Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
’“24 U slučaju pomenute nevolje, detetu se još, kao magijska pomoć, mesi kravaj. „Ispečen kravaj iznesu pred dete, a njemu dadu drenov prutić. Žena s kravajem veli mu: ’Baci leskove, uzmi drenove!
’“24 U slučaju pomenute nevolje, detetu se još, kao magijska pomoć, mesi kravaj. „Ispečen kravaj iznesu pred dete, a njemu dadu drenov prutić. Žena s kravajem veli mu: ’Baci leskove, uzmi drenove!
Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA
Novorođenčetu za prvo dojenje »zadojaljka« donosi na dar kravaj, a žene, dok dete doji, drže nad njenom glavom sito s kravajem — »kao simbole plodnosti« (SEZ, 86, 419 id, Vranjsko
86): na krštenju majka daruje kuma pogačom, a po povratku iz crkve dete se unosi sa kravajem (422); povojnica se zove »kravaj« — po kolaču koji obavezno donosi svaka žena na dar novorođenčetu (423); pogača se sprema i za strižbu (427), a kad
s., 10, 132; 19, 205), itd. »Za svaki posao na njivi, za svaki praznik namenjen njivi i stoci, namenjivao se ,kravaj̓, ,pogačka̓« (SEZ, 86, 98), a »naročita moć u mađiji plodnosti pripisivala se obrednim kolačima određenog oblika«