnik srpskih narodnih verovanja o biljkama, SKZ, Beograd 1985. ¹¹³ Dragičević, T., „Narodne praznovjerice“, GZM, 19—20, 1907-1908. s. 491. ¹¹⁴ Mićović, Lj.

311; Pavlović, J., isto, s. 131; Grbić, S. M., isto, s. 34; Čajkanović, V., Rečnik srpskih narodnih verovanja o biljkama, SKZ, Beograd 1985, s. 25—32. ¹⁸⁴ Karadžić, V. S., Srpski rječnik (1852), I, s. 171. ¹⁸⁵ Dragić, M., isto, s. 6.

178; Jovović, M., isto, 94. ⁴⁸ Milosavljević, S. M., isto, s. 97; Čajkanović, V., Rečnik srpskih narodnih verovanja o biljkama, SKZ, Beograd 1985, s. 248. ⁴⁹ Đorđević, D. M., isto, s. 416. ⁵⁰ Majstorović, S., isto, s. 566; Miodragović, J.

209. ¹⁸ Trojanović, S., isto, s. 62. ¹⁹ Čajkanović, V., Rečnik srpskih narodnih verovanja o biljkama, SKZ, Beograd 1985, s. 107. ²⁰ Trojanović, S., „Momčanik“, SKG, 1, 1903, s. 60.

Čajkanović, V., Mit i religija u Srba, SKZ, Beograd 1973. Čajkanović, V., Rečnik srpskih narodnih verovanja o biljkama, SKZ, Beograd 1985. Čajkanović, V.

Kapor, Momo - NAJBOLJE GODINE I DRUGE PRIČE

među životinjama i biljkama, čini se, uvek pod čistim nebom, okruženi nedodirnutim i nezagađenim prostranstvom, nezavisni od svega sem od ćudi

Crnjanski, Miloš - Lirika Itake

Patio sam uvek, i zar nije prah, ništa, dim, to proleće, sa svojim biljkama i bubama? U zemlji mog detinjstva, koju i ne vidim, nevraćenoj više dečjim, ni vojnim, trubama.

Petrović, Mihailo Alas - ROMAN JEGULJE

Ona se ubrzo počne hraniti sićušnim mikroskopskim biljkama koje sreta na putu, i na njoj se pojave dve crne tačkice koje obeležavaju oči.

Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA

Počeo sam ga time što sam posmatrao promene koje se dešavaju pred našim očima na našim domaćim životinjama i biljkama, a koje su, kao što sigurno znate, veoma znatne“. „Da se o tome osvedočim, dovoljno je da posetim kakvu izložbu pasa“.

Ona stvara individualne promene na životinjama i biljkama, ona ih prenaša na njihovo potomstvo. A čovek odabira promene što ih priroda stvara i nagomilava ih po svojoj želji.

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

Pričanje „jednog dobrog druga” o „plavim morima i dalekim ostrvima”, o „rumenim biljkama i koralima” Crnjanski je preneo u stihove, koje ćemo napisati kontinuirano, kao prozu, ali sa obeleženim

Miljković, Branko - PESME

PESME UZALUD JE BUDIM ZA ONE KOJE VOLIMO (1955) UZALUD JE BUDIM Budim je zbog sunca koje objašnjava sebe biljkama zbog neba razapetog između prstiju budim je zbog reči koje peku grlo volim je ušima treba ići do kraja sveta i naći

O nek se vetar s biljkama izmotava Neka se kamenje pred nevidljivim raskršćem uspava Samo da l će na skeletu osmeh moj prepoznati?

Petrović, Rastko - AFRIKA

Jednodnevno proleće pretvorilo se u leto. Vuije mi priča o kamenom dobu Afrike, o njenim plemenima, jeziku, biljkama, fauni i fosilima.

vodio jednu od najvažnijih misija po Sudanu, on je osnovao po Visokoj Volti čitave gradove, dao mnogim insektima i biljkama svoje ime, različito deformirano, sastavio zbirke preistorijskog oružja, nakita i dragog afričkog kamenja iz svih doba.

Nastasijević, Momčilo - PESME

KAP 8 ZORA 9 ĐURĐEVCI 11 SAN U PODNE 12 GROZD 13 DAFINA 14 VEČERNjE 15 LjILjANI 16 BILjKAMA 18 VEČERNjA 19 ČESMI KRAJ PUTA 21 POZNOJ 23 VRBE 25 SUTON 27 TRUBA 28 SESTRI U

Nastajem čudno iz ovog nestajanja, snom te dublje me sve budi. Sama zgažena biljka zlatan otvara cvet iz ožiljka. BILjKAMA Vliži se. Zlatna odora na njoj. Smrću pozlati. Mirisne moje, toplo li umirete. Raskoš je ovo i u meni sete.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

KNjIŽEVNOSTI Veselin Čajkanović REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANjA O BILjKAMA „Antologija srpske književnosti“ je projekat digitalizacije klasičnih dela srpske književnosti

ask.rs. 2009. Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Veselin Čajkanović REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANjA O BILjKAMA Sadržaj SKRAĆENICE 2 ALjMA 4 BAGREM 4 BADEM 4 BELA LOZA 5 (BELI) KRIN 5 BELI LUK 5 (BELI)

ČAJKANOVIĆEVOM »REČNIKU« 130 I UZ POJEDINE ČLANKE U »REČNIKU« 131 II O BILjKAMA KOJIH NEMA U »REČNIKU« 151 III POVODOM ČLANAKA KOJI NEDOSTAJU U »REČNIKU« 158 REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANjA O

KOJIH NEMA U »REČNIKU« 151 III POVODOM ČLANAKA KOJI NEDOSTAJU U »REČNIKU« 158 REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANjA O BILjKAMA SKRAĆENICE ARW — Archіv für Relіgіonѕwіѕѕenѕchaft ASPh — Archіv für ѕlavіѕche Phіlologіe BV — Bosanska vila

U narodnoj medicini i vradžbinama ima b. l. među svima biljkama najveći značaj. Za njega je karakteristična poslovica u kojoj on opominje čoveka: »Ti mene čuvaj od nokta, a ja ću tebe

Od lišća belog d. (zajedno s drugim biljkama) kuva se tej protiv žutice (SEZ, 16, 431). ĐUMBIR Ingwer (zіngіber offіcіnale). Đumbir [reč orijentalska, v.

U narodnoj medicini ima veliku primenu. U vrućoj vodi u kojoj je potopljena, zajedno sa drugim biljkama, ž., kupaju se »zdravlja radi« (SEZ, 17, 533). Tej od ž.

U narodnoj medicini k. je dosta cenjena biljka. I njega beru, s ostalim lekovitim biljkama, na Biljani petak (Karadžić, Z, 121; SEZ, 19, 48), u Međudnevice (SEZ, 19, 13); takođe i na Cveti (ib. 40).

(zajedno sa drugim biljkama, SEZ, 16, 431). Voda u kojoj je potopljeno seme od s. lek je od glavobolje (Karadžić, 3, 222). Njegov cvet lek je od

, i ona će biti zasađena na grobu više glave (GEM, 25, 1962, 189). II O BILjKAMA KOJIH NEMA U »REČNIKU« Alske trave (gramіna draconіѕ). Upotrebljavaju se za lečenje i bajanje u Pomoravlju.

U narodnoj pesmi, koju po Vuku (Pjesme, 1, 671) navodi Šulek, t. se nalazi među uglednim biljkama u mitu i religiji (kroz pomaleno selo ne može se proći od momaka i devojaka i od cveća svakojaka: »Od selena i od

Vratič), o senovitim drvetima (u čl. (Vinova) loza), o setvi (u čl. Pšenica) i o tabuiranim biljkama (u čl. Brest), ali ti članci nedostaju.

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

“ Mali oronuo starac koji je počeo slabo da čuje i još slabije da vidi, srodio se s biljkama na neki ososbit način. Počeo je mirise biljaka da prima kao neki govor.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti