Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA
Među mnogobrojnim dubrovačkim naučnicima se ističe, naročito u XVII veku, Ruđer Bošković, tvorac vrlo značajne teorije o suštini materije.
Denis). Najslavniji predstavnici ove sjajne književne i naučne periode bili su Gundulić, Palmotić i Bošković. Posledica je ove visoke kulture bila formiranje nacionalnog duha.
Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
, isto, s. 81; Mijatović, S. M., isto, s. 3. ⁴⁴ Radunović, M., Ostala je reč, SKZ, Beograd 1988, s. 245. ⁴⁵ Bošković-Matić, Milica, „Običaji o rođenju“, GEM, 28—29, Beograd 1965/1966, s. 182; Mijatović, S. M., isto, s. 5. ⁴⁶ (Jukić, J.
345—361; Nušić, B., isto, s. 123—124. ¹³⁹ Bošković-Matić, Milica, isto, s. 179. ¹⁴⁰ Đorđević, T. R., Veštica i vila u našem narodnom verovanju i predanju, Dečje novine,
108; Kordunaš, M., isto, 5, s. 154; Banovac, M., „Valja se, ne valja se“, Novi vaspitač, 7, 1898, s. 222; Bošković-Matić, Milica, „Običaji o rođenju“, GEM, 28—29, 1965—1966, s. 180; Miodragović, J.
, isto, s. 117; Filipović, M. S., Život i običaji narodni u Visočkoj Nahiji, s. 149; Majstorović, S. M., isto, s. 566; Bošković-Matić, Milica, isto, s. 179; Veljić, M., „Običaji i verovanja iz Jovca“, SEZ, XXXII, Beograd 123, s. 390; Petrović, V. K.
216. ⁵² Miodragović, J., isto, s. 92. ⁵³ Bošković-Matić, Milica, isto, s. 178. ⁵⁴ Milosavljević, S. M., isto, s. 101; Milošević, M., isto, s.
Boškovih-Matić, Milica, „Običaji o rođenju“, GEM, 28—29, Beograd 1966/1967. Bošković-Stulli, Maja, Usmena književnost: nekad i danas, Prosveta, Beograd 1983.
Bošković-Stulli, Maja, Usmena književnost: nekad i danas, Prosveta, Beograd 1983. Bošković-Stulli, Maja, „Usmena književnost“, u: Povijest hrvatske književnosti, knj. 1, Liber— Mladost, Zagreb 1978.
1, Liber— Mladost, Zagreb 1978. Bošković-Stulli, Maja, „O narodnim pripovijetkama“, predgovor za Narodne pripovijetke, Zagreb 1963. Brajović, M.
Matavulj, Simo - USKOK
— Dobro nam došao, oče igumane — prihvati vladika. Za igumanom uđoše: bjelopavlićki vojvoda Marko Bošković; pješivački serdar Mrkoje Kontić; piperski serdar Marko Piletić, barjaktar Pavao Bojović i njekoliko njihovijeh.
đakon nudio redom, ali vladika, odjednom, iz nebuha reče: — Za krv među Katunjanima neka sude iguman Đorđe i vojvoda Bošković. Riječanima i Katunjanima primorci Krsto i Vuko. Riječanima i Crmničanima: serdar Mrkoje i Radisav Kontić!
odvedoše većinu „izvanjaca“ na večeru i noćište; u manastiru ostadoše Njeguši, dva Primorca, ostroški iguman, vojvoda Bošković i serdar Plamenac; ostadoše razumije se i onijeh deset vojnika što smijeniše onu šestoricu.
Iguman Đorđe i đakon Ivo nadmetahu se u šalama, serdar Plamenac pričaše o svome putovanju u Rusiju i u Pariz, vojvoda Bošković zapodjenu razgovor o događajima u Srbiji, o Bjelopavlovićima koji se nalažahu s Jovanom Dobračom.
Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
Pozniji urednici bili su: Jakov Ignjatović, Subota Mladenović, Jovan Đorđević, Antonije Hadžić, Jovan Bošković, Dr Milan Savić, i, danas, dr Tihomir Ostojić. Od 1843. do 1848.
Njegova knjiga o slovenskim narodnim pesmama, koju je 1857. Jovan Bošković preveo na srpski, jako je uticala na književno-romantično vaspitanje mladog naraštaja srpskog.
Kapor, Momo - BELEŠKE JEDNE ANE
kiselkasto-baznih pena, anti-bebi pilula i periodičnih kalendara, sličnih onima koje je upotrebljavao pokojni Ruđer Bošković prilikom izračunavanja zvezdanih udaljenosti. Zaista se smrtno preplaših!
Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME
TRENUTAK ISTORIJE Sanji Bošković Godine 1634, u sredu, trećeg juna Jedan čovek, koji se ni u kakvoj ne vodi kartoteci, Kasno popodne, u blizini
Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE
BAKUĆ ULIJA I DRUGE PRIČE PACKO Na času istorije, kome sam ovih dana u gimnaziji prisustvovao, profesor Bošković, rezervni oficir, ne mogavši odoleti navaljivanjima, rekao je najzad svojim malim gimnazistima: — E pa lepo.