Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
] Od važnijih njegovih satiričnih i humorističnih pripovedaka, štampanih u zasebnim knjižicama, valja pomenuti: Božićna pečenica (Beograd, 1898), Čiča-Jordan (Mostar, 1903), Jeksikadžija (Mostar, 1904), Tri pripovetke (Karlovci, 1904),
Sremac, Stevan - PROZA
ask.rs. 2009. Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Stevan Sremac PROZA Sadržaj BOŽIĆNA PEČENICA 2 GLAVA PRVA 3 GLAVA DRUGA 13 GLAVA TREĆA 17 MAKSIM 31 GLAVA PRVA 32 GLAVA DRUGA 35 GLAVA TREĆA 38 BURI I
TREĆA 38 BURI I ENGLEZI 44 GLAVA PRVA 46 GLAVA DRUGA 48 GLAVA TREĆA 49 GLAVA ČETVRTA 51 PROZA BOŽIĆNA PEČENICA GLAVA PRVA U kojoj je opisano sve što je nužno da se prethodno zna.
Kapor, Momo - BELEŠKE JEDNE ANE
I uzalud ga je deda dočekao okićen džidžama kao božićna jelka, uzalud mu se hvalio koliko je „propešačio za ovu zemlju“ i sve, taj ti se dasa — kožnjak lepo useli kod nas i,
Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba
(A one starkelje neka održavaju svoje sjednice gdje već znaju!) Tu bi ono bilo kao neka permanentna, vječita božićna jelka, obilata, pogolema, dovoljna za područje čitave općine.
Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI
sa devičanskom zvezdom sa Bogorodičinoga maforiona na ikonama (što je transformisana Spica iz Device), a slama je božićna, ali i ona koju je kum od kuma krao i onako mu je ispadala ostavljala je trag koji je nazvan Kumovskom Slamom.
Ta božićna i „sveta slama“, koja je istovremeno i zvezdana slama iz Mlečnoga Puta, mitska slama iz narodnoga verovanja, pojavljuje
Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA
odista „jedna od najsimpatičnijih stvari našega pesnika”, „sva izvanredno mirna, smerna, krotka, bezazlena, kao neka božićna pesma”, veli za nju Pavle Popović (opširnije o njoj v. Pavle Popović, Milovan Vidaković, Bgd 1934, 89—91).
Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA
Za j. panjem, u jednoj skaski, sedi i Uris (Begović, 201). »Božićna jelka« unesena je sa strane (upor. o njenom postanku i širenju M. R.
, 429). Poznata su izvesna vračanja i zabrane u š. korist. Da bi bolje rodile, na njih se meće božićna slama (SEZ, 14, 94; verovatno u nameri da duše kojima je slama impregnirana — v.
ove večere (i beli luk) »ostavljaju do Krstovdana, kad svi ukućani okuse pomalo« (GEM, 28—29, 1965—1966, 204, Resava). Božićna česnica ne može biti bez pasulja, od koga se u nju stavlja različit broj zrna (prema broju čeljadi), ali s istom verom da
Ćipiko, Ivo - Pauci
je već mitilo, pa se svijet razilazi: neki svrću u krčmu, a neki se žure kući, uprćeni punom torbom iz koje viri božićna svijeća, privezana uz palicu, i bakalarev široki rep. I Rade se žuri.
Pade mu oko na njegovu torbu: prazna je; iz nje ne viri ni božićna svijeća ni bakalarev široki rep. Preteče ga, a zanesen svojim snažnim mislima, ne osjeti prama njemu samilosti, već
Gaze po posutoj slami, na kojoj je žito raslo i koja se zimi blagu polaže, i prilaze k božićnoj vatri. Pali se božićna svijeća, zalaže se mrsom i — počima Božić.
I u tome spušta se suton i selo zakrili božićna noć. Radi tek sada izbijaju pred oči meke i jezive uspomene iz djetinje dobi; i život i navade ispoljuju se jače i