Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
U Moskvi je 1754. vladika Vasilije Petrović štampao svoju Istorію o Černoй Gorы, a u Lajpcigu, u štampariji Johana Gotloba Brajtkopfa, od 1783.
Takođe u Lajpcigu, u štampariji Tajbela, štampao je Emanuilo Janković svoje knjige: Tergovci (1787) i Blagodarnый sыnъ (1789).
— Glavni književni rad Dositeja Obradovića pada u doba od 1783. do 1790, dakle za doba vlade cara Josifa II. U Lajpcigu, 1783, štampao je svoj prvi sastav Lюobezni Haralampіe, koji je poziv na pretplatu za Sovъte zdravago razuma i
Mesto objavljenih Sovъta izdao je on u Lajpcigu, 1783, delo Životъ I priklюčeniя Dimitrіa Obradoviča, narečenoga u kaluđerstvu DosiΘea.
Iduće, 1784, opet u Lajpcigu izdao je dva dela: Sovъti zdravago razuma, od koga je drugo izdanje izišlo u Pešti 1806, i prevod s nemačkog Slovo
u Lajpcigu 1788. izišle su Ezopove i pročihъ raznihъ basnotvorcevъ, sъ različni ezika na slavenoserbski ezikъ prevedene, sadъ prvi
život proveo kao vaspitač: kao narodni učitelj u Dalmaciji, kao domaći učitelj i vaspitač u Moldaviji, Ugarskoj, Beču, Lajpcigu i Trstu, kao prosvetni organizator i »popečitelj prosvješčenija« u novooslobođenoj Srbiji.
otišao na nauke u Nemačku. U Haleu slušao je medicinu a u Lajpcigu upoznao se sa dositejem Obradovićem. Učio je medicinu, ali se naročito bavio prirodnim naukama i 1788.
u štampariji jermenskog manastira mehitarista. Od 1823. u štampariji Brajtkopfa u Lajpcigu se opet štampaju srpske knjige. Od 1826. moglo se štampati srpski u Petrogradu, od 1827. u Temišvaru, a od 1830.
Tamo je ostao do 1825, kada sa gotovim rukopisom Serbianke ode u Lajpcig da je štampa. U Lajpcigu je, pored štampanja knjige, slušao filozofiju kod Kruga, upoznao se sa Geteom, Jakovom Grimom, Ulandom i Talfijevom.
1833. štampao je u Budimu veliku zbirku Pѣvanniя cernogorska i hercegovačka (drugo, umnoženo, izdanje izišlo je u Lajpcigu, 1837).
U Nemačkoj, baveći se naročito u Lajpcigu i Haleu, a nešto malo i u Kaselu, Vajmaru i Getingenu, napustio je svoju nameru da uči medicinu.
Obradović, Dositej - PISMO HARALAMPIJU
Evo ti, brate, moje namerenije u Lajpcigu. Nama(h) ću preuzeti delo, koliko mi dopusti moja nauka, budući da u kole|gije ne prestajem hoditi.
Pozdravi mi s «Hristos voskrese» gospodare Vojnoviće, Rizniće i Kurtoviće i proče Sarajlije i Mostarne. U Lajpcigu, na 1783. Aprila 13.
Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL
protivljenju uprkos, Miloš je naredio da se zabrani rasturanje knjige koju je Sima Milutinović Sarajlija objavio u Lajpcigu. Ta knjiga, Istorija Srba od početka 1813. godine do kraja 1815.
Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA
izdanje, pa bi ih, kako to pokazuje knjižarsko iskustvo, doživelo i više da stovarište hartije i knjiga njegova izdavača u Lajpcigu ne uništiše Anglo-Amerikanci vazdušnim napadom 1943, u tolikoj meri da mu ne ostade ni traga.
Počesmo sa inženjerskim pozivom. On mi priča o svojim prvim koracima u život, kako je prvo studirao prava u Lajpcigu, Helmstetu i Jeni, kako je iza toga otišao u Lajden da uči matematiku, mehaniku i građevinarstvo, naročito
Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE
Ono je, odlično opremljeno, izašlo 1936 godine kao izdanje knjižare Keler i Amelang u Lajpcigu. Za kratko vreme doživelo je ono i drugo svoje, danas već rastureno, nemačko izdanje.
I sam Kepen školovao se u Rusiji, ali je doktorirao u Lajpcigu, i iza toga se nastanio u Nemačkoj. Ali je ruski, i u svojoj dubokoj starosti, govorio kao Rus.
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA
i 1815. godine. Drugo izdanje njegovih Srpskih narodnih pjesama izišlo je u Lajpcigu i Beču od 1824. do 1833. godine (u četiri knjige), treće u Beču od 1841. do 1866.