Upotreba reči maja u književnim delima


Jakšić, Đura - PROZA

Jedan među njima udari ga kundakom u slabinu; on padne, a čiča Marko ga donese kući... To je bilo marta meseca, a maja ga sahraniše... Lep je to mesec, taj maj!...

Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI

(Ovaj isti bimbaša, u početku Karađorđeva rata 1804. godine, oko 20. maja meseca, zastao se bio s vojskom u Požarevcu, gde ga moj stric Jakov i Karađorđe opkole; i kad se taj bimbaša i tu

i tu se dogovorimo da ide Crni Đorđe i Janko Katić da kupe vojsku, a ja u ovaj naš kraj, tako, kako ćemo 9. maja, baš na Sv. Nikolaja, svi doći na Topčider. (To je sve bilo naše Velike Nedelje pred Voskresenije 1804. godine).

6. maja 1804. godine pođemo: ja, stric Jakov, Živko Dabić, knez Peja i više otmeni̓ vojnika. Dođemo u Urovce, gde nas sva naša

pevaju, no da je i šumar i svaki listak na drvetu ljudski glas uzeo i propevao; i tako s pevanjem u Ostružnicu 8. maja na konak dođemo.

Odonda mene Pljakić prozove pobratimom. To je bilo 9. maja, licem na letnjeg Sv. Nikolu 1804. godine. Sad s leve strane Topčidera postavimo logore, svaka nahija baška.

(To je bilo između 16. i 20. maja 1804.). Vrativši se oni s Požarevca udare na Smederevo i izbace na grad nekoliko topića.

” (Videćete pismo Vla-begovo kako nam piše 1805. godine maja 17. u mojim pročim pismima.) Od ti̓ novaca isplaćujemo dugove Gušančeve i za džebanu; ispratismo naše deputate: protu

Afiz-paša od reziluka u Nišu umre. Naši deputati maja 28. došli u Carigrad, predali sultanu prošenije 1. junija. Kako čuje ruska misija da je Afiz-paša na Ivankovci

Rekosmo, da ga je udarilo tane u usta, jerbo kad trči vrlo je otvarao usta i zijao. Petrov post nastade [27. maja 1806.]; počeše dolaziti bosanski kapetani i male paše, ići-tuglije, i očekuju travničkog vezira prema Badovincima.

Ovo sam zaboravio i preskočio. Kad je naša vojska, po drugi put, 8. maja 1806., izišla na Vračar, Miloje Petrović načini šanac u Ciganskoj Bari, kud protiče Mokri Lug preko livada u Savu; na

Ovo je (gore pripovedano) bivalo od maja 1806. do 30. julija. Pođemo, 31. julija; dođemo na Mišar; po priličnom boju načinimo šanac.

Đorđem postara i druge uredbe pošlje. u Valjevu je suščestvovao magistrat jošte od 1804. godine od prvi̓ dana maja. Najpre smo od sve nahije sastavili na Reljinu Polju skupštinu, odredili Petra Čitaka iz Mušića, Jovana Rabasa i popa

Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

Mojsilo zagleda bolje, kad al' odnekud onaj putnik što mu je pričao 25. maja onako mnogo kako se jašu konji i gađa u nišan. Dok eto ti trče tri-četiri čoveka ozdo iz čaršije, hitaju pravo groblju.

Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

— reče Zavrzan. I diže se s Jovanom i Jovicom da nađe jaganjce. Petrove poklade padoše baš u nedelju 27. maja, te, 1806. godine. Dan beše lep, topal; vetrić je ćarlijao. Hajduci se zabavili oko peciva... Najedred banu Deva.

Dučić, Jovan - PESME

gordost na svom čelu: Jer umre u sjaju pre nego zarđa, Ona prođe dušom kao iz daleka Zalutale ptice u svetlosti maja; U pesmi su njinoj glasi drugih reka, I na krilima im sunce drugog kraja.

Cveće uze boju tvojim otrovima; I sjaj tvog osmeha uze blesak maja: Tvoja je lepota u stvarima svima, Tvoj kobni čar nema imena ni kraja.

Popović, Jovan Sterija - TVRDICA

Pos pigeni i dulja? JANjA: A’hara! Oćimo da padnimo sviju preko nos. DIMA: Pistevo! (Maja rukom.) Kakos keros! JANjA: O, adelfe, svaku čoveku ima svoga radost, teći ja sum nestreća, sas prokletina na moja

JANjA: O kuga di si, da prođiš kroz moju uvu i iziđiš kroz njegova usta! deset hiljada forinta, bre! DIMA (maja rukom): Epajsun. Znaiš što, kir Janja? Da ti rečim na srpsko jednu slovo.

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Bilo je to uoči nedelje Svetih otaca Prvog vaseljenskog sabora, na dan Pahomija Velikoga godine 1752, maja meseca. III ZAMUKLA JE PESMA POD BAGRENjEM U MAHALI Oberkrigskomisar Garsuli, koji je meseca maja godine 1752.

III ZAMUKLA JE PESMA POD BAGRENjEM U MAHALI Oberkrigskomisar Garsuli, koji je meseca maja godine 1752. bio došao u Temišvar, povodom nereda oko naseljavanja razvojačene, serbske milicije, koja je htela da se

Trifun je tako, poslednjih dana maja meseca, imao da gleda čudo i pokor. Bio je nemoćan, da im pomogne, a proklinjao je svoju sudbinu, da mora da ih gleda,

Stigao je, kaže, u njegovu kuću, na dan prepodobnog mučenika Stefana, Piperskog. Po kalendaru pravoslavnih, to je bilo maja meseca 1752. A po kalendaru papežnika, u mesecu junu.

rosijskih oficira, koji su bili Srbi, a koji su bili iz Rosije – tobože poslom – u Beč došli, pohapšeni su i, krajem maja, te godine, proterani. Za grofa Bestuševa to je bila ona kap žuči koja preliva čašu, koja se punila odavna.

Kićanke su mu padale na rame, kao prve visibabe, tog proleća, bele, srebrne. Kostjurin je, maja meseca, godine 1753, obukao i naselio, na naselja, duž granice tatarske i poljske, mnogo oficira i doseljenika, Srba, iz

Međutim, i kola, i crn ogrtač žalosti, i Ana, brzo su nestali u polutami ulica. Očekujući porođaj celog tog maja meseca, u Kijevu, Varvara je, najzad, na sam duhovski ponedeljak, u zoru, rodila Petru Isakoviču, sina.

Višnjevski je tako, preko svoje žene, prijateljstvo sa Isakovičima, opet, uspostavio. Varvara se bila, krajem maja, pridigla, i bila je, iako jako oslabila, opet lepa.

Kao i donacija Horvatu, šanca Krilov. Kao i donacija Slavjano Serbije, Ševiču, sa šancem, Doneckoje, pod datumom maja petog, i ukaza, dvadeset i devetog. Imperatrica je dakle bila održala obećanje.

Vasilije je umro u Moskvi, u jadu i bedi, maja meseca 1754. Agagijanijan je pisao Pavlu, o majoru Božiču, nekoliko pisama, iz Beča.

Oni, koji su ostali živi, odvedeni su na novo zborno mesto: Poznanj. Mnogi su, meću njima, do konca maja meseca, 1760, još živi.

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

da ne samo vojnici pevaju, no da je i šumar i svaki listak na drvetu ljudski glas uzeo i propevao; i tako s pevanjem 8. maja u Ostružnicu na konak dođemo“. Veselost je dostigla vrhunac u prvim decenijama posle oslobođenja Srbije.

Ršumović, Ljubivoje - JOŠ NAM SAMO ALE FALE

ZAPIS O PARADNOJ AŽDAJI Na dan Prvoga maja u Beograd je doputovala jedna aždaja iz pasivnog kraja. Nikome ništa nije rekla, pošto je bila seoskog porekla.

Olujić, Grozdana - GLASAM ZA LJUBAV

Ako pređemo, ona će nas poljubiti, ako ne pređemo, moraćemo skočiti u vodu bez obzira na to što je tek početak maja. Nije nas poljubila, ali zato nismo skočili ni u vodu.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

(Vuk, br. 1247) — Bog sreću dijeli, a aščija čorbu. (Vuk, br. 283) — Bog dijeli deci sreću, maja surutku, a baba kolače. (K-Lj, NB, str. 23) — Zaludu se čoek čuva, ako ga Bog ne uščuva. (Vuk, br.

Boškovih-Matić, Milica, „Običaji o rođenju“, GEM, 28—29, Beograd 1966/1967. Bošković-Stulli, Maja, Usmena književnost: nekad i danas, Prosveta, Beograd 1983.

Bošković-Stulli, Maja, Usmena književnost: nekad i danas, Prosveta, Beograd 1983. Bošković-Stulli, Maja, „Usmena književnost“, u: Povijest hrvatske književnosti, knj. 1, Liber— Mladost, Zagreb 1978.

1, Liber— Mladost, Zagreb 1978. Bošković-Stulli, Maja, „O narodnim pripovijetkama“, predgovor za Narodne pripovijetke, Zagreb 1963. Brajović, M.

Kapor, Momo - NAJBOLJE GODINE I DRUGE PRIČE

Taj metak lutalica pogodio ga je dvanaestog maja 1944. na Trusini iznad Dabrovog polja. Pogodio ga tačno između trbuha i pluća i tu ostao.

Kad se tovari i vozi đubre. Kad se menja vreme. Osećao ga kako luta, kako ide. Ispaljen na Trusini, u podne, dvanaestog maja četrdeset i četvrte, već je stigao do blizu srca: »Nakve đavolje pretkomore...

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

svoje mladosti, ujedinjenje Italije, uvažavan kao jedan od najzaslužnijih ljudi »Treće Italije«, umro je u Florenciji 1. maja 1874. Sahranjen je veličanstveno, u florentinskom Panteonu, pored Dantea. 1902.

1877. bio je u srpsko-turskom ratu. 1888. pokrenuo je patriotski list Veliku Srbiju. Umro je 5. maja 1890. Rad Stevana Vlad. Kaćanskog ograničen je gotovo samo na poeziju, pa i tu nije obilan.

U Beču je počeo da uči medicinu, ali, razbolevši se, napusti studije. Umro je 29. maja 1875. u manastiru Beočinu, u Fruškoj gori. Jovan Grčić se pesnički razvijao kao svi mladi pesnici novoga naraštaja.

LAZA K. LAZAREVIĆ ŽIVOT. — Rođen je u Šapcu, 1. maja 1851, od oca trgovca. Osnovnu školu i četiri razreda gimnazije svršio je u mestu rođenja, ostale razrede gimnazije u

JANKO M. VESELINOVIĆ ŽIVOT. — Rođen je u Salašu Crnobarskom (parohija glogovačka), u Mačvi, 1. maja 1862. [Osnovnu školu svršio je u Glogovcu.

Jedan od prvih pisaca iz Bosne i Hercegovine bio je Svetozar Ćorović. Rodio se 29. maja 1875. u Mostaru. Osnovnu i trgovačku školu svršio je u mestu rođenja.

Marta 1903. ponovo je otpušten, a iste godine ponovo vraćen u sudsku službu. Kao sekretar Apelacije umro je 14. maja 1907. godine. Gotovo vršnjak i drug Vojislava Ilića, Mitrović je propevao pod njegovim uticajem. Od 1890. do 1907.

ALEKSA ŠANTIĆ Rođen u Mostaru 27. maja 1868. Tu je svršio osnovnu, a u Trstu i Ljubljani učio je trgovačku školu.* Šantić je počeo pevati još vrlo mlad, 1887,

kada je postavljen za profesora jugoslovenskih književnosti na Velikoj školi. Umro je u Beogradu 3. maja 1898. »PRIRODNA KRITIKA«.

Sremac, Stevan - PROZA

Bilo je uveliko proleće, pri koncu maja meseca. Već se smrklo. Sto već postavljen još zavida, jer je gazda Radisav milovao zavida večerati i ranije leći.

Radičević, Branko - PESME

Što grob ladni jednom svati, Nazad više on ne prati. (1845, 11. maja) KLETVA Zelena je trava, Moma na njoj spava, Vijar vetar pirnu, U suknju joj dirnu, Suknjica se širi A nožica

De poskoči, ne luduj, Ko bi jako momak bio Pa se ne bi pomamio! Ao sele bosonoga, Zla ti maja dozlaboga, Ne dala ti čarapica Ni lagani papučica, Da učiniš klepa-klapa — Za tobome, dušo, skapa.

“ Tako deca lepo mole, A sluša i maja, Loži vatru, sprema tavu I masla i jaja. Ali škripe kujni vrata: Ko li i otvara? Uđe neko: — „Dobar veče!

Popović, Jovan Sterija - IZABRANE KOMEDIJE

LjUBA: Neka, majka, kad sve nose ovako, mogu i ja. 8. PIJADA u šeširu, kad govori sve maja glavom afektira u izgovoru, a ž izgovara kao deblje z, š kao podmuklo s, č kao c itd. PREĐAŠNjE.

Crnjanski, Miloš - Lirika Itake

Dušan je bio pitomac čuvene Nikolajevske akademije, u Petrogradu, i umro je tamo, maja 17, godine 1892. Nada Paje Putnika nije se ispunila. Moj otac Toma, prekinuo je tu galeriju popova i oficira.

Boja, radost, pa i kompozicija, renesansne su. Oskudne izložbe, međutim, bile su Sezanova i Renoarova, a sad, maja, Engrova.

Sremac, Stevan - LIMUNACIJA U SELU

Tu je izneo u živim bojama kapetanov dolazak u selo, a naslov dopisu glasio je: Zločin od osmoga maja, a sadržina mu je, otprilike, ova: Za kapetana reče tu da je zver u ljudskom obliku, i ništa manje; da je pravi dahija,

Natpis mu je bio »Zločin od osmoga maja«. A sada opet, 17. avgusta, promenjena je opštinska uprava. Dakle to su ti datumi, osmi i sedamnaesti, i sada znate šta

Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME

POJAVA DžAMBASA A vakum Pantić, krut od nesreće Ko maketa na proslavi Prvog maja, Po glavi žalosne misli premeće, Vezuje, spaja i prekraja: „Ko samo smisli ovo umeće?

Petrović, Mihailo Alas - ROMAN JEGULJE

On je jednu mladu jegulju zatvorio oko polovine maja u hermetički zatvorenu flašu napunjenu mešavinom obične vode i formola.

Od maja do septembra te godine brod je prokrstario mora zapadne Engleske, Biskajskog zaliva, Hebrida, Feroerskih ostrva i Šetla

decembra 1872, godine, pa do svoga povratka 25. maja 1876. godine, brod »Challenger« prešao 130 hiljada kilometara (što čini više od trostrukog puta oko zemlje po njenom

pučini Maroka i Gibraltara; u maju, zajedno sa transgresivnom vodom, dospeva na pučinu naspram Portugalije, pa krajem maja ulazi u Gaskonjski zaliv, pošto obiđe Rt Finister. Od tada počinje intenzivan lov beloga tunja.

Rakić, Milan - PESME

JEDNOJ POKOJNICI Oskudna priroda rodnoga ti kraja, Kržljava i bona, bez sunca i maja, Gde mrtvilo hladno kao avet dira, Nek dâ tvojoj duši blagotvornog mira.

Pandurović, Sima - PESME

Tada miriše doba ranog maja; I kao da se, neprimetno, prosto, Na Ideal što je u sećanju ost’o Nastavlja tiho jedan san bez kraja.

krunica svakog mladog, novog cveta, Seća me na pale krune starog doba, I prolećna raskoš na taštinu sveta, I mirisi maja na zadah od groba.

Matavulj, Simo - USKOK JANKO

Donesite da s njom potrujem ove perčinaše. Ajte! Poveljanaja tvorite, a ovi će predlagaje maja piti, ne boj se!“ Tek je on izgovorio te riječi, Gospodar zazvoni te mu naredi taman to, biva da počasti glavare.

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

II MASKE A) VERSKE (OBREDNE) BEMBELj U Dubrovniku izlazio je 1 maja (kao turica na Sretenije); imao je haljinu svu iskićenu zelenijem lišćem i svakojakijem cvijećem; oko njega su se vili

ili po rebrima ili po trbuhu (Vuk) lužina — lug ljelja — kraljica iz duhovskog običaja maganja — mana, nedostatak maja — reduša majdonos — v.

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

” Posle | toga devojka se vrati kući maji svojoj, a maja je jedva dočeka i raširi ruke pred nju, a kad ona progovori, stane prskati i baliti, da se mati upropasti šta joj je.

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

Najposle otvorim jednu veliku strašnu knjižetinu; vidim, žitija svi[h] sveti[h] na tri meseca: marta, aprila i maja. Ha, pomislim, ova je za mene!

Nameri se korabalj veliki trgovački za Hamburg, u koji 27. maja uljezem; i pođemo rekom Temsom k moru. Pri Gravezantu, gdi je veliko pristanište i gdi se velikolepna reka Tems u more

Matavulj, Simo - BAKONJA FRA BRNE

Iz toga će braka naskoro izmiljeti mali Jurići, koji će ga zvati „ujcom“ i ljubiti mu konop kad dođe u Zvrljevo! I maja je htjela da se on pita pristaje li da se Kriva dâ za Oškopicu. Sirota, dobra maja!

I maja je htjela da se on pita pristaje li da se Kriva dâ za Oškopicu. Sirota, dobra maja! To, istina, nije učinjeno, ali tek to pokazuje da ga ona ne gleda kao dijete, da nije više za „triske“.

vodio još tri sedlanika na pojište, pa kad ugleda Zvrljevljane, a on sitno poigraj, tako da je Maji (onda je bila došla maja s Krivicom i Galicom) srce igralo; četvrtoga, kad je već bio ozbiljniji, te se nije ačio junaštvom i hitrinom, no je

Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL

i boj je, kako je rekao engleski poslanik Gregori, koji je branio srpsku stvar, na čuvenoj sednici donjeg doma, 17. maja 1863. godine, u Londonu, boj je trajao svu noć.

Prvi put ga je ugledao pred samo podne, 9. maja 1798. godine, sa palube broda koji je, iz Beča, plovio prema Beogradu.

A kad je ugledao, 9. maja, dok se brod približavao Zemunu, taj ozareni bezdan nad beogradskom tvrđavom, saznao je, iz sebe, da će to biti tu,

) Od tada, Riga Velestinac i Riga od Fere opet su bili nerazdvojni. Pred podne devetog maja sledeće godine brod se približio Zemunu.

U njega je ulazio mir. O smrti Rige od Fere ima nekoliko verzija i sve su saglasne u ovome: prvo, da je 9. maja 1798.

I Vučić je u Beogradu, 16. maja, na dan kada su u Novom Sadu sahranjivali Ljubicu, priredio veličanstvenu zabavu, u Topčideru, za mlade vojnike.

Popović, Bogdan - ANTOLOGIJA NOVIJE SRPSKE LIRIKE

Dede, brate, ijujuj, De poskoči, ne luduj! Ko bi jako momak bio, Pa se ne bi pomamio! Ao, sele bosonoga, Zla ti maja do zla Boga Ne dala ti čarapica, Ni laganih papučica, Da učiniš klepa klapa Za tobome, dušo, skapa'!

Na praznik svetloga Maja pohitaj, ljubazni druže, U ovaj mirni dom. Darovi božice štedre na stolu odavna stoje; I pomorandža slatka, i sočni

Petrović, Petar Njegoš - LUČA MIKROKOZMA

S. MILUTINOVIĆU (Na Cetinju 1. maja 1845) Da, svagda mi dragi nastavniče, srpski pjevče nebom osijani, zadatak je sm'ješni ljudska sudba,

Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA

OTO GERIKE To beše rano izjutra, 20 maja 1631. Mladi većnik varoši Magdeburga, Oto plemeniti Gerike, probuđen iz sna, jurio je trčećim korakom u varošku

Mogu, dakle, da se maja meseca iste godine pojavim pred Lavoazijeom, da mu isporučim ne samo pozdrave Žakena već i njegovu blagodarnost na

Što sam naumio, to sam učinio. Trećeg maja, lepog proletnjeg dana godine 1789. rano ujutro, pojavih se u Parizu, savremeno odeven, u crnom odelu, sa kratkim

„Konvent je razmišljao samo o tome kako da osudi na smrt sve zakupce. Ali kada je onde, 5 maja 1794, pročitan izveštaj o delatnosti generalnih zakupaca i o optužbama koje su protiv njih podnesene, uvideo je Konvent

„8 maja, rano izjutra, odvedeni su optuženi u jednu prostoriju koja se nalazila pored glavne sudnice Revolucionarnog tribunala.

Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba

Maja je već čitava djevojčica, lijepo napreduje u klaviru. Ti je gotovo i ne poznaš!“, javljala su pisma. „Hoćemo li i mi naj

A kočijaš je za nesreću bio jednook. Za kolima je trčao Lero. S početka smo bili šutljivi. Maja je s vremena na vrijeme ustajala tražeći očima Leru, koji je zaostajao ili istrčavao daleko pred kočiju.

Na već kosim zrakama svjetlucale su se među granama niti paučine. Maja se bolje zagrne u svoj kaputić. Bilo je vrijeme da krenemo.

I Dolores je shvatila da je to obred. Pripitivala ju je za neke recepte, a to je otvorilo nove mogućnosti razgovoru. Maja je htjela da demonstrira Lerine majstorije.

Doista, često mi se činilo da laž povređuje više moj estetski osjećaj nego neko moje etičko načelo! Kad bi Maja, na ono navadno zapitkivanje: „koga voliš, mamu ili tatu?” odgovarala: — tatu koliko i mamu, mamu koliko i tatu!

” odgovarala: — tatu koliko i mamu, mamu koliko i tatu! — kratko sam presijecao: — „ne, Maja! Ne smiješ tako! Moraš voljeti više mamu, ona to nesumnjivo više zaslužuje”.

A nije prošlo mnogo vremena dok sam zapazio da je Maja i sama postala više-manje svjesna toga. Ostala je zasjenjena nekom ozbiljnošću, u nekoj zamišljenoj rasijanosti.

Petković, Vladislav Dis - PESME

Noći gde ne beše već tol'ko stoleća? To je zemlja njene lepote i maja. Zemlju gde dan, vazduh i cveće miriše, Čije vreme nema budućnost ni sate, Gde su venci, boje — da l' tu zemlju znate?

A već u toj zemlji gde je bilo cveće, Živela je ona, i mladost, i duga: A već u toj zemlji ovladala tuga, I umesto maja svud se jesen kreće.

Posle jesen došla na saranu maja. Na sarani maja bila je i ona; Saranila dane cveća i mladosti I sa njima vence, i svoje radosti, I sve što je bila

Posle jesen došla na saranu maja. Na sarani maja bila je i ona; Saranila dane cveća i mladosti I sa njima vence, i svoje radosti, I sve što je bila njena vasiona.

Pupin, Mihajlo - Sa pašnjaka do naučenjaka

Prvog maja iste godine naša škola proslavljala je Majski dan. Srpska školska omladina, koja je obožavala Miletića i njegov nacionali

Pomislio sam u sebi daje preda mnom sam car, a ako je tako, pomislio sam, da li je saznao da sam na proslavi prvog maja u Pančevu gazio njegovu žuto-crnu zastavu.

r. Bela Kuća, 11. maja 1918. godine U toku svetskog rata Nacionalni savet za naučna istraživanja delimično je pomagala Vlada iako je,

Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI

(1996) PUKOTINA U JEZIKU Tačno pre sto godina, 3. maja 1898. po starom, a 16. maja po novom kalendaru, u Beogradu je u jutarnjim časovima rođen Rastko Petrović, nedaleko od

(1996) PUKOTINA U JEZIKU Tačno pre sto godina, 3. maja 1898. po starom, a 16. maja po novom kalendaru, u Beogradu je u jutarnjim časovima rođen Rastko Petrović, nedaleko od Instituta za književnost i

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

spolja, a zapravo gleda prema nama čitaocima kao čist posrednik - lik naziva neutralno imenom Tomča, Todora, Marko, Maja.

Jovanović, Jovan Zmaj - DRUGA PEVANIJA

Susretaj ga s nadom i sa dobrom voljom, Čvrsto drži krmu svoga malog čuna; Ne bude li Maja što ti srce žudi, — Može biti Juna.

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

— Znaš, jedno sa drugim; na svagda Proleće kad bi nam trajalo, bi l’ bi želili maja? — Ti si pametnija malo od prve. A snuždena što si, Sestrice treća?

Marinkovića oko J. Avakumovića sa dr Vojislavom Ilićem Ilijaševićem: Književne novine XIV, br. 171. od 18. maja i br. 173. od 15. juna 1962). MADAME (str. 72).

RUSKA ZIMA (str. 82) Ova pesnička poslanica zapravo je sastavni deo piščeva privatnog pisma pisanog iz Moskve, 7. maja 1799, njegovoj kumi, supruzi tadašnjeg segedinskog protoprezvitera, a štampana je u Letopisu MS za 1827, č. 11, str.

” Pesma je morala biti dobro poznata još i oko god. 1880, pošto je tada citira Zmajev Starmali (10. maja, str. 98b), u ironičnoj aluziji na savremene političke prilike.

120, 122) Mušicki je dobro osećao šta znače one Vukove reči o potrebi polzovanja neprijateljima, pa mu je docnije (7. maja 1817) pisao ovako: „Čisto je katkad nužno duhu čelovječeskom uvreždenije sa strane.

je doduše štampana 1827, ali je predgovor datiran iz Novog Sada, decembra 1825, cenzorska signatura u Budimu, 3. maja 1826, a Pačić je još 1816. god. pisao Vuku da ima raznih pesama, tada još doduše mahom prevedenih (v.

Morala je biti poznata još i oko god. 1880, dok je te godine Zmajev Starmali (10. maja, str. 98b) navodi u jednoj savremenoj političkoj aluziji. Ona se i pevala, a o tome ima više dokaza. Evo nekoliko.

43, str. 335a; potpis: S. Milutin. VARALICI NADI (str. 231). Objavljeno u Serpskom narodnom listu od 28. maja 1842, č. 21, str. 161ab. Potpis je, kao najčešće u ovog pesnika: S. Milutin, tj. Srb-Milutin.

Starmali od 10. maja 1880, 98b). — U tekstu ove pesme kako ga je Subotić objavio u Životu I, 114 ima još i sedma srofa, koja glasi: Mnoga

Bojić, Milutin - PESME

No to će biti za trenut, a potom U naše oči leš će maja leći I taj trenutni osmeh će izreći Sud nad nekada voljenim životom: Ono što tada zvasmo život ceo Beše tek jedan

Usred Maja jesen! I on kô kepec bludi sam i plače. XXXI Kô ustremljene dve buktinje sveže, Uz praskav požar rastopljene smole

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

Uoči 1. maja, u Samoboru, pobode se svečano pored bunara mlado b. drvo, koje se prethodno okiti. To drvo zove se »majum« (Maіbaum).

U podizanju i kićenju učestvuju svi koji sa tog bunara nose vodu. »Majum« stoji tu za vreme celog maja (ZNŽOJS, 18, 77).

JABLAN Pappel (populuѕ pyramіdalіѕ). Jablan. U Poljici (Dalmacija) j. se uzima za maj: on biva 1. maja posečen, okićen barjakom, i uz pucanje pušaka usađen pred kuću glavarevu, gde ostane dugo vremena. Takav j.

(ib., 167 id). — T. grančica zabada se u kupusište, da sačuva k. od buvača (ib., 183). Na dan 1. maja ode svaki momak u šumu, nađe hrastić ili t.

s., 23, 1968, 61). Breza. Brezova grana kao maja (nem. Maіbaum), sa lišćem na vrhu (koje predstavlja falus), pored drugih grana, 1.

Breza. Brezova grana kao maja (nem. Maіbaum), sa lišćem na vrhu (koje predstavlja falus), pored drugih grana, 1. maja, ili o Trojici, ili uoči Ivanjdana ili koga drugoga dana, nosi se u litiji po selu ili se postavlja ispred kuće u znak

Ćipiko, Ivo - Pauci

u kojemu stajaše: „Petru 1/4, Ivanu 2/5, a Pavlu 1/3”, bijaše zamijenio brojeve riječima: „Petru 1 aprila, Ivanu 2 maja, a Pavlu 1 marta”. Premišljajući o tome, nije mu se dalo na smijeh, no sažali starca.

Ilić, Vojislav J. - PESME

je pripremljen davno, i mirta, i majske ruže, Na stolu amfora blista i skromna večera s njom; Na praznik svetloga maja pohitaj, ljubazni druže, U mirni ovaj dom.

“ Svetom Petru mučna beše ova vika, ova graja, Obojicu pusti s mirom u predele večnog maja. „Ali znajte, reče Petar, ne puštam vas zbog stihova, Nego zato, što je bogu dodijala larma ova.“ 1888. PRIJATELjU 1.

Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE

novine: Mustafa Kemal, veliki reformator Turske, uvađa u celoj svojoj državi suvi režim, a ovaj stupa na snagu prvog maja, dakle baš na današnji dan.

U mome dnevniku piše: Stigli u Carigrad 2 maja do podne, nebo oblačno, Mramorno More sivo kao peščar, Stambul prljav, stanica musava.

Prelistavam moj dnevnik. Drugoga maja, tako stoji u njemu, bili smo u svečanoj sednici pretstavljeni Svetom Sinodu Carigradske Patrijaršije.

Šestog maja. Slava patrijaršiske crkve Svetog Đorđa. I moje krsno ime. Velika liturgija. Činodejstvovao patrijarh uz asistenciju

Možda je to bila samo vrtoglavica, izazvana tolikim počastima koje se sručiše na moju glavu. Desetog maja. Stigli su svi delegati. Kongres otpočeo svoj rad. No o ovome u idućem pismu.

Ali kada je sultan Muhamed II, Osvajač, ušao 30 Maja 1453 u Carigrad, i kada je tako mi bar pričaše uslužni čičeron u crkvi Svete Sofije taj sultan udario svojom šakom, a

Tako je i bilo. Kada sam maja 1930 došao u Grac da predam Kepenu sretno dovršeni manuskript za njegov Priručnik, ne zatekoh Vegenera onde.

Ona je na brzu ruku organizovana i, krajem aprila 1931, pošla je sa zapadne stanice, a 8 maja stagla na srednju. Tu je zatekla Georgi-ja, Leve-a i Sorge-a u životu, ali Vegenera i Rasmusa nije bilo među njima.

Vest da pomoćna ekspedicija nije našla Vegenera u srednjoj stanici stigla je, preko stranih novina, u Beograd već 11 maja.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

„Od 1684. ponovo je bio u mletačkoj službi, u Boki.. Poginuo je oko 7. maja 1685. u klancu na Vrtijeljci, braneći uzalud Turcima prodiranje prema Cetinju.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti