Upotreba reči naprasit u književnim delima


Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

su setovati ga: da se vrati, da se pretrpi, jer kud će u nevreme, sad bi mučno gde našao da stane pod najam; Milun je naprasit, ali povratit čovek, dok se okrene, prođe ga ljutina, pa onda opet lepo s mlađima...

— vradžbine, mađije čošne čakšire — čohane čakšire črez — pomoću, kroz Dževap — umirenje, zadovoljenje dženabet — zao, naprasit čovek Šara — puška šarabatati — pisati koješta šafoljić — drvena posuda za tečnost šenluk — veselje praćeno pucanjem

Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

Kruška ne beše takav. On beše, može se reći, više prijatan no neprijatan, više blag no surov, više tih no naprasit. Nije se tuđio od ljudi, baš je išao među njih. O svemu je vodio računa.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

Dobar domaćin nikako ne sme biti svađalica, tvrdoglav, pijanica, kockar i sl., odnosno ne sme biti naprasit, ili nepouzdan i lakomislen čovek. Ovo su, dakle, sve same negativne odredbe uspešnog starešine.

Jakšić, Mileta - HRISTOS NA PUTU

RAZBIJEN KRČAG Živeo je na Istoku, u drevna vremena, jedan čovek po imenu Agaton. Beše to čovek prznica, ljut, naprasit, sklon poroku gneva. S ljudima se rđavo slagao, često se svađao s njima.

Ni ljudi ni moj krčag nisu krivi što sam ja gnevljiv i naprasit, nego je kriva moja pogana ćud od koje nisam mogao uteći, nego sam je sobom poneo i u ovu pustinju.

Sluga beše čovek dobar, blag, trezven, umeren, a njegov gospodar zao, naprasit, pijanica, nemilosrdan i nepravedan. Gazda je rđavo postupao sa slugom koji mu nikad nije mogao ugoditi; ali je sluga

Domanović, Radoje - MRTVO MORE

Gospodin ministar, vele, radi povazdan gimnastiku, vrlo je naprasit čovek i voli da se tuče. Pričaju da se čak jednog dana potukao sa poglavarom crkve.

I poglavar crkve, dobar gimnastičar i strastan jahač, međutim naprasit čovek i tako isto rado se tuče. Jednog je sveštenika udario štapom po glavi u božjem hramu iz nepoznatih razloga.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

vrengija vreteno drva šimširova — vreteno od šimširova drveta vrime — vreme vrli — naprasit, strašan vrći — metnuti, baciti vrh (drugoga) — povrh, preko (drugoga) Vrhbosna — kraj oko izvora reke Bosne

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti