Ćipiko, Ivo - Pripovetke
A Marko leži na vlažnu žalu, nepomičan, mokar; zrake sunčeve kao da hoće da ga isuše, ugriju; pred njim je noćašnjom olujom osvježena, vedra, prostrana pučina; igra se u sjaju; šapatljiva dahće, kao da u sebi nosi sijaset života, —