Upotreba reči obrednog u književnim delima


Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

valja zadojiti dete, ukazuje na to da postoji verovanje u neku vrstu magijskog utiskivanja poželjnih osobina u dete putem obrednog dojenja koje se obavlja na poseban način.

²³ Ovde se postavlja pitanje: koji je motiv nastanka ovog običaja, tj. koji je smisao obrednog zadajanja deteta? Negde se navodi kao razlog verovanja da će dete koje prvi put zadoji njegova majka biti „galeno“

u ovim običajima obrednog povijanja srećemo već poznate zaštitne elemente (sredstva i postupke), a to su bez novca nabavljen materijal (ukraden

⁶⁴ Samo prvo šišanje je strogo obrednog karaktera, odnosno tačno se zna ko ga izvodi, gde, na koji način, uz koje specifične postupke, šta se pri tom daruje

Svrha ovog obrednog šamara jeste da dete zaplače. Kada dete zaplače, majka i svi prisutni se obraduju, a majka, tešeći ga, kaže mu: „Ako,

Majka, pak, kumu poklanja košulju, a otac neko oružje (sablju, pušku ili veliki nož) ili lepu dolamu. Na kraju obrednog šišanja, kosa se pažljivo prikupi i ostavlja na naročito mesto.

, isto, s. 211. ¹⁰⁹ Radenković, Lj., isto, s. 211. ¹¹⁰ Vukanović, T., Srbi na Kosovu, II, s. 211; varijantu ovog obrednog tkanja vunenih pelena zabeležio je i B. Nušić, Kosovo, isto, s. 125. ¹¹¹ Petrović, P. Ž., isto, s. 323.

) I. S. Kon, Moskva 1983, s. 58. ⁶⁴ Vukanović, T., isto, s. 236. ⁶⁵ Gavrilović, Ljiljana, „Struktura i funkcija obrednog šišanja“, Etnološke sveske, 1, Beograd 1978, s. 133. ⁶⁶ Čajkanović, V., Mit i religija u Srba, SKZ, Beograd 1973, s.

Vukosavljević, S., Pisma sa sela, Savremena škola, Beograd 1962. Gavrilović, Ljiljana, „Struktura i funkcija obrednog šišanja“, ES, 1, Beograd 1978. Gajić, M. J., S Lepenice na Radiku, GNČ, 21, Beograd 1901. Gezeman, G.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

— kao što su o obrednim pecivima u Vojvodini (GEI, 16—18, 1967—1969, 125—155) ili o poreklu i značenju božićnog obrednog hleba u Južnih Slovena (GZM, n. s., 8, 1953, 7—47; upor. i Srp. mit. rečn., čl. Božićni hlebovi — od istog pisca, Š.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti