Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA
Anta Bogićević ne može od jada da opisuje Lazarević Luki muke lozničke posade, već najpre zaplače. Ivan Knežević, knez Ivo od Semberije, donoseći otkup za zarobljene žene i decu, kad je ugledao srpsko roblje, „triput pada pa on
Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
(Vrčević, V.; Novaković, S., SNZ, s. 41) — Zapjeva sužanj kad na slobodu izađe. (Knežević, M. V., ANU, s. 250) ODOJČE — Ište kmeka dva kundeka, ište kunde mande. (Novaković, S., SNZ, s.
70) — Majka ti još jednu sestru rodila! (Martinović, N., 1969, s. 73) — Iskopala ti se kuća od muškije’ glava! (Knežević, M. V., 1937, s. 39) — Djecu povijala, a zmije razvijala! (Martinović, N., 1969, s. 73) — Čuma ti decu pozobala!
, 1988, s. 69) — Pečeno dijete pojeo ako jesam! (Dragičević, T., 1908, s. 496) — Tako mi se pleme ne zatrlo! (Knežević, M. V., 1957, s. 37) — Tako mi se krsna svijeća ne ugasila! (Vuk, br. 5325) — Tako mi se kuća ne iskopala! (Vuk, br.
, 1883) — U domu ti se rađala muška dječica, u brdu ti rasla vinova lozica, a u polju klasala šenica bjelica! (Knežević, V. M., 1957, s.
(Vrčević, V., 1883) — Kako sad u svadba i veselje, tako dogodine u krštenje i u strižbu! (Knežević, V. M., 1957, s. 241) — Bog ti dao mjesto poroda devet sinova i desetu kćericu za milost!
, 1957, s. 241) — Bog ti dao mjesto poroda devet sinova i desetu kćericu za milost! (iz paštrovićke „dobre molitve“) (Knežević, V. M., s. 241) — Domaćine, donesi nam vina, domaćica da ti rodi sina. (Vidanović, Božica, s.
M., isto, s. 103. ⁶¹ Grbić, S. M., isto, s. 103; Grđić Bjelokosić, L., isto, s. 123; Debeljković, D., isto, s. 174; Knežević, M., Prelja na mesecu, Narodna knjiga, Beograd 1981, s. 80. ⁶² Kordunaš, M., „Narodno vaspitanje“, Novi vaspitač, sv.
⁷⁰ Vrčević, V., „Razna čvarovanja oli ti sutke“, Vukova građa, s. 29; up. takođe Milićević, M. Đ., isto, s. 192. ⁷¹ Knežević, M., isto, s. 80. ⁷² Milićević, M. Đ., isto, s. 192. ⁷³ Milićević, M. Đ., isto, s. 178. ⁷⁴ Tanović, S., isto, s.
6, Beograd 1899, s. 503. ⁷⁶ Tanović, S., isto, s. 104. ⁷⁷ Grbić, M., isto, s. 103. ⁷⁸ Knežević, Srebrica, Milka Jovanović, Jarmenovci, SEZ, knj. LXXIII, Beograd 1958, s. 87. ⁷⁹ Tanović, S., isto, s. 103.
3. ⁸¹ Milosavljević, M. S., isto, s. 88; Milićević, M. Đ., isto, s. 192; Mijatović, M. S., isto, s. 501. ⁸² Knežević, M., isto, s. 81; Miodragović, J., isto, s. 53. ⁸³ Grbić, S. M., isto, s. 103; Miodragović, J., isto, s.
147. ⁸⁵ Lovretić, J., „Otok“, ZNŽOJS, sv. 2, JAZU, Zagreb 1897, s. 414. ⁸⁶ Knežević, M., isto, s. 81. ⁸⁷ Nikolić-Stojančević, Vidosava, isto, s. 413; Mićović, Lj., isto, s. 171; Tanović, S., isto, s.
47. ⁹³ Mijatović, M. S., isto, s. 45. ⁹⁴ Petrović, P. Ž., isto, s. 323. ⁹⁵ Knežević, Srebrica, Milka Jovanović, isto, s. 87. ⁹⁶ Miodragović, J., isto, s. 47. ¹ Vrčević, V.
Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
NUŠIĆ 321 SVETOZAR MARKOVIĆ 323 SVETISLAV VULOVIĆ 326 LjUBOMIR NEDIĆ 328 MARKO CAR 331 BOŽIDAR KNEŽEVIĆ 332 V DANAŠNjA KNjIŽEVNOST 334 KULTURNE I KNjIŽEVNE PRILIKE 335 DOLAZAK MLADIH NA MESTO STARIH 336 INDIVIDUALISTIČKI
oko kolaste azdije u narodnoj pesmi, Kostić je uzeo sukob između osećanja ljubavi i pobratimstva, i Maksim Crnojević, knežević zetski, ispao je kao neka vrsta Hamleta, kneževića danskog.
BOŽIDAR KNEŽEVIĆ Rođen je na Ubu, u valjevskom okrugu, 7. marta 1862. Svršio je gimnaziju i istorijsko-filološki odsek Velike škole u
u Šapcu. 1902. premešten je u Beograd. Umro je 18. februara 1905. u Beogradu. Božidar Knežević živeo je i radio u izuzetno nepovoljnim prilikama.
XIX veka, bez duhovne sredine, bez biblioteka, bez ikakvih duhovnih podstreka, potpuno ostavljen samom sebi, to je Knežević dao u svojim istorijsko-filozofskim spisima.
U Mislima Božidar Knežević često daje zgodno formulisane zaključke svojih istorijsko-filozofskih razmišljanja; u njima ima tragova filozofskog
Jovan Ilić, 1902. Ljubomir Nedić, 1904. Zmaj Jovan Jovanović, 1905. Božidar Knežević i Janko Veselinović, 1906. Stevan Sremac, 1907. Pavle Marković Adamov i Milorad Mitrović, 1908. Milovan Đ.
Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA
KNjIŽEVNOSTI Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Milivoje V. Knežević ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA „Antologija srpske književnosti“ je projekat digitalizacije
Originalno izdanje dela nalazi se na Veb sajtu www.ask.rs. 2009. Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Milivoje V. Knežević ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA Sadržaj O NARODNIM GOVORNIM TVOREVINAMA 2 I GOVORNI IZRAZI 3 II POSLOVICE 9 III
Otuda između narodnih govornih i književnih tvorevina i tolike međusobne veze i tolike zajedničke crte. Mil. V. Knežević I GOVORNI IZRAZI A) DOSLOVNOG ZNAČENjA 1) BLAGOSLOVI A) OZBILjNI Blago majci koja te rodila!
Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE
ove čete bili su četiri mlada i odlična oficira, potporučnici i to: Ivanko Obradović, Vladimir Joksimović, Dragutin Knežević — sada profesor negde u južnoj Srbiji i Radomir Milać — sada beogradski advokat; od kojih su prva dvojica pokojni.
Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba
Tu se još dosta da opozvati, povratiti, popraviti. Doduše, i na probama knežević proboden mačem pada mrtav, a Ona ostaje neutješna. Ali tu Probodeni opet ustaje, Neutješna se opet smiješi.
Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA
Ne opominjem se sad sviju koji su bili za, sećam se samo da je tu bio Vujo Bacić, Uroš Knežević i još njih nekoliko. Posle je knez stavio pitanje: ko je zato, da se ozbiljno spremamo za rat, kad se oko naših granica
Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti
se zna o svetom Savi počiva na Domentijanovom izveštaju: posvetivši se od rane mladosti duhovnom pozivu, mladi srpski knežević Rastko - monah Sava prošao je sve lestvice moralnog uzdizanja i crkvene karijere i postao značajna ličnost pravoslavnog
Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA
Ranković, Ilija Vukićević, Aleksa Šantić, Milorad Mitrović, Ivo Ćipiko, Svetozar Ćorović, Milorad Petrović, Boža Knežević, Bora Stanković i Radoje Domanović.
– Mogao bih ja što reći, ako bi bilo koga da čuje – oglasi se Boža Knežević, koji je sve do sada uporno ćutao. – Čujmo! – prihvatiše sa svih strana.
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA
PEROVIĆ BATRIĆ 808 82 TRI SUŽNjA 814 83 POČETAK BUNE PROTIV DAHIJA 820 84 BOJ NA ČOKEŠINI 847 85 KNEZ IVAN KNEŽEVIĆ 861 BELEŠKE 877 O ZNAČAJU NARODNE KNjIŽEVNOSTI 878 O IZUČAVANjU NARODNE KNjIŽEVNOSTI 880 O PEVAČIMA 885 O ZAPISIVANjU I
od najdarovitijih narodnih pesnika, potiče čitav niz pesama: Početak bune protiv dahija, Boj na Čokešini, Knez Ivan Knežević, Boj na Salašu, Boj na Mišaru, Miloš Stojićević i Meho Orugdžić, Hvala Čupićeva, Boj na Loznici, Luko Lazarević i
I što reče Jakov, ne poreče. 85 KNEZ IVAN KNEŽEVIĆ Vojsku kupi Kulin kapetane, krajišnike Turke nevjernike, koji dragog boga ne poznaju, ne imaju ni vjere ni
Kad to čuo Knežević Ivane, pred Kulinom u zemlju poljubi: „Vala tebe, Kulin-kapetane, a na roblju i na daru tvome!“ Kad viđeše robinje
Al’ besjedi Knežević Ivane: „A moj pobro, Kulin-kapetane, išti blago sve žeženo zlato, išti blaga koliko ti drago, ti ne žali ni mene ni
Uze Kulin besjedit Ivanu: „Hoćeš, pobro, sad voditi roblje? Kad ćeš mene donijeti blago?“ Veli njemu Knežević Ivane: „Hoću, pobro, sad voditi roblje, blago ću ti donijet poslije“.
Besjedi mu Kulin kapetane: „Imaš, pobro, tvrde jamce za se?“ Al’ besjedi Knežević Ivane: „Ja uvijek po tri jamca držim: jednog jamca — boga velikoga, drugog jamca — moju tvrdu vjeru, trećeg jamca —
su sledeće: Smrt Marka Kraljevića, Bajo Pivljanin i Beg Ljubović, Početak bune protiv dahija, Boj na Čokešini, Knez Ivan Knežević, Boj na Mišaru.
85 Ivan Knežević, knez od Semberije, rođen je u selu Dvorovima (u srezu bijeljinskom). Godine 1806. otkupio je od bosanskih Turaka