Upotreba reči dositeja u književnim delima


Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

je i učinio po volji; tako su došle kraj njega četiri debele sveske Rajića, Masroviotika Hufelandova i Sobranie veщeй od Dositeja, a Sovѣte zdravago razuma od istoga držao je Averkije u ruci.

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

(Sima Milutinović navodi još pričanje Dositeja Obradovića kako su, pored Kačićeve pesmarice, i Reljkovićev Satir i Došenova Aždaя sedmoglava pobudili ga »svoj isti

knjiga, crkvene i svetovne sadržine, među ostalim i pojedina dela Zaharije Orfelina, Jovana Rajića, Pavla Đulinca, Dositeja Obradovića i Pavla Solarića.

štampale su se srpske knjige, među ostalima i najvažnija dela Dositeja Obradovića Životъ i priklюčenія (1783) i Basne (1788).

Orfelin je čovek novih ideja, on je obožavalac Petra Velikog, i, pre Dositeja Obradovića, ističe se kao protivnik kaluđera i zloupotreba u crkvi.

To je prvi propovednik racionalizma kod Srba. U pogledu ideja on je preteča Dositeja Obradovića; u pogledu narodnoga jezika on je preteča Vuka Karadžića.

DOSITEJ OBRADOVIĆ Sve do Dositeja Obradovića srpska književnost nema knjževnog, pravoga pisca. On je glavna. i središna ličnost srpske književnosti svoga

17. februara 1758. bude zakaluđeren, i dobije ime Dositeja, jednog od svojih svetih uzora, starog hrišćanskog sveca koji je kao mladić iz bogate kuće ostavio svet i pobegao u

Umro je, posle kratke bolesti, krajem marta 1811. godine, u Beogradu.32 BIBLIOGRAFIJA. — Glavni književni rad Dositeja Obradovića pada u doba od 1783. do 1790, dakle za doba vlade cara Josifa II.

Posle smrti Dositeja Obradovića štampani su još ovi njegovi spisi: Mezimacъ, drugi deo Sobranïя, u Budimu 1818; HriSLIKA DOSITEJA OBRADOVIĆA

smrti Dositeja Obradovića štampani su još ovi njegovi spisi: Mezimacъ, drugi deo Sobranïя, u Budimu 1818; HriSLIKA DOSITEJA OBRADOVIĆA U Mezimcu (RAD SRPSKOG SLIKARA ARSE TEODOROVIĆA) stoiΘïя sirъčь blagi obыčaй i Vъnacь otъ alfavita, u

starinske nežnosti i osetljivosti, a s druge strane vedar i krepak duh, jaka vera u »bogodanu svobodu uma«, čine Dositeja Obradovića jednom od najsrećnijih i najujednačenijih priroda.

Bavljenje u Beču i u Nemačkoj bilo je od odsudnog značaja u duhovnoj formaciji Dositeja Obradovića. U Beču je proveo više od dvadeset godina, gotovo trećinu svoga života, i to u doba jozefinizma, duhovnog

Crnjanski, Miloš - Lirika Itake

Jedan je bio Korolija, topao, koji je kao Jadran šumeo, a drugi, Mitrinović, koji je u stihu mislio. Na proslavi Dositeja, u Čakovu, prvi i poslednji put, sreo sam i Skerlića, koga je svet tada jako poštovao, Bio sam sa njim u istom vozu, u

Pandurović, Sima - PESME

Mirno leže kosti starog Dositeja. GROBNICA FARAONA Kad nepokretnog i večnog sna krila Prime naša tela hladna, trošna, bôna, Ispišite da je sudbina

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

Obradović ŽIVOT I PRIKLjUČENIJA Sadržaj ŽIVOT I PRIKLjUČENIJA DIMITRIJA OBRADOVIČA NAREČNOG U KALUĐERSTVU DOSITEJA NjIM ISTIM SPISAT I IZDAT 2 PREDISLOVIJE 3 OBZNANjENIJE 9 POČETAK GREČESKE KNjIGE 16 KAKO SAM POSTAO KAPAMADžIJA I

TRAŽIO, TO SAM I NAŠAO 36 ZAKLjUČENIJE PRVE ČASTI 47 ŽIVOT I PRIKLjUČENIJA DIMITRIJA OBRADOVIČA NAREČNOG U KALUĐERSTVU DOSITEJA NjIM ISTIM SPISAT I IZDAT II 53 PREDUVEDOMLENIJE 54 I PREČESTNjEJŠI GOSPODINE! LjUBIMEJŠI I DRAŽAJŠI MOJ!

REČI 119 ŽIVOT I PRIKLjUČENIJA ŽIVOT I PRIKLjUČENIJA DIMITRIJA OBRADOVIČA NAREČNOG U KALUĐERSTVU DOSITEJA NjIM ISTIM SPISAT I IZDAT PREDISLOVIJE Slatka je stvar, i puna bezlobne zabave i utešenija, spominjati se svoji[h]

” Konac prve časti | ŽIVOT I PRIKLjUČENIJA DIMITRIJA OBRADOVIČA NAREČNOG U KALUĐERSTVU DOSITEJA NjIM ISTIM SPISAT I IZDAT II PREDUVEDOMLENIJE Bas[a]na da sam hoteo više prevoditi, našao bi[h] tri i četiri krat

Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL

Tu, na raskrsnici svetlosti, Gospodar Jevrem dugo čeka Vuka, a naročito Dositeja: uzalud, jer nikada ne dođu, ni jedan ni drugi.

A njega, Dositeja, kao da je privlačilo da sklad vidi i tamo gde je izgledalo da nesklad uzimaha maha. U olujnim nebesima i besnom moru,

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

VITKOVIĆ 148 LjUBOVI 149 SIMA MILUTINOVIĆ SARAJLIJA 151 MOTO 152 NEPOZNATOJ 153 RAZVRAT 154 LUKIJAN MUŠICKI 156 SENI DOSITEJA OBRADOVIĆA 157 SOČINjENIJA DERŽAVINA U ŠIŠATOVCU 160 VUKU STEFANOVIĆU, SERBLjINU OD SERBLjINA 163 K SAMOM SEBI 169 NA

Što je zanimljivo, Srbija je za Orfelina i Dositeja očevidno sudbonosniji doživljaj i egzaltacija nego za Subotića i Borojevića, iako je Dositej, u svome bečkome respektu

1817. Sima Milutinović Sarajlija LUKIJAN MUŠICKI SENI DOSITEJA OBRADOVIĆA Seine Nochachtung soll jedes Volk den Männern wihen durch dіe eѕ erleuchtet und gebeѕѕert ward; іhre Bіlder

To Velizara, Trajana, Veljka, Dositeja diže; Kratak je život k’o san, dela su večita tek. 1843. Jovan St. Popović NA SMRT JEDNOG S UMA SIŠAVŠEG

(Tih. Ostojić, Srpska književnost od Velike seobe do Dositeja Obradovića, Srem. Karlovci 1905, 80). Tako je ova pesma Kozačinskoga zapravo himna Vićentiju Jovanoviću: u

To je lepo pokazao Pavle Popović, O „Sobraniju” Dositeja Obradovića, Glas 176, 1938, 63—4: „Marmontelova pripovetka... nema (pesama); ona je sva u prozi.

Podnaslov Borojevićeve pesme i glasi: Glose na pesmu Dositeja Obradovića: Sve što mene okružava, sve to sa mnom tuži, a Borojević je pevao: Šta li ćemo bez novaca kod trulog

— Drago Teodorović (zapravo Jovan) i njegova žena Sofija su poznati prijatelji i mecene Dositeja Obradovića, Pavla Solarića, Atanasija Stojkovića i drugih savremenih srpskih pisaca.

108, str. 40, zabeležen je i drugi naslov pesmi: Soblazn (može biti da joj on bolje odgovara). SENI DOSITEJA OBRADOVIĆA (str. 124).

Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti

Literatura se vezivala za tradiciju 18. v., za Dositeja, Vidakovića, Mušickog. Dositej je delovao kao učitelj razuma, "srpski Sokrat", Evropejac.

Opačić, Zorana - ANTOLOGIJA SRPSKE POEZIJE ZA DECU PREDZMAJEVSKOG PERIODA

Dositej Obradović: Život i priključenija Dimitrija Obradovića, narečenoga u kaluđerstvu Dositeja: njim istim spisat i izdat (prva čast) 1784. Rođen Luka Milovanović Georgijević 1787.

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

bez naravoučenija priča ne može proći, i da nam je to lep amanet od našeg Dimitrija Obradovića u kaluđerstvu narečenog Dositeja.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti