Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI
To su različite pojave. Valja, štaviše, tek ispitati šta uopšte znači san kod Drainca, koja je to vrsta sna, noćnog ili dnevnog, sna na javi, koji se, možda, može podvesti pod bašlarovski shvaćeno
U pesničkom snu Rada Drainca on se sam premešta po tome svetu, uz tračak ironijske samosvesti. Odavde proističu dve već na prvi pogled vidljive
i 1921. bio objavio dve zbirke pesama, prešao je u hipostazu Rada Drainca, koji 1922. pokreće Hipnos i naredne godine izdaje zbirku Erotikon.
mekih krila; Preko moje duše, sanjive i bone, Snova nekog Boga rasiplje se svila („U majske večeri“) Poezija Rada Drainca, za razliku od Radojka Jovanovića, počinje tek od trenutka kad je odustao ne samo od dučićevskog aleksandrinca nego
Ovu pojavu, izvorno, nalazimo, naravno, kod Bleza Sandrara, a kod nas, pre Drainca, kod Rastka Petrovića. Iz prve knjige, Erotikona, osvetlićemo malo bliže samo nekoliko stihova u kojima se prvi put
Najpre evo stiha u kome se prvi put počelo nazirati prisustvo pesnika koji je, po svemu sudeći, presudno uticao na Drainca: „O ta jezovita dubina neba u krugu slova O!“ Stihu je pozadinu dao jedan od Sandrarovih „iskrivljenih soneta“.
mogućnost preterivanja i zloupotrebe metafore, što i samo za sebe u avangardnoj poeziji postaje – evo i kod Drainca – novi i prilično učestali trop.
Ako već ne samog „kosmičkog sna“, kod Drainca ipak ima primese kosmičkoga, i to u jednom tako tananom vidu da celoj knjizi daje visoke pesničke valere.
Dovoljno je sada setiti se da poređenja i tropi kod Miloša Crnjanskog vode iz kulture u prirodu. Kod Drainca je suprotno. Kad pažljivo osmotrimo razvojnu liniju avangardne poezije, kod nas kao i na strani, nije teško zaključiti
avangardne poezije, kod nas kao i na strani, nije teško zaključiti da postupak Miloša Crnjanskog pripada prvoj, a Rada Drainca drugoj razvojnoj etapi.