Upotreba reči brana u književnim delima


Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI

te kuća s jednoga kraja gori, a naša vojska prelazi preko Topčidera, ali ne može brzo da pređe preko vodenički̓ brana. Napunimo, pomažući i ja tobdžiji, top. Ali šta ćemo sad? Top gledi upravo iz strane u našu vojsku; eto sad nevolje!

Dučić, Jovan - PESME

SVITANjE Jutarnji strnjik mori slana, Iz polja nešto teško vapi, To plitku reku davi brana I kida jetki napor slani.

Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA

sjutra coktanja i otpuhivanja kad se na njivi pojavi djed-Rade: - E, moj Nikola, zatrke se na kobile skače, a plug i brana traže drukčiju pamet.

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

Kada je 1865. Matica srpska došla u ruke mladih, pala je i poslednja brana novom pravopisu. Od kraja šezdesetih godina nov pravopis je opšti pravopis srpske književnosti, i narodni jezik sasvim

Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje

— E, moj Nikola, moj Nikola, zatrke se na kobile skače, a plug i brana traže drukčiju pamet. Ako stric otputuje u Banat, da primi napolicu sa svoje dobrovoljačke „parcele“, ili ako ga

Lalić, Ivan V. - PISMO

Da lije ovo zemlja obećana 3a one koji vole spore kretnje, One što krote svakodnevne pretnje Sklopom nasipa, ustava i brana? One što davno ne čekaju Mesiju, Pomireni sa svojim blagostanjem, I naseljavaju depresiju Koju su znanjem stvorili imanjem?

Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL

Ali ipak, ipak: uz sve te znake naklonosti kao da se oko njega stvarala i neka tanušna brana, neko upozorenje od kojeg se, noću, povremeno budio. Prozirna granica.

Petrović, Petar Njegoš - LUČA MIKROKOZMA

„O potčini meni vojevode, kojeno je slavoljubje sl'jepo i plamena slava brana digla s soglasijem mojim vojevati na svojega svemogućeg tvorca, ne dižite glasa protiv mene!

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 3

— Grešiš — dobaci mu potporučnik Brana „Maher“. — Danas je „kunst“ bez bolesti biti bolestan. I zato, kada prilikom jutarnjih poseta dođe lekar, Brana

— Danas je „kunst“ bez bolesti biti bolestan. I zato, kada prilikom jutarnjih poseta dođe lekar, Brana „Maher“ počne bez predaha: — Gospodine doktore!

prispeo je sa položaja kao rekonvalescent kapetan Voja, komandir mitraljeskog odeljenja, inače starešina Brane „Mahera“. Brana nam je odmah kazao da mu je nadimak „Fikus“. Naredio je upravnik da ga svi potporučnici sačekaju u paviljonu.

— Živeo naš sobni starešina! — Živeo! — prihvataju ostali, i dižu se sa kreveta. Brana „Maher“ prilazi svome komandiru i kao da mu raportira: — Gospodine kapetane, javljam vam se na dužnost. — Pazi ga...

„Fikus“ zabacio ruke na leđa, klati se i gleda preko ramena Peru. — Hajde da spavate! — vukao ga je njegov vodnik Brana. — Dosta je bilo. Čuće upravnik. — A... Š’a?... Briga mene!... Dalje od žice ne mogu. Videću bar moju kobilu „Ružu“...

koja sirota... ratuje namesto mene i... i prima dodatak. — Njegove oči se napuniše suzama. Brana ga privede krevetu i poče da svlači. Zavali ga na jastuk i pokri ćebetom.

— Već smo zaboravili kako to izgleda kad maršujemo kroz varoš i kite nas cvećem jada se Brana „Maher“. — Kako?... Zar nisi video gospodina kapetana, pre nekoliko večeri? — veli Pera. — Naravno!

— pita Pera „Đevrek“. — Kapetan Voja je svršio akademiju u Petrogradu. Sigurno su drugovi iz korpusa — objašnjavao je Brana. Bilo je prošlo podne kad smo krenuli u logor uskim ulicama Vodene.

— Kad... ne lezi vraže, otuda treći laf... — Bre, bre, mene sve žmarci podilaze — veli Brana „Maher“. — Ja mislim, sad će lovac da pogine — namiguje kapetan „Fikus“ i doliva Perinu čašu. Pera nastavlja: — Znaš.

— Ko?... Je l’ ja? — podražava Brana Peru. — O-hoooj! — uzdahnu, najzad Pera „Đevrek“, obrisa znoj sa čela, i onako ležeći pogleda mutnim očima Fjodora: —

čtobi pomoć nam Sjerbam... svojim bratjam... Da zdravstv... — on štucnu. — Na zdravlje! — upade Brana „Maher“. — Nije kinuo... — Čto eto takoje? — pita Fjodor.

— Jarebica!... Jarebica!... Jarebica!... — povikaše. — Ja sam artiljerac — pravdao se klateći se. — Brana će kao pešak lakše skočiti.

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

Ako spojiš u bludno klupko Doroteja i Jelenu, ništa neće ostati više kao brana paganstvu. Ponovo će u ovom grešnom ljudskom stadu, među ovim narodom koji je tanušnom pređom vezan za Hrista, a

Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE

Svanuo je dan, i mi se približismo ostrvu Farosu koje se kao prirodna brana pružilo ispred aleksandriskog pristaništa.

Opačić, Zorana - ANTOLOGIJA SRPSKE POEZIJE ZA DECU PREDZMAJEVSKOG PERIODA

Rođen Radoje Domanović 1875. Rođen Branislav Cvetković (Čika Brana) Umro Jovan Grčić Milenko U Zemunu pokrenut drugi srpski list za decu Dečji prijatelj (urednici Aleksandar Kuzmanović i

Petrović, Rastko - PESME

u kazni; Već, kao reka svojim celim tokom iz planine, Tako duhom potekosmo odjednom iz matere, Telo nam samo prva brana koju gonimo Snagom što stalno za njim nadolazi.

Šantić, Aleksa - PESME

strana Gdje motika zvoni i gdje krasna bije; Gdje znoj s čela kaplje i gdje ralo rije, I tvrde se grude drobe ispod brana...

selica letom, Vraćaju se svetle uspomene dana Kad je decu divnu, kao stabla s cvetom, Gledala kraj ornih plugova i brana.

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

kaluđerski i popovski, đački — kojino ne imadu drugog posla; na to su se predali te im je sotoga njihov život, hrana i brana, odeća i obuća; druge brige ni starosti ne imadu sobom!

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti