Upotreba reči znalo u književnim delima


Obradović, Dositej - BASNE

i Grigorije Nazijanzin, učili su se u Atini od jelinskoga filosofa Livanija; sljedovatelno, ono što se je u to vreme znalo to su mogli i oni znati; a proče nauke, koje su se posle njih postigle, kako god i Ameri|ka, nisu im ni na san dolazile.

Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

Nikad kavge ni inata, nikad vike ni galame; a već o psovci da ne govorim. Za nju se u to doba nije ni znalo. Ili ako je ko baš bio veoma ljut, on je psovao „dušu”, „papriku”, „vrežu necpećnu”, „krv materinu” itd.

Skoro poslednji dođe Aleksa Aleksić. Ljudi ga pogledahu ćuteći. Sve je selo znalo za jučerašnji događaj. Međutim, on još ništa čuo nije: ni mu je kazao Stanko, niti se s kim sastajao.

Tu je on dizao i obarao po svome nahođenju U kući mu je bio red kao u košnici. Svako čeljade znalo je i radilo svoj posao, a on je bio gospodar.

Lazarević, Laza K. - PRIPOVETKE

Od to doba i majka je morala raspitivati za njega, i evo svega što se o njemu znalo: Đorđe je tada počeo parčetariti, ali kad se pokupi veresija, on poče opet za se raditi.

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

A što se u selu venčalo3, to je potpuno znalo šta radi; znalo je dužnosti i zadatke bračnoga života i krajnji mu cilj. I oba gospodina popa imađahu dosta posla, a

A što se u selu venčalo3, to je potpuno znalo šta radi; znalo je dužnosti i zadatke bračnoga života i krajnji mu cilj. I oba gospodina popa imađahu dosta posla, a prema tome i

Pre Trifuna znalo ih tek dvojica trojica da pišu. Još ima starijih ljudi koji pamte dobro kako je teško bilo napisati pismo, na priliku

Za pola sahata znalo je celo selo da je onaj putnik — što se onako pobožno krstio kad je zvonilo i kad je prošao pored Velikog krsta, kako

Ali to je još bila velika tajna. Za nju je malo njih znalo; njih dvoje mladih, jedna stara tetka, i Onaj što sve radnje ljudske zna.

Toga istoga dana posle podne, pripovedale su se čudne i neverovatne stvari o tom događaju. Uveče toga dana znalo je celo mesto, i levo i desno od Velikog sokaka pripovedalo se u svima kućama o tom zbitiju.

Selo je dva-tri dana govorilo, pa se i umorilo, željno, naravno, novijih novosti. Znalo je da je pop Ćira u zavadi sa pop-Spirom, pa je to notiralo, i počelo smatrati kao staru i već običnu stvar.

je seo i sastavio jednu pesmu, koju, istina, nije hteo a ni smeo, nikako da prizna za svoju, ali za koju je celo selo znalo da je njegova i ničija više, jer se on sam najčešće pored nje pratio sokakom i Ciganin mu je pred zoru svirao, a on je

Pre nego što su to znali i sami popovi, znalo je selo da su se pomirili. Frau Gabriela je poletela odmah onoga časa kad ih je videla zajedno u kolima, i javila

Stanković, Borisav - BOŽJI LJUDI

IX PARAPUTA Za njega se ne bi znalo, niti bi ga toliko gledali kad bi se on, obično subotom, pred mrak, pojavio. Sav naguntan, sa po deset pari košulja i

— Eh, zar kadgod što znalo, popilo, okusilo, zaradovalo se... Leglo u čistu, meku postelju? Nikad, ništa! — kao izgovarajući se, što ga toliko

Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

komentarisalo, predviđalo, prepiralo i nagađalo o daljem razvoju užasno neprijatne stvari, i ako se baš ništa nije znalo o besu i smerovima onih slepih i nevidljivih sila, od kojih je onaj razvoj događaja dalje morao zavisiti.

Jer se nije htela napustiti ni jedna stopa zemlje i ako se i osećalo i znalo da se nad njom sa raznih strana nadvija ogromna i neodoljiva opasnost, pa se moralo napustiti odjedanput sve, i od one

Popović, Jovan Sterija - TVRDICA

Bogat je bio, to se znalo. Ali da ste ga vidili, kad počne gubiti, kako se stane menjati u licu i drktati rukama i nogama; najposle okrene

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Po austrijskim forpostima, oko Beča, znalo se, to leto, za nemire, kojih je na turskoj granici, u Horvatskoj, bilo. Oficiri karaula u Beču znali su i čuli o

Pa iako su te, serbske, oficire, nazivali zvanično Arvatima, i Hungrima, znalo se dobro u kom su narodu rođeni i kom narodu pripadaju. Znalo se, gde su žarišta pobuna, u carstvu!

oficire, nazivali zvanično Arvatima, i Hungrima, znalo se dobro u kom su narodu rođeni i kom narodu pripadaju. Znalo se, gde su žarišta pobuna, u carstvu!

Znalo se, gde su žarišta pobuna, u carstvu! Znalo se i kod postova u Beču da u prestonicu dolaze mnogi otpušteni, esklabonski, oficiri, koji traže otpust iz Austrije, u

Za neke se više nije znalo ni da li su živi. Nestao je bio dakle, zauvek, onaj njegov sveg, otkud je pošao, u kom mu je sve bilo poznato, gde se

Gorke suze, i ogorčene psovke, gutale su se, među Srbima, za Bestuševim. Istina, znalo se da i Bestušev voli diškreciju, mito, ali ko to nije primao u doba rokokoa?

Austrijanci su morali da trpe, savezničku, misiju, iako se znalo da ta misija pomaže i iselenije serbske milicije, u Rosiju.

Oluji, provale oblaka, poplave – prema pričanju putnika – ređaju se tamo. A znalo se i to, da će kroz mesec dana, tamo gore, sve biti u snegu. Mrtvo, pusto, zavejano, neprolazno.

Nikad se nije znalo, posle, ko je to, tako, u Karpatima, završio. Međutim, Pavle je, iz Ujhelja, bio pošao, u prirodu skoro pitomu, skoro

Bilo kako bilo, tek, u štapskvarteri, primiše sva tri Isakoviča, lepo. Znalo se da su bili zadržani u zatvoru, kao i šidski kapetan, Piščevič – koji nam je sve to, docnije, opisao – i kao i

U njegovom svetu, u Serviji, znalo se dobro u svakoj familiji, šta je sreća, i šta je dozvoljeno u ljudskom životu. Šta je lepo, a šta je sramno.

To dvoje se nije mešalo, ni brljalo. Ni muško, ni žensko, u životu, nije se neočekivano menjalo, znalo se ko je ko i kakav je ko. U svetu gospože Božič sve je bilo tako promenljivo! Kao da su svi na licu nosili masku!

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

Svaki član zadruge poznavao je usmeni zakon, zakon po kome se znalo šta treba a šta ne treba činiti. Tačno je određeno za svakoga od njih na koji se način ima misliti i delati.

Svaki je znao svoje dužnosti; znalo se tačno šta se ne sme uraditi i kako se u svakoj prilici treba ponašati. Sve se ovo održavalo samim predanjem, bez

se danas bugarske propagandiste oslanjaju na stare etnološke karte, izrađene u ono vreme kada se gotovo ništa nije znalo o jeziku i etničkim osobinama makedonskih Slovena.

nisu bila osnovana na poznavanju stvari, poglavito ona na etnološkim kartama od pre pedeset i više godina, kad se nije znalo ništa tačno o balkanskim Južnim Slovenima.

Olujić, Grozdana - GLASAM ZA LJUBAV

Jedno koje nije znalo da hoda devojčica je držala u naručju. Upitah je da li još živi u kući kraj rampe. - A gde bih? Matori je železničar!

Crnjanski, Miloš - Seobe 1

Žene su bile povele decu uplakanu, a ljudi svoje starce da govore. Po celoj se kući već znalo za krađe, paljevine, tuče i jedno silovanje. Još neobučen, Komesar, otvorivši prozor na prvom spratu, pojavi se, vičući.

U kneževini Virtemberg, u kojoj se znalo da lako može postati ratno poprište, širio se glas o prolasku vojske Marije Terezije.

Čekala ga je u jednoj maloj varošici, kud se znalo da će vojska proći. Iđaše joj u posetu, u toj neshvatljivo bliskoj tuđini, pomisliv više puta da se ukloni,

Smrt gospože Dafine i njen život behu u tom naselju, pri kraju leta, svakodnevni razgovor. Znalo se od čega je umrla i to se smatralo kao kazna za Isakovičeve grehe i obesti.

Plakalo se, tako, u daljinu, uzdišući što je pogreb mrtvaca tako daleko, te se ne može doći do njega. Znalo se da će čak iz Turske prelaziti da vide daću, u kući Aranđela Isakoviča.

bradom i obrvama, taj stari pas spavao je i dalje na pragu kuće, pokriven i uvijen tolikim ćebadima, da se nikad nije znalo gde mu je glava, a gde su mu noge, sve dok nije počeo da se otkriva, uzvrpoljivši se, kao prase u džaku, da iznenada, iz

Tada se već tačno znalo za sve koji poginuše, pa se kukalo i plakalo po svim selima duž Save i Dunava. Tih dana Isakovič je, sa svojim ljudima,

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

⁸ U Poljicama se tačno znalo kakvo će dete biti, odnosno koliko će biti pametno, zdravo ili dugovečno, prema tome u koji je dan, računajući od

Da bi se održao hijerarhijski poredak, da bi se znalo ko je stariji i ko zapoveda, a ko je mlađi, te ima da sluša, neophodno je da se deci zastrašivanjem i kažnjavanjem utera

Kapor, Momo - NAJBOLJE GODINE I DRUGE PRIČE

Više nisu primećivali pauze između igara, više se nije znalo kada biraju mlada gospoda, a kada dame, sala se stapala u bezbroj svetala, dok su se igrači pred njegovim srećom

,Crveni krin' 1969! Tu smo se plasirale među prvih osam; mis je bila obična drolja, da, obična kurva, znalo se već unapred ko će biti izabran! Na konkursu ,Mis plaže' mojoj kćeri su nudili... bolje da ne pričam!

Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA

Takvo shvatanje, dečje knjige bilo bi u duhu našeg doba, koje je „znalo da otkrije primitivnu umetnost, i koje treba da nam omogući da, isto tako, shvatimo: usmena književnost, uspavanke i

Značenje izbija u toku igre. Ono što je rečeno je upravo ono što je trebalo da se kaže, jer se nije ni znalo šta treba da se izrekne.

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

U XVIII veku, kada se budilo istorijsko osećanje srpsko, jedva se nešto malo znalo za stare spomenike srpske pismenosti.

Za tu književnost u Srba se gotovo nije ni znalo, i ako je ko od obrazovanih Srba i poznavao nije je smatrao kao svoju.

Ali ipak, relativno, za slavonsku književnost se kod pravoslavnih Srba više znalo no za ostale lokalne i katoličke književnosti naše. 1793.

Da bi se u delu znalo šta je od Kozačinskog a šta je njegovo, on je to naročito zabeležio. Tragikomedija Kozačinskoga sama po sebi nije mnogo

dadu »Solone, Likurge, Demostene, Aristotele, Strabone, Omire, Virgilije i proče«, da u Šumadiji, gde se samo za gusle znalo, dižu »oltare muzama«. U »nastavleniju« od 1845.

Ali sve do Vuka Karadžića o srpskoj narodnoj poeziji znalo se malo, u odlomcima i neodređeno. Kopitar je upoznao Getea i Jakova Grima sa velikim blagom u Karadžićevim zbirkama.

Radičević, Branko - PESME

A krom dragog njezino srdašce Nije znalo za drugo sunašce, Ta tek što joj na nebesa granu, Pa joj eto već za goru panu.

Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje

On bi tako istom jednog dana izronio iz prozirne poplave mlakog miholjskog ljeta i to se odmah znalo: sjutra je Miholjdan, naša slava, biće pečenja, gostiju, larme i čitav će se svijet pretvoriti u zaljuljan dječji san.

Ko će prvi dohaberiti djedu o svemu tome, nije se znalo. Sumnjalo se na neku Mikaču, grom-babu, udovičetinu, koja je znala i kositi barabar s muškarcima, a inače nije imala

Nije se znalo obraća li se on to samom sebi, budali, ili Radi s Brdara, lopovu, a možda i obojici u isti mah. Brzo je djed prebolio

Prolunjali smo te jeseni uzduž i poprijeko kroz čitavo naše selo. Već se znalo, čim se iza okuke pojavi široki Drmogaća, evo ga, iza njegovih leđa, ukazujem se i ja kao ždrebence iza kobile.

Svak je umio nabrojati šta jedna ugledna kuća ima i šta se u selu računa njezino. Manje se znalo o drugom, nevidljivom dijelu nečijeg bogatstva. Bio je to posjed u dukatima, novac u banci i pomoć od rođaka iz Amerike.

Stanković, Borisav - IZ STAROG JEVANĐELJA I STARI DANI

Ona je umrla odmah čim ga je rodila. Mahala ga očuva a i sama ne znajući kako. do šesnajeste godine nije se znalo kojima najviše dolazi, ali kad uze sedamnajestu tad poče češće popi dolaziti.

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

Dijete, kako je, štono rijek, ludo mlado otišlo, nije jadno ni znalo šta je s njim bilo, pa je od svoje tetke mislilo da mu je majka i tako je i zvalo.

Zar ne bi magare i samo znalo ići? A on mu odgovori: — Ja znam. A on ga opet pripita: — A šta goniš na magaretu? A on njemu: — Bogme, ako

ĐAVOLAK Uzeo kaluđer Svetogorac malo dijete muško dok još nije znalo za se, pa ga odnio u Svetu Goru i onamo ga othranio i naučio knjizi.

Ćopić, Branko - Čarobna šuma

Kakav je Mačak Pjetliću drug znalo se šumom uokrug. Zimi, dok moćna mećava vije i obnoć bura po šumi viče, Pijetao leži, pećice grije, a Mačak priča

Pavlović, Miodrag - Srbija do kraja veka

Od dovršenog napravilo se nezavršeno. Otkrovenje zato mora da pokaže ono što se na početku zasigurno znalo. Traganje za znacima i jezikom tvorca prirode toliko je teško da se stvaranje mora ponavljati u malom, ne bi li u malom

Ranković, Svetolik P. - SEOSKA UČITELJICA

Tako je, bratiću moj! — Ono vidi da ja neću da ga udarim, pa što se krije ! — He, bratiću, kad bi ono znalo šta ti misliš. Nego ono k’o veli: daj da bacim krivicu na drugog, ako se može; bolje neka bride tuđa leđa nego moja.

— Nisi mogao da doznaš od ćate, onako... da ga prevariš: hoće li danas dolaziti? Gojko nikoga ne pomenu, ali se znalo o kom govori. — Ne zna, bratiću, ništa ne zna. Smrzao se i on kâ žaba na ledu, pa ne zna u koga će da gleda.

kom ga vezeš? odgovara mu predsednik. Što ste vi juče išli u Beograd, nego za to. More, njemu se to znalo... zarađeno je. Dođoše ovi glasovi i u školu. Gojko dosad nije nikad obraćao pažnju na promenu vlade.

Velji se već znalo kumstvo i bez dogovora. Ali se nešto obe učiteljke u početku opirahu, dok njihovi muževi ne izjaviše, da će se to sve

Ovamo, da se živi !... da se živi !... Posle nekoliko nedela celo je selo znalo za odnose Ljubičine i Vlajkove... svuda ih viđahu seljani usamljene, obično pred veče: i na reci, i u šumici, u potesu po

Ranković, Svetolik P. - PRIPOVETKE

Ne živimo zajedno od juče, braćo moja.... Ovo je već deveta godina... i svakad se znalo da sam ja đakon: mlađi sam, pa to mi je...

Unapred se znalo da je taj novajlija oženjen, ne zato što bi se moglo suditi po tome što je I klase, dakle je mor’o biti u godinama, no

Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME

” Cvili kočnica, sikće kvačilo, U dva veka sve se izopačilo. A naopako je počelo još Dok se znalo ko je dobar, ko loš: Ni onda, naime, nisu dva loša Savladala hrabrog Miloša, Već Miloš i kum, mili rođa,

Petrović, Mihailo Alas - ROMAN JEGULJE

dužine, pa je nađeno da su se na tome prostoru, u to vreme, obilato hvatale neke vrste larvi za koje se tada nije znalo šta su, a za koje se ovom prilikom utvrdilo da su to bile larve evropske i američke jegulje.

Pre nje se znalo da su okeanske livade na površini toga mora sastavljene iz alga, ali se nisu poznavale vrste koje je sastavljaju, kao ni

i onda kad bi se jegulja metamorfozirala u drugi kakav stvor, u obliku koga je ona možda i bila hvatana, ali se nije znalo da to nije ništa drugo no negdašnja, sad metamorfozirana jegulja.

Ali nekada, dok se nije za to dobro znalo, a naročito za vreme jakih vetrova, bura i orkana, jedrenjaci su, približivši se spletovima alga, bili svojim naletom

Pa i posle zvaničnog pronalaska Golfske Struje o njoj se malo govorilo u pomorskom svetu, a malo se šta o njoj i znalo.

Stanković, Borisav - NEČISTA KRV

NEČISTA KRV I Više se znalo i pričalo o njenim čukundedima i pramdedama nego o njima samim: o ocu joj, materi, pa čak i o njoj — Sofki.

Ne zna se koji je od predaka baš samu kuću podigao, ali se znalo da su od vajkada bili tako bogati. I tek za hadži-Trifuna, od koga se oni počeli i hadžijama zvati, znalo se da je on

I tek za hadži-Trifuna, od koga se oni počeli i hadžijama zvati, znalo se da je on prvi imao smelosti da, posle svoga hadžiluka, sve to bogatstvo, koje do tada ležalo skriveno i nagomilano

kakav manastir koji je trebalo podići, opraviti; ili, još gore i opasnije, ako bi trebalo krvnika, nasilnika smeniti, znalo se da se za to mora k njemu doći.

I sve ću da mu kažem, čim dođe, videćeš ti! — završile su. I to je pomagalo, zastrašivalo, jer znalo se šta čeka toga. I zaista, čim bi on došao s puta, odmah bi se cela rodbina sticala: žene, tetke, | strine.

A već kad bi koju naročito po imenu pozvao gore k sebi, ona bi premirala. Znalo se da on nikoju, kad po imenu zove, ne zove za kakvo dobro. Sigurno muž njen nešto skrivio.

| I od tad, od smrti hadži-Trifunove, u njihovoj kući znalo se samo za onaj život, izobilan, uvučen i pun raskoši, sa lepim ženama i raskošnim odelima, a još raskošnijim jelima i

Sve se to unapred spremalo i znalo šta sve mora biti, samo da je na dan slave sve onako kao što treba, jer se znalo da kod njih mora biti najlepše, te da

Sve se to unapred spremalo i znalo šta sve mora biti, samo da je na dan slave sve onako kao što treba, jer se znalo da kod njih mora biti najlepše, te da se gosti, kad dođu, moraju zaprepašćivati, i da se posle po čitave mesece priča i

A i bojali se da ih ne uvrede, jer se znalo da, kad slučajno, i u najmanjem kakvom opštem poslu, ne bi ko od njih bio izabran, da bi se ta nepažnja primila ovamo od

kojega su se toliko isto i bojali, jer je, usled zavisti, taj svet uvek gotov da se podsmene, siti i zazloraduje, — znalo se: da oni, od uvek, što, god bi se desilo u njihnoj rodbini sve brižljivo kriju i taje.

Ništa se nije smelo doznati, ništa videti. I znalo se kako bi tada svaki od njih, ne verujući samom sebi, kad baš mora da izlazi u čaršiju, pre izlaska prvo morao ići na

Pandurović, Sima - PESME

k’o para, U mrkom, muklom, crnom sarkofagu, Bez ljubavi i proleća što vara; Saranio sam svoju dobru dragu, A nije znalo proleće ljubavno, Čestice spomena u kome trepere, Ponos i mladost zakopani davno Bez seni sreće i bez blage vere.

A nije znalo proleće ljubavno Za sne bez noći i noći bez snova, Za sne u kojim sijala je ona, Večernja zvezda nesrećnih duhova;

Bilo je dobrih, starih dana, Kada je srce moje znalo, K’o jasikovo lišće s grana, Treptati svakad, mnogo, malo, Treptati uvek: u tišini, U burnom vetru, na visini, U

“ O, kad bi tvoje čisto biće znalo, O, kad bi znalo ovo tiho veče Da mi topla suza nečujno poteče Na te reči s tvojih usana: Još malo...

“ O, kad bi tvoje čisto biće znalo, O, kad bi znalo ovo tiho veče Da mi topla suza nečujno poteče Na te reči s tvojih usana: Još malo...

Matavulj, Simo - USKOK JANKO

Nije šala toliki narod, taki pazar! Od principova vremena toga ne bi, jer bjehu mutna vremena, da se slabo i znalo kad je Božić a kamoli da ga je ko slavio!

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

Manji umro nego što si se rodio! Našlo te više čudo od smrti! Ne bilo ti dosta ni zemlje, kad se ukopao! Ne znalo ti se groba ni mramora! Od tebe crni trag ostâ! Otud te na nosila donijeli! Poginuo bez zamjene!

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

naumi da sam sebe ubije, i misleći kako krene uz jedno brdo da se s njega baci strmoglav da mu se ni strva ne bi znalo.

Matavulj, Simo - BAKONJA FRA BRNE

Osim kletava bješe određena i ucjena od 300 talijera na pomenutu glavu, jer se pouzdano znalo da se Bukar nalazi u planini sa Radekinom četom.

Viđeniji seljaci dolažahu odvojeno i u gomilama da se poznadu sa novim parohom. Njegova slava bijaše ga davno pretekla. Znalo se da je mlad kao kaplja, lijep kao upisan, binjadžija kao kakav beg, snažan kao rslan, srčan kao hajduk, uz to bogat i

Sve je selo znalo da je on puki siromah, te se nagađalo da je to Vicina namisao, i da će dovesti muža, u ulještvo. Brat o tome nije ništa

Ćosić, Dobrica - KORENI

’ zapitao me, ustao i uzeo me za ruku. Bila je pomračina; da nije voda hučala na vitlu, ne bi se znalo da smo na reci.“ On je, sigurno, često odlazio u vrbak, na mesto gde su ga ostavili, pomisli sada Aćim.

Olujić, Grozdana - NEBESKA REKA I DRUGE BAJKE

Ali poče se spremati za put i car Ferfelin, s Ferfelinkom i prinčevima, mada se nije znalo kako je do njih dopro glas o zlatnoj ptici.

Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL

O tome se ništa nije znalo i nova, Pozorišna ulica, prosečena dužinom kojom se, niz dunavsku padinu, spuštao šanac, samo delimično kaldrmisana,

Bila je to raskošna predstava, za zlobnike. Znalo se da je to poslednji bal u čast velikog kneza i, s nestrpljenjem, čekali su se dani kada će sadašnja vlast, knez Miloš i

radosti, strepnje su se, u trenu, pretvarale u puhor, Uzun Mirko je svemu išao u susret, ustanici su ga grlili, već se znalo, glas o Kondinom i njegovom junaštvu obleteo je sve prolaze: ustanici su, u isti mah, oplakivali Vasu Čarapića a

Najgore je bilo to što se više nije znalo ko je prijatelj, a ko neprijatelj. Uostalom, zar nije, u poslednjim godinama Prvog ustanka, izdaja svake vrste, među

Nešto kao da se menjalo u poverenju između ljudi. Uveliko se znalo da su oni najodabraniji među vojvodama ako ne u svađi a ono u mržnji.

Očekivao je da će Dositej o tome govoriti i Karađorđu, uvek spremnom, to se znalo, da prihvati njegove savete. U početku raspoložen da naklonost velike slovenske zemlje prema njegovoj maloj zemlji prima

Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA

straha od optužbe, upotrebiti da izračunam veličinu i otstojanja Sunca i Meseca, o čemu se do sada nije ništa pouzdano znalo. Put koji sam pri tom išao bio je ovaj. On pokaza rukom na tablu koja je visila iza njega na zidu.

bio je, ako se moje pamćenje ne vara, identičan sa spiskom Gerardovih dela koji se očuvao do danas, a o kojem se nije znalo ko ga je sastavio i u kojem cilju. Ta zagonetka je odgonetnuta: spisak je sastavljen za preprodavce Gerardovih spisa.

Reči administratorove ne učiniše nikakav utisak na prisutne; znalo se da je plašljivac. „Za Boga, gospodo“ reče Falkenberg, „rešavajte već jedanput šta da se odgovori generalisimusu

Taj posao nije bio lak. U ono doba nije se tačno znalo šta je toplota i kako se meri njena količina. Tada pozvah u pomoć svog prijatelja Laplasa“. „Astronoma?

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

je opštinska uprava ipak pretpostavljala da zadrži ono drugo lice, što je sposobno bilo da čita njene naredbe, iako nije znalo da rukuje dobošom onako majstorski kao Sekula.

U onom trenutku kad se Jaćim stao razaznavati, bilo je tačno šesnaest sati. To se znalo po tome što se baš tada začula zvona večernja otud sa crkve Svetoga Marka, u čijoj je neposrednoj blizini odvajkada

I zaista, posle toga dosta zamornog puta, obrete se Ilija Vasić, jednoga večera, na onome Krfu gde se nije znalo da li je imalo više pomorandži i limunova, ili pak srpskih zabušanata, „kolonela“ i detektiva.

im grobove belim krstovima koje su sami deljali i na kojima su umesto imena upisivali „srpski vojnik“ pošto se nije znalo koji su.

dana, onda kad Ti ono dodijaše, da ih pošljem u bestraga, da ih uklonim ispred Tvojih očiju, kako im se traga ne bi znalo i ja, pravo da Ti kažem, tako i učinih. Od tada više nikad na njih ni pomislio nisam, e pa otkud ću sad znati gde su!

Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba

i potpuna: jedan likovni fakat, s odnosnim odrazom u sferu duha, koji govori sam za se, i koji je sav u tome. Znalo mi je izazvati podsmjeh kad bi za kakvu krasoticu pitali da li je, pored toga, i umna. Ta što će joj to, brate dragi!

Nije se potanje pitalo čija je ona žrtva i čemu je ta žrtva prinošena. Znalo se samo, i to se drugim udavačama isticalo na ugled, da je svemu kriva umjetnost.

I tako više puta redom. Katkad nebrojeno puta redom. U svečanijim prigodama znalo je to da potraje i nekoliko minuta.

Promašeni virtuoz, improvizirani ratni dopisnik, teatarski kroničar ili već ma što drugo — svejedno! Sve je to znalo da bude dobro! Relativno zadovoljstvo i primirje sa samim sobom nisu zavisili od toga.

Ranković, Svetolik P. - GORSKI CAR

A na velikom studencu sabrale se devojke, pa ćeretaju i pričaju jedna drugoj novosti, za koje se znalo. Među njima beše i Stanka.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

I tako mu, prokletniku, pomože krivda! PRAVDA Kadgod, dok se još za to nije znalo, bio jedan čovik koji nije imô ništa osim jedne bašče i jednog sina...

ĐAVOLAK Uzeo kaluđer Svetogorac malo dijete muško, dok još nije znalo za se, pa ga odnio u Svetu Goru i onamo ga othranio i naučio knjizi.

Pupin, Mihajlo - Sa pašnjaka do naučenjaka

Nikola je uvek govorio o caru kao svom „komšiji“; više njegovih mušterija to je znalo i uživalo je u tome. Oni su uzvraćali komplimente tako što bi Nikolu oslovljavali sa „komšija“.

Sve što smo ovde izneli znalo se davno pre Herca. Prvi eksperiment ove vrste video sam još kao dečak u Pančevu, kada mi je učitelj Kos objašnjavao

Ćipiko, Ivo - Pripovetke

PRELjUB Selom se pronosio potajice glas, doneo ga neko iz okrajnih kuća i uvukao u komšiluk, gde se već za to znalo, ali pustilo se da se po drugome čuje.

Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI

ova srazmerno duga metra daju se iz pesme u pesmu s gotovo besprekornom pravilnošću, za kakvu se kod nas ranije nije znalo, pa je s pravom pripisivana pesniku u zaslugu.

To bi bila ona ekspresivna strana prirodnoga jezika koja je po tradiciji dodeljivana stilistici kao njen pravi predmet. Znalo se, doduše, gotovo od samoga početka da su Popine pesme pomno i smišljeno sačinjene i da je u njihovu gradnju tako reći

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

Zapravo prva rečenica, i ujedno prvi pasus, na samome ulasku u roman otvara vrlo širok pogled: „Više se znalo i pričalo o njenim čukundedama i pramdedama nego o njima samim: o ocu joj, materi, pa čak i o njoj - Sofki”.

središte ne dođe sama junakinja: to su porodične predaje i kućne priče u varoši (isticanje da se u rodbini i po varoši „znalo i pričalo”). U prvim glavama to „znalo se i pričalo” pojavljuje se više puta uz variranja.

U prvim glavama to „znalo se i pričalo” pojavljuje se više puta uz variranja.38 Naposletku, kad se pažljivije pogleda, vidi se da je nagovešten i

pogleda, vidi se da je nagovešten i poseban odnos prema glavnoj junakinji: za ostale likove jednostavno se kaže da se „znalo i pričalo”, dok se za Sofku upotrebljava već pominjana a toliko jaka dopusna sintaksička fraza da se njome pre ističe

Ali ono nije bilo pogrešno, kako se kasnije pokatkad znalo isticati, nego je samo - kao i svako drugo čitanje, razumevanje i vrednovanje - bilo uslovljeno književnoistorijskim

navesti rečenicu i sa čisto gramatičke strane pogledati na nju da bi se naslutilo šta je mogao imati na umu: „Više se znalo i pričalo o njenim čukundedama i pramdedama nego o njima samim: o ocu joj, materi, pa čak i o njoj Sofki”.

Kaže se, naime, da se više znalo o njenim (Sofkinim) precima nego o njima, a među ovima poslednjim opet se nalazi ona (Sofka).

Komad koji nas zanima nalazio se u drugoj polovini rečenice i glasio je: „[. . . ] više se znalo i pamtilo o njihovim čukundedama, pramdedama nego o njima koji su sada bili živi [. . . ]”.

Uostalom, evo kako bi ona glasila kad se o njihovim ne bi zamenilo oblikom o njenim: „Više se znalo i pričalo o njihovim čukundedama i pradedama nego o njima samim: o ocu joj, materi, pa čak i njoj - Sofki”.

Tako će se ukloniti subjektivni momenat i neutralno prikazati odnosi: „Više se znalo i pričalo o Sofkinim čukundedama i pramdedama nego o njima samim: o efendi-Miti, Todori (, pa čak) i (o njoj -) Sofki”.

A da bi se dvojstvo ukinulo, dovoljno je prvo pominjanje imena zameniti množinskim zameničkim oblikom: „Više se znalo i pričalo o njihovim čukundedama i pramdedama nego o njima samim: o efendi-Miti, Todori (, pa čak) i (o njoj -) Sofki”.

Tada bi glasila: „Više se znalo i pričalo o mojim čukundedama i pramdedama nego o nama samim: o ocu mi, materi, pa čak i o meni - Sofki.

Božović, Grigorije - KOSOVSKE PRIČE

Samo su dva turska prvaka produžili rakiju. Piće je dragalo sve odreda, da se nije znalo ko je veseliji. Lautari su ređali svoje pesme uz gusle i tamburu, čas udvoje, čas male i kratke konge, čas opet duge

Za jedan željno očekivani konačan obračun vekova i rasa da bi se jednom znalo gde je ko i čije je što. Sa urvina Prokletija i Žljebova učestano odjekivahu brdske baterije, a unaokolo po Kosovu i

Jovanović, Jovan Zmaj - DRUGA PEVANIJA

Već se znalo da umetnik radi — Mnogi željni da vide, da sude, Al’ njegova zaključana vrata, On samuje, kâ da beži ljude.

Krakov, Stanislav - KRILA

To je, kažu, štitilo od kuršuma. Zato su ipak ginuli od granata. A toga dana im se nije znalo broja. Sunce se pomračilo još za jutra, i više nije izlazilo. Bar za one koji su drhtali na kosi.

Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA

je slomio i ojadio Turke, ali u srpskom štabu ni na dan same bitke, ni sutradan 12 avgusta nije se ništa o tome znalo.

Izgledalo je kao da se ta vojska sprema da odatle nekud okrene; samo se nije znalo na koju će stranu. Valjalo je dakle motriti kuda će okrenuti Čerkezija.

Jovanović, Jovan Zmaj - ĐULIĆI I ĐULIĆI UVEOCI

Mirisava nedra Puna bujne strasti; Milo čedo, kome U pogledu piše, Da ni samo ne zna Za čime uzdiše; Što bi znalo čarne Ne sklapati oči Grleći, ljubeći Tri božije noći.

četvrte kad bi Leglo da počiva, Molilo bi Boga Da o meni sniva; Što bi osećalo Da ga ljubim jako, A ljubit’ me znalo Bar upolak tako; Što bi u radosti Sa mnom suze lilo, — Hej, koje bi moje Samo moje bilo.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 3

Tako si ti hteo! Takav je, uostalom, bio naš nepisani zakon. To se znalo i išlo se toga dana do umiranja. Predveče počeli smo se penjati uz neku planinu. Čuli smo još jasnije pucnje topova.

Kočić, Petar - IZABRANA DELA

ovamo da bude knez ili da sjedi u kakvom carskom medžlisu, nije htio ni po koje blago, niti je dao kome svom, iako se znalo, da su njegovi stari sudili na Zmijanju, i da je on potomak od Zmijanja Rajka što se u pjesmama pjeva.

Već bi se na nekoliko dana znalo kad će gradom minuti krdo Relje Kneževića sa Zmijanja, i čaršilije bi se iskupile na ćoškovima, i Turci bi posjedali na

Nastasijević, Momčilo - PESME

Uvoru gde izviralo, klici utaman biljka, tvrdom neznanja zrnu, gde se znalo. V I znam, Veliko, tamom jedno, rođaju zahodi sunce.

Stanković, Borisav - GAZDA MLADEN

Istina, sve to izvan njih samih, izvan kuće, u maali, čaršiji i među svetom se nije znalo, nije smelo da se opazi i oseti. Spolja, sve što je bilo vezano za kuću, za ime, bilo je isto kao i pre.

Istina se i dalje ložilo i dalje posluživalo, nudilo, tek... To je bila ta njihova kuća u kojoj se navek znalo ko je i šta je ko. Prva uvek bila baba, pa onda otac, pa Mladen, i tek onda mati i mlađi brat.

A kada ona, baba Stana, za neku kaže ne samo da je dobra nego i pristane da joj dođe u kuću i bude snaha, onda se znalo koliko to znači.

Gotovo sa strahom, trljajući, kršeći ruke, ulazili bi, išli po dućanu, zagledali i zapitkivali Mladena. A znalo se zašto dolaze. Da vide, pregledaju. Da ako Mladen učini nešto što ne treba, posavetuju ga, ukore.

I jednako čisto kao umiljavajući mu se, ostavljala bi ga. Odlazila bi natrag kući. A tamo već se znalo šta će raditi. Kao uvek, brižno, kao uplašeno, samo da nadgleda, obilazi.

— A, kod Mladena? Dobro! — rekli bi joj. Toliko je Mladen o sebi imao vere, pouzdanja. Znalo se da on rđavo neće ništa, da je on Mladen, a ne kao drugi. Znao je za sve to Mladen.

Kako će se svršiti? Celog dana bi iz rodbine dolazili (pošto se odavno to slutilo, znalo) i pogruženo, ne govoreći ništa, nemo se dolazilo i odlazilo...

Da mu nije teško viđenje, govor s njom. I zato gotovo uvek, kad god bi došlo vreme ručku, večeri, kad se znalo da će on doći, ona bi odlazila od njih.

To je bilo kao neko primanje. Tada ujutru, čim bi izišao i seo na ćepenak i počeo da prebrojava brojanice, znalo se da tada može svako doći da ga pita, zamoli. Koliko puta tada, sedeći tako, dogodi se da niko ne dođe.

da tamo, gde se i rodio, umre, ostaviv imanje i taj najveći i najlepši čivluk naslednicima; kako oni, to se već odavno znalo, to prezadužili, i, kada on to čuo, došao i njega pozvao. Čuo kako se on vlada, kako dobro stoji.

san me mori, san me lomi«, on je nalazio pesmu, nalazio sebe, svoju nesanicu, svoj bol. I za to se znalo. Znalo se da, ako dođe na slavu, svadbu i, ako se hoće da on i dalje ostane, da se, ne on koliko njegovi, provedu,

san me mori, san me lomi«, on je nalazio pesmu, nalazio sebe, svoju nesanicu, svoj bol. I za to se znalo. Znalo se da, ako dođe na slavu, svadbu i, ako se hoće da on i dalje ostane, da se, ne on koliko njegovi, provedu, vesele, jer

Ćipiko, Ivo - Pauci

U njihovoj kući dotada nije se znalo za krevet, pa ipak otac im nije zamjerio: neka je Radi lepše! ...Sjutra Ilija i Vojkan gone svaki svoga pauša pred

Neka sve bude na slavu božju! Ivu ta vijest još u crkvi smuti. O tim orguljama bijaše već davno u selu govora. Znalo se je da su naručene i da će zapasti silna novca, a sve da će se podmiriti iz crkovne imovine.

U zadnju govorilo se da je bio gospodar velikog hotela koji je iznebuha, a da se nije znalo kako, jedne noći izgorio. Hotel bio je osiguran, pa zasve što se sumnjaše da je on navlaš vatru podmetnuo, posao mu

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

Govorilo se za njega, ne bez razloga, da je vešt da obrlati i na blud navede i najpošteniju žensku. Znalo se da će on, na kraju krajeva, iščeprkati odnekud jednu kojoj Jevđenije neće moći naći manu. Tako se i dogodilo.

gledali sa bedema, ne izlažući se nikakvoj opasnosti, zlobno su dodavali kako se u onoj jutarnjoj tmori ništa nije znalo, ni ko pije ni ko plaća.

Ostajao bih znojav na mrazu od koga puca cerić, u tankoj košulji, sve dok se ne bih smirio, a to je znalo da potraje i da potraje, pa ipak nikada ni kijavicu ne bih zaradio.

Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE

Tako je pojava precesije, koju je opazio već pre osamnaest vekova Hiparh, a kojoj se nije znalo uzroka, potpuno rastumačena Njutnovim zakonom. „I pojava plime i oseke prouzrokovana je silom gravitacije.

prve pouzdane podatke o klimatskim prilikama na površinama tih planeta, o kojima se do tada nije ništa pouzdano znalo.

O hemijskoj konstituciji Marsove atmosfere znalo se onda još veoma malo, i sada se ne zna mnogo više; zato sam spočetka mislio da moje račune neću moći dovesti do

Stanković, Borisav - TAŠANA

Toliko vremena nije se čulo za njega, niti znalo gde je. Čak se mislilo da je i umro, dok on, eto, otišao u kaluđere i posle dođe ovamo za popa i dedu.

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

U kući, naravno, povlačili se razgovori, ali opet u stilu otmenog čuvanja intimnog događaja. Kao znalo se da su Petra napala dvojica. Kućna posluga, između sebe, dokazala je neučešće.

To je bila čuvena „trojka” u tom čuvenom osmom razredu. Sva je varošica govorila o njima, i znalo se, dovoljno oprobano, da su to mladići retkih sposobnosti u smislu karaktera i intelekta.

Već u šest ujutru saznalo se da Crnac nije došao. U osam se znalo šta se po engleski sprema za doručak. U devet je gospođa apotekarica čula za šlafrok mlade gospođe, i čudila se kakve

Sve „žitejsko” je u tolikoj meri iščezlo bilo iz potreba Josifovih, da se prosto nije znalo kako i od čega živi. Leksa ga služi srdačno. Svim silama je zapela da spase brata i Vlaovića. Zavarava ga da jede.

Naravno, gospa-Jelka ne izlazi uopšte iz kontoara, a razgovara s najstarijim pomoćnikom kroz prozorče. Petkom, znalo se, oblačila je gospa-Jelka kao plamen crvenu haljinu.

Svi su hvalili sviranje Agničino — hormajstor iz katoličke crkve, njen učitelj klavira, već ju je i prehvaljivao. Znalo se vazdan priča, za vas-dugi dan, o Soki: „ili ne izlazi sa svojima, ili ide pet koraka ispred njih, sama”.

je drugarice trzale za kecelju; a Mija bi opet postajao najpažljiviji kad Jana, stidljivo, pruži svoj večito slab crtež. Znalo se da Mija brine stalnu brigu o njenim crtežima. Nekada popravi, nekada nešto docrta, nekad uzme Janinu ruku i vodi je.

Tek odatle nadalje, naređeno je, ima naselje ubuduće da se zove Gornja Varoš. Dakle se sad tačno znalo, što rekao apotekar, gde počinju Crnci, oni što žive u udžericama, pola godine jedu presno: luk, paradajs, voće i

sa imanjem; ili naređenje od građevinskog odeljenja u magistratu da se ograda ili dovrši ili sasvim ukloni kako bi se znalo — bože zdravlja, zbog regulacije — da li je kuća na ulici ili u bašti; i tako dalje.

dvorište je drugom derom bilo u vezi sa dvorištem majke Luke Mlinarića, koji se školovao u Rimu, i za sada se još nije znalo kakvoj će se struci posvetiti.

obojica izmireni sa sudbinom do ravnodušnosti, samo stari od optimističke, mladi od pesimističke ravnodušnosti. Znalo se da stari ima jedno malo, kadifom postavljeno i po ivicama zaliveno sanduče s pravom zbirkom raznih dukata, iz

Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA

Koliko bi sreće po čovečanstvo bilo kada bi se još kod tako male dece znalo šta će ko biti, pa ako ništa drugo a ono bar, dok smo deca, da se siti natučemo budućeg ministra, episkopa i

Dabome da bi za održavanje reda i discipline mnogo bolje bilo kad bi se unapred znalo ko će poginuti. Toliko i toliko njih treba da poginu, kaže meni komandir, a ja lepo odredim: ti, ti, ti, ti i ti, i

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 2

Zapitah ga kako se to zbilo. — Gužva je bila danas, pa se nije znalo ni ko napada, ni ko se brani. U dva maha su Nemci isterivali artiljerijom naše pešake iz rovova, i dva puta su naši na

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

koji su mi pevali, jedno momče iz nahije šabačke najviše smo zato držali u službi (kao kuvara) što je vrlo lepo znalo uz gusle pevati“.

Poznajem ti čelo kako ti je, i pod čelom oči obadvije, i poznajem oba mrka brka. Znaš li, bane, ne znalo te čudo, kad zapadoh ropstva u vijeku, — panduri me tvoji uhitiše u Suhari vrhu na planini, u ruke me tvoje dodadoše

Ćopić, Branko - Orlovi rano lete

— Ja bih ovdje sakrio glavni dio svoje radionice, ono što mi baš ne treba u logoru, a bude li mnogo djece znalo za pećinu, brzo će se čuti i u selu. — E, pa ti si krio i od mene — ožalosti se Jovanče. — Ne, ne!

U pećini nastade zabrinuto savjetovanje. Svi su bili gladni, neispavani i zabrinuti zbog svojih kod kuće. Nije se znalo je li neprijatelj prodro dalje, do njihovih kuća.

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

Toliko ih Carograđani u polju pak istukoše i isekoše tušta, što ni broja mrtvih nije se znalo. Tamo doista izvrši se ono Mojseovo prorečeno što no se veli »Jedan će poterati hiljadu, a dvojica će krenuti tamu« —

Sremac, Stevan - ZONA ZAMFIROVA

A bata-Tasko uzdahnu i prihvati: — U staro vreme se znalo, bre brate, koj je stareji, koj mlađi; koj je golemaš, a koj si je na fukara!... Mlađi odavaše čes’ na stareji svoji.

Pa se znalo, bre brate, kad je dan, a kad si je pa noć! Po-za domaćina smejaše li koj da ulegne u kuću?! A si domaćin dođe, a izmeć

Zato se brzinom munje rasprostrla priča o tom događaju. I glavno i detaljno znalo se vrlo dobro, jer Taska je svakome tačno pričala šta je ona kazala Doki, a Doka, opet, šta je sve ona kazala i Taski

i ti pantiš oneja reči!... Čorbadžijsko dete, pusto, ludo; raslo u svaki dovlet; zar znalo ono što je muka i nevolja?... Ama, sag, sag da gu vidiš i čuješ što si tvori i zbori! ... Slušaj što ti zborim...

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti