Upotreba reči današnja u književnim delima


Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI

28. januara. Između 8 i 9 časa odem s Frušićem kod štatsrata g. Prenera austrijskoga, pokažem mu današnja izvestija kako jadni Srbi stradaju, i molimo ga da bi učinili milost za koju smo i g.

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

Bio je lep letnji dan, ova današnja nedelja. Jutrenje svršeno, izlazi svet iz crkve. Obe popadije se vraćaju s jutrenja svaka svojoj kući.

Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

Rano, gospođo, ostao bez oca, sami vidite: kako današnja deca to ne priznaju, a ona guja ume fino da se vije oko njega. Gospodin sa onom naročitom kutijom ide u Ekonomno

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

iz pređašnje zakarpatske domovine, gde su Južni Sloveni verovatno činili jednu etničku zajednicu još tešnju nego što je današnja. Ipak ima jezičkih i etničkih razlika između raznih južnoslovenskih grupa.

godine su živeli severno od Skadarskog jezera i zatim su se skoro potpuno pretopili u Bjelopavliće, Pipere i druga današnja plemena.

god. i pobedonosna Rusija Sanstefanskim mirom ugovori stvaranje jedne države u čiji bi sastav ušla današnja Bugarska i gotovo cela centralna oblast.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

Koliko je današnja svest seljaka sinkretička, odnosno koliko se u njoj mešaju ne samo paganstvo i hrišćanstvo, već i arhaična svest sa

Kakva je današnja narodna predstava deteta, njegove prirode i razvoja? Cilj Svrha istraživanja da se što objektivnije, što pouzdanije i

Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA

O čemu ćute današnja deca? O čemu razmišljaju, kakve ih tajne muče, koje ih oduševljavaju? Koliko smo im utuvili u glavu laž i glupost,

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

NUŠIĆ 321 SVETOZAR MARKOVIĆ 323 SVETISLAV VULOVIĆ 326 LjUBOMIR NEDIĆ 328 MARKO CAR 331 BOŽIDAR KNEŽEVIĆ 332 V DANAŠNjA KNjIŽEVNOST 334 KULTURNE I KNjIŽEVNE PRILIKE 335 DOLAZAK MLADIH NA MESTO STARIH 336 INDIVIDUALISTIČKI KARAKTER DANAŠNjE

Nova, današnja srpska književnost stvarala se i razvila, sasvim nezavisno od njih, kod ugarskih Srba u toku XVIII veka. Po prostoru na

Precizirajući Karadžićevu ideju, Đuro Daničić pisao je 1847: »No u današnja vremena rijetko može ko postati književnik, a da ne izgubi mnogo od svoje narodnosti, osobito u nas Srba, — pa i s ovu

V DANAŠNjA KNjIŽEVNOST KULTURNE I KNjIŽEVNE PRILIKE Teškoće su velike u određivanju glavnih crta današnje književnosti, književnost

današnju književnu proizvodnju iz izvesne istorijske perspektive, tek tada će se moći pouzdano i određeno govoriti šta je današnja srpska književnost.

Uopšte, današnja književnost izgleda daleko više individualistička no što je ranije bila. Danas se više ne veruje u reči, dogme i formule

Iako je današnja srpska književnost po duhu koji je oživljava i po smeru koji se opaža u svima njenim pojavama vrlo nacionalna, dublje

uzoru; interpunkcija, koja je doskoro prema nemačkom bila gramatična, sada prema francuskom postoje logična. Današnja srpska književnost razvija se uglavnom pod uticajem francuske književnosti.

Ali lirska poezija cveta, i ima predstavnika od vrednosti. Današnja lirska poezija srpska nije tako obilna i raskošna kao što je bila u doba romantizma, i današnji liričari srpski nemaju

Među njima nema jakih ličnosti koje sve natkriljuju i zasenjuju. Ali današnja lirika ima dublji duševni život, tananije osećaje, otmenija osećanja, naročito savršeniju formu.

sada, u predosećanju velikih istorijskih događaja, i kao posledica njihova, u svoj svojoj slavi je vaskrsla. Današnja patriotska poezija i idejom, i osećanjem, i izrazom stoji nad emfatičnom i polunovinarskom patriotskom poezijom iz

vrlo liberalna i pristupačna, ceneći pisce samo po njihovoj književnoj vrednosti, krčeći put mladim talentima, današnja književna kritika našla je velikoga odziva kod čitalačkog sveta i uživa onaj ugled koji je poezija imala šezdesetih, a

Kapor, Momo - BELEŠKE JEDNE ANE

neke, kao, žurke na kojoj, naravski, nikada nisu ni bili, zapitavši se patetično, na završetku članka: „Kuda to srlja današnja generacija? Jaka stvar! Help!

Pavlović, Miodrag - Srbija do kraja veka

rasponu našeg jedinog časa i novi časovnik i drevni okvir na rubu vidika i pesma koja trenut čara lepa je starinom ali današnja je ako i to danas nije pesma stara O duhu 1 Duha da spazim dok vri i preobražava tvar Ili kad gori nad glavama i

Domanović, Radoje - MRTVO MORE

Prvo i prvo, mi, današnja vlada, hoćemo miroljubivu, pobožnu spoljnu politiku, mi nećemo prema neprijateljima da budemo neljudi; a što oni tako

Druga stvar, gospodine moj dragi, koja je takođe važna, to je što naša današnja vlada nema pristalica u narodu, te nam vojska poglavito treba za naše unutrašnje političke stvari.

Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME

Treba sav svet, a čitav je neokrnjeni lonac. Mimo celog sveta ponaša se današnja mladež. Bolje: mimo ceo svet, jer mimo voli četvrti padež! Željpoh, Autoprevoz, Šverckomerc: pravi panađur!

Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA

Iz njegovih papirnatih truba, kalemova, žica i konaca nikla je današnja tehnika. Taj štediša ostavi neocenjeno blago čovečanstvu u nasleđe.

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

sedelo je nekoliko ljudi, sa onim mrtvopraznim izrazom palančana kad ništa više nemaju da kažu sve dok ne stigne današnja pošta s novinama. Dobro me promeriše.

Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba

je par dugmadi za manšete, s kamejama (ostatak iz boljih vremena), kakva se ionako više ne nose; a i praktičnija su ova današnja, prišivena sedefna dugmeta, kao za jastučnicu. Za prvi mah, to će biti dovoljno. A kasnije, valjda će već nešto naići!

Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI

jezičkog komunikacionog sistema, nalaze se ogromne naslage tropa i u njima pohranjenih simboličkih i mitskih slika. Današnja jezička značenja, jezički pojmovi, počivaju na tome slikovnome supstratu, a logički pojmovi predstavljaju naknadnu,

koje im jezički pojmovi postavljaju, a tačnije bi trebalo reći: oni crpu iz slikovnoga i glasovnoga supstrata na kome današnja jezička značenja počivaju.

ne prelaze granice jezičkih pojmova i oblikuju u slikovnome (isto, dakako, važi i za glasovni) supstratu na kome današnja jezička značenja počivaju.

jezičkog sistema izvuče i na savremeno njegovo stanje projektuje slikovni, glasovni, odnosno značenjski supstrat na kome današnja jezička suštastva počivaju. Ti donji slojevi predstavljaju veliku jezičku memoriju, naslage pamćenja cele kulture.

A ako je tako, onda se lako može izneti tvrdnja da današnja upotreba reči, onaj skup mogućnosti kombinovanja koji je danas karakteriše, počiva na celome nizu ranijih kršenja

reči, onaj skup mogućnosti kombinovanja koji je danas karakteriše, počiva na celome nizu ranijih kršenja zabrana. Današnja semantički korektna sintagma vreme teče ima iza sebe jedno davno kršenje zabrane, odnosno jedan tzv.

Naime, u njegovoj poeziji davne i današnje jezičke slike, nekadašnja i današnja značenja naležu jedna na druge, jedna se u drugima ogledaju; struktura pesme nas ne navodi na horizontalan, nego na

Nušić, Branislav - SUMNJIVO LICE

Obećavaš čoveku da mu ideš u kafanu. Gospode bože, kakva je ovo današnja mladež! MARICA: Onakva kakva je uvek bila mladež... ANĐA: Ju, pomeri se, dete... nikad to nije bilo, nikad!

Da sam na robiji toliko godina proveo, ja bih naučio kakav zanat. I to, nisam ja učio kao što današnja mladež uči — godinu dana, pa hajd' u stariji razred.

Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE

VAVILON, NjEGOV TORANj I NjEGOVI SVEŠTENICI 9 IV PLOČICE SA KLINASTIM PISMOM, HALDEJSKA ASTRONOMIJA I ASTROLOGIJA 14 V DANAŠNjA ATINA.

stajala je u Kini, druga, u Iidiji, treća, u Americi, četvrta, na Evropskom severu, ali ona kolevka iz koje je naša današnja astronomska nauka uzrasla, stajala je u staroj Mesopotamiji.

“ - „Ništa, draga prijateljice! Sa takvim se sitnicama ta uzvišena knjiga ne bavi.“ V DANAŠNjA ATINA. STARA ATENA, ARISTOTEL I NjEGOVA SLIKA SVETA Atina Lepe poštanske marke sa Akropolom i Tezejevim hramom

U hiljadugodišnjem napredovanju, prekrilili su ledenjaci sve Alpe. Severni deo Evrope, celo Skandinavsko poluostrvo, današnja Engleska, Danska, delovi Nemačke i Rusije i velik deo Severne Amerike bili su zatrpani pod slojem snega i leda,

Sva voda Zemljina, njena današnja mora, jezera, reke, potoci, ledenjaci, pa i podzemna voda, bila je pretvorena u paru koja je bila glavni sastavni deo

Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA

I, molim vas, to je svešteničko dete, pa eto tako. Al' takva su današnja deca, napredna su i bistra, pa moramo s tim da se izmirimo!

“ I pošto su se svi složili s tim da su današnja deca „napredna i bistra“, otpočelo je rešavanje o tome šta bi najprobitačnije bilo da budem.

Samo, treba umeti razmišljati, jer ima ih koji ni to ne umeju. Moja današnja kuvarica, gospa Lenka, tvrdi, na primer, da ne ume da razmišlja, onako isto kao što ne ume da pravi knedle od sira i

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti