Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA
Izgleda, da zadruga predstavlja na patrijarhalnom stupnju, na kome se ljudi bave zemljoradnjom i ekstenzivnim stočarstvom, ekonomsku organizaciju koja je najbolje prilagođena prilikama.
Stanovništvo se zanimalo naročito stočarstvom, najviše svinjarstvom, radije nego zemljoradnjom i povrtarstvom. U toku poslednjeg veka izvršile su se mnoge promene u fizičkom izgledu zemlje.
godina Ere su se zanimale stočarstvom i kiridžijanjem, prenoseći na konjskim karavanima zemaljske proizvode i robu. Zemljoradnjom se gotovo nisu bavili. Priroda zemljišta ih je uputila na stočarstvo.
Od nekog vremena Ere se sve više bave i zemljoradnjom. Ali u ovom stanovništvu dinarskih brđana, homogenom u tom smislu, što nije izmenjeno migracijama, što govori istim
teritoriju i tako asimilovali staro srpsko pleme Lužane, zatim stanovništvo Lima, arhaično stanovništvo koje se bavilo zemljoradnjom i sebe zvalo Srbljaci.
Povrće je bilo vrlo retko. Žito se moralo uvoziti. Ovom i ovakvom sićušnom zemljoradnjom su se bavile samo žene, koje su u isto vreme izrađivale i odelo za porodicu.
Ovo se stanovništvo srazmerno malo bavi zemljoradnjom i stočarstvom; oni su glavni vodeničari na Dragoru, pekari i male dućandžije po Bitolju.
moravsko stanovništvo i ono se većinom bavi stočarstvom, dok je u donjem delu doline kosovsko stanovništvo koje se bavi zemljoradnjom.
U ovom su kraju mala sela u tešnjim položajima, a bave se raznovrsnim zanimanjima: manje pravom zemljoradnjom, a više voćarstvom, vinogradarstvom stočarstvom (naročito po Petrinjskoj planini) i ribolovom na jezeru.
Ovi su se nomadi pretopili u Slovene usled ukrštanja sa njima, naročito baveći se zemljoradnjom i usvojivši način života donjodunavske ploče. Usvojili su isto tako i njihov jezik.
Doskora su se u celoj ovoj oblasti Bugari bavili poglavito zemljoradnjom i vrtarstvom. Živeli su u čifčijskim selima. Na celokupnom stanovništvu se osećaju uticaji vizantijske i
god.). Bave se gotovo samo zemljoradnjom i povrtarstvom. Zemljišnim oblicima, tipom sela upola razbijenim i bogatstvom u šljivama njihovi predeli podsećaju na
Pupin, Mihajlo - Sa pašnjaka do naučenjaka
veštini; treći je pričao čitava čuda o basnoslovnim uspesima svojih rođaka koji su živeli na Zapadu i bavili se zemljoradnjom i željno ga očekuju.
Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA
u svome čerkeskom aulu (selu), uživao je u divljoj gorštačkoj poeziji, u lovu i oružju, zanimao se zanatom i pomalo zemljoradnjom. Ali jednoga dana puče glas po celoj čerkeskoj postojbini da je Moskov prešao čerkeske granice i upao u njinu domovinu.