Upotreba reči maćeha u književnim delima


Ignjatović, Jakov - PRIPOVETKE

Sada Ljuba hoće Milenu Mileusnićevu da prosi. Čika-Gavra ostaje kod kuće, a sa Ljubom ide u B. njegove matere maćeha, koja je tetka Mileninoj materi. Dođu u B. Majka je već kod Mileve. Ljuba se preobuče u bircauzu, pa ide u vizitu.

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Njoj je dobro, zasada, u kući njenog oca, a neće dati decu, da im maćeha bude Trifunova poleguša. Neka ide on u Rosiju, kud ga oči vode, za nju povratka nema.

Olujić, Grozdana - GLASAM ZA LJUBAV

- Taj neće ni da se uspravimo! - Pa šta onda? Što dižeš toliku galamu? Ta žena tu, je li to tvoja maćeha? - približila mi se tako da sam njen vreo i vlažan dah osećao na obrazu i vratu.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

spoljašnjih događaja: napuštanja roditeljskog doma, lutanja, avanture i sukoba junaka sa nadmoćnim silama (zli dar, opaka maćeha, zavidljiva braća, div, aždaja, veštica itd.

Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje

i ne mora. Komandir se poguri i smanji za čitavu glavu, sad je već bio tužan. — A mene je, vidiš, maćeha kroz iglene uši progonila, matere ni zapamtio nijesam.

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

Zato njegovi junaci nemaju ličnih imena, već ih potpuno zamenjuju zvanja i sklonosti (otac, sin, maćeha, pastorak, siromah, bogataš, pravda, krivda, lažov, prepredenjak, pravednik, grešnik itd.).

Dovede u kuću neku udovicu koja je takođe imala jednog sina. Maćeha je za neko vrijeme pazila svog pastorka kao i sina, ali kad on malo poodraste pa postade bolje momče no njen sin, ona ga

Otac se obradova kad ga vidje ko malo dijete, jer se bijaše pokajao što ga je otjerao, a maćeha i njen sin se tek pozdraviše. Maćeha se grdno bojala da joj ovaj ne otjera sina sa imanja.

obradova kad ga vidje ko malo dijete, jer se bijaše pokajao što ga je otjerao, a maćeha i njen sin se tek pozdraviše. Maćeha se grdno bojala da joj ovaj ne otjera sina sa imanja.

Daj ovamo viđelo i delaj spremi večeru! — reče maćehi. Maćeha im donese nešto bajate proje i ukisla pasulja, izgovarajući se kako se bajagi nije nadala te nije ni spremila.

Kad ti tanjiri zazveketaše, jela zamirisaše, otac zanijemio od čuda pa ne vjeruje svojim rođenim očima. Kad ti maćeha i njen sin spaziše ispred magarca čitav plast najljepšeg sijena, odmah pojuriše unutra, pa kad tamo vidješe onolika

Ali se maćeha odmah napravi vesela: — Ama, ja sam znala da će nas on nečim iznenaditi, pa navlaš iznijela onu pasuljinu, da vidim

Poslije večere duže razgovarahu, pa onda njemu i ocu namjestiše tu da spavaju, a maćeha i njen sin odoše u drugu odaju. Kad već htjede leći, on vezenu maramu metnu pod glavu, štap pored sebe, a šešir više

Kad izjutra ustade, obuče se, umi se, a maćeha ni da ga pogleda. On se začudi, ali ne upita. Uze šešir i štap, pa podiže jastuk da uzme i maramu. Ali, hoćeš! Nje nema.

Ona je sad već u carevim rukama. On se dosjeti šta je bilo. Dok je on spavao, maćeha ju je ukrala pa po sinu poslala caru.

Ovaj mu ispriča kako mu je maćeha ukrala, a od nje se nije nadao te nije ni čuvao. Car mu dade maramu i upita kako je mogao satrti toliku vojsku sam, bez

tamo a neprestano premišlja koja li to careva kći može biti, pa sumuje da nije nikakva druga već ona koju je njegova maćeha dovela i koja mu je onako dobra bila. I tako misleći stigne najzad u ono carstvo i prisnije pred sami dvor carev.

Kapor, Momo - BELEŠKE JEDNE ANE

Priberi se, Sinko, pokušaj s nekim drugim grifom! Pričaj mi, na primer, kako si imao nesrećno detenjstvo i kako te je maćeha tukla po glavi francuskim ključem (sistem „Pepeljuga“), pa se zbog toga smatraš francuskim đakom; mislim, valjaj bilo

Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME

„Tja, svet...!” (Deda ružno opsova) „Nekome maćeha, nekom mati! Da sam odnekud sa Kosova Nagrnuli bi delegati, I ministri spoljnih poslova I Šesta flota u fregati,

Matavulj, Simo - USKOK JANKO

već tištate nepravda, zakonom osveštana na njihovom vlastitome ognjištu, biva: da im je majka samo Vencelu majka a njima maćeha; tako otac, njima očuh. Toga ni među životinjama nema.

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

Lep je kao lep na plotu. Ljube se kao luk i oči. Ljut kao ovca. Mekano kao kost, medeno kao žuč. Milostiv kao zla maćeha na pastorče. Miluje kao vrag tamjan. Mio mu je kô trn u nozi. Miran kao jare. Naudiće mu kao vrabac guski.

— I ovo će se „danas“ sutra zvati lane. — Svako „lani“ bolje bilo. — Vrijeme kadgod i mati, a kadgod i maćeha. — Za zlijem se vrijemenom dobro čeka. — Oho mijene vazda je vrijeme. — Vreme goni vrijeme.

— Za zlijem se vrijemenom dobro čeka. — Oho mijene vazda je vrijeme. — Vreme goni vrijeme. — Vreme je i mati i maćeha. — Ide vreme, nosi breme. — Vreme gradi niz Kotare kule, vreme gradi, vreme razgrađuje.

Od zla roda da nije poroda. Od kako je svijet postanuo, Nekom mati, nekom je maćeha. Od nevolje nema škole bolje. Od šta vreća od tog i zakrpa. Oj rogoze, moj dobri rogoze, Drži vodu, dok majstori odu.

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

CAREVA KĆI OVCA. 101 29. TRI JEGULjE. 103 30. ČUDOTVORNI NOŽ. 105 31. ČUDNOVATA DLAKA. 107 32. PEPELjUGA. 109 33. ZLA MAĆEHA. 112 34. MAĆEHA I PASTORKA. 114 35. OPET MAĆEHA I PASTORKA. 116 36. KAKO SU RADILE ONAKO SU I PROŠLE. 118 37. ZLA ŽENA.

101 29. TRI JEGULjE. 103 30. ČUDOTVORNI NOŽ. 105 31. ČUDNOVATA DLAKA. 107 32. PEPELjUGA. 109 33. ZLA MAĆEHA. 112 34. MAĆEHA I PASTORKA. 114 35. OPET MAĆEHA I PASTORKA. 116 36. KAKO SU RADILE ONAKO SU I PROŠLE. 118 37. ZLA ŽENA. 120 38. DIVLjAN.

105 31. ČUDNOVATA DLAKA. 107 32. PEPELjUGA. 109 33. ZLA MAĆEHA. 112 34. MAĆEHA I PASTORKA. 114 35. OPET MAĆEHA I PASTORKA. 116 36. KAKO SU RADILE ONAKO SU I PROŠLE. 118 37. ZLA ŽENA. 120 38. DIVLjAN. 122 39.

(Crno jagnje), 28. (Careva kći ovca), 29. (Tri jegulje), 30. (Čudotvorni nož), | 31. (Čudnovata dlaka), 33. (Zla maćeha) i 40. (Car Dukljan) poslao mi je iz Boke G. Vuk Vrčević; 25. (Djevojka cara nadmudrila) i 38. (Divljan) poslao mi je G.

(Kome Bog pomaže, niko mu nauditi ne može), 12. (Zlatoruni ovan), 17. (Očina zakletva) i 35. (Opet maćeha i pastorka) poslao mi je Lazar Marjanović, koji je bio Grčki učitelj u Zemunu; 50.

(Milostiva snaha i nemilostiva svekrva), 34. (Maćeha i pastorka) i 36. (Kako su radile onako su i prošle) poslala mi je gospođica Milica Stojadinovića iz Vrdnika; 9.

Poslije nekoga | vremena otac se ove đevojke oženi udovicom koja dovede jednu svoju kćer. Maćeha stane odmah mrziti na svoju pastorku osobito za to što je ona bila mnogo ljepša od njezine kćeri: zabranjivala joj je da

Kad đevojka u veče maćesi da veliku kokošku, maćeha joj se vrlo začudi, pa joj sjutridan da još više kuđelje, a kad ona i ovo oprede i smota kao i ono prije i uveče donese

Po tom maćeha navali na svoga muža da se krava ona zakolje; muž je iznaprije ženu od toga odvraćao, ali najposlije kad se žena nije

prala sudove, mela | kuću i radila sve ostale kućevne poslove, i kako se tako najviše oko vatre nalazila, prozovu je maćeha i njezina kći pepeljugom.

Jednom u neđelju maćeha opremivši se sa svojom kćeri u crkvu prospe po kući punu kopanju prosa pa reče pastorci: „Ti pepeljugo!

Kad bude u drugu neđelju, maćeha se sa svojom kćerju opet spremi u crkvu i na pohodu prospe još više prosa po kući pa kaže pastorci kao i prije: „Ako

Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA

“ Princeza pogleda zahvalno na svoga oca, a njena maćeha stisnu besno svoje rumene usne. Tako postade Aristarhos preko noći slavan čovek.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

Poslije nekog vremena otac se ove đevojke oženi udovicom, koja dovede jednu svoju kćer. Maćeha stane odmah mrziti na svoju pastorku, osobito zato što je ona bila mnogo ljepša od njezine kćeri: zabranjivala joj je da

Kad đevojka uveče mećehi da veliku kokošku, maćeha joj se vrlo začudi, pa joj sjutradan da još više kuđelje, a kad ona i ovo oprede i smota kao i ono prije i uveče donese

Potom maćeha navali na svoga muža da se krava ona zakolje. Muž je iznajprije ženu od toga odvraćao, ali najposlije, kad se žena nije

prala sudove, mela kuću i radila sve ostale kućevne poslove, i kako se tako najviše oko vatre nalazila, prozovu je maćeha i njezina kći pepeljugom.

Jednom u neđelju maćeha, opremivši se sa svojom kćeri u crkvu, prospe po kući punu kopanju prosa, pa reče pastorci: — Ti pepeljugo, ako ovo sve

Kad bude u drugu neđelju, maćeha se sa svojom kćerju opet spremi u crkvu i na pohodu prospe još više prosa po kući, pa kaže pastorci kao i prije: —

Kad joj maćeha sa svojom kćerju dođe iz crkve, još većma se začude kad vide proso pokupljeno, ručak gotov i ostalo uređeno, i nikako

Kad bude u treću neđelju, one se opet spreme u crkvu, pa na pohodu maćeha prospe još više prosa po kući i kaže pastorci kao i prije: — Ako ovo proso sve ne pokupiš, ručak ne zgotoviš i ostalo

I tako idući od kuće do kuće, dođe i kući njezina oca. Maćeha njezina, kad je viđela da će carev sin doći i njihovoj kući da traži onu đevojku, ona nju pred kućom sakrije pod korito.

u tom pijevac skoči na korito pak zapjeva: — Kukurijeku, evo je pod koritom! Maćeha poviče: — Iš, orao te odnio! Carev sin, čuvši to, potrči brže-bolje ka koritu te ga digne, kad tamo, a to pod njim ona

Jakšić, Đura - STANOJE GLAVAŠ

Ko je to drugi činit mogao, Nego ja, majka, njezina?... GLAVAŠ: Maćeha!... STANA: Grozan si! GLAVAŠ: Od groznice si mnogo groznija!

HASAN: Koga? ĆERIM: Nju... Tu ženu svoju. HASAN: Šta? ĆERIM: Dok je Glavaš još ovdje bio, maćeha žene njegove sa još dva Turčina ukrali su je i nasilu je veziru odveli... Svi TURCI: Evala tvojoj mudrosti!

Jakšić, Đura - JELISAVETA

Pa što me dade?... Što pođoh ja?... A Venecija?... Ah!... Ta plavog mora hladna boginja Beše li majka, ili maćeha? Ili gospođa sjajna, laskava? Što me oturi, što me izdade, Što me udade, što me prodade? Ah, Venecijo!...

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

Prema narodnom alegorisanju, donja latica od cveta je maćeha, dve srednje, to su njezine kćeri, a dve veće, gornje, to su joj pastorke.

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

Imala je pravi dar da imponuje palanci, i dar da bude maćeha. Operisala je sa svojom pameću vešto: ili je branila istinu; ili uspostavljala, posle svojih dužnosti, svoje pravo; ili

Uvređena i vređana nečim složenim — bolešljivost; mrtva majka; bolestan otac koga je obožavala; maćeha, ne-mati i kad je dobra i kad je stroga; obe drugarice nevoljna dečica — Soka je bolje čula one pravičnosti i istine

žena, zato, evo vam, u nekoliko reči, odgovor m o j, odgovor, naravno, zato što ste se za odgovor meni obratili. Maćeha je hazard — svi zgodici i svi gubici su mogućni.

„Ne mogu za Srbina, ja sam Grkinja, moram čekati.” I dočekala je Harisijadesa, dvadeset i tri godine starijeg od sebe. Maćeha i pastorak, dečak od dvanaestak godina, zavoleli su se mnogo i iskreno.

Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA

Njegova se majka nije zvala Angelina, jer mu je to bila maćeha, već Marija; njegov se otac nije zvao Miljko, već Mijat, i nije bio svinjarski trgovac, već pop.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti