Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
Dobrovski u svojim proučavanjima, naročito kada je izučavao pitanje ćirilice i latinice, stao se jako zanimati Južnim Slovenima, u prvom redu Srbima i Hrvatima.
XIX veka,* i kao početak unije gledali su napuštanje u azbuci karakterističnih slovenskih slova i unošenje slova iz latinice, kao što je j, zlosrećna jota, koju je mitropolit Stratimirović 1831. proglasio za »srp Nečastivoga«.
Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti
Time je stvoren instrument kulture daleko podesniji od latinice, koja je nastala adaptacijom grčkog alfabeta za latinski jezik još u antičko doba, ali su joj nedostajala slova za