Jakšić, Đura - PROZA
zelenaši i kajišari kojima je baš ovo burno vreme godilo; jer kad ovi besni talasi, valjajući se s visokih gora, sa plodnih ravnica useve upropaste, a trošan temelj jadnih koliba u svome besnilu raznesu, onda će biti jevtina nadnica, onda će
Simović, Ljubomir - NAJLEPŠE PESME
vama, brezo i šljivo, jeseni puna plotuna, vama, hlebe i vino, vama, mudra iskustva, i tebi, domovino velikih plodnih usta, tebi, sumorno bratstvo mraka i sveće od loja, tebi, zemno bogatstvo, i tebi, ljubavi moja, viseći na brezi
Crnjanski, Miloš - Seobe 1
Nad tom humkom, bilo se nadnelo nekoliko plodnih jabuka, čije su grane povile se do zemlje, pune sazrelog voća. Uokolo, gore, vide drvene tremove, po kojima su
Sva ta zemlja, u kojoj su se krčili kroz šume i probijali kroz baruštine, do toplih i plodnih, pitomih uzbrdica, još jednom se pokaza onakva kakva beše kad su je pri dolasku zatekli.
Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA
stihovi, poseduju neku draž, ili se, barem, mogu podneti: Najvećim delom sveta danas krekeću pare, Umesto plodnih njiva dremaju smrdljive bare; Najvećim delom sveta danas su jedino siti Hulje i paraziti.
Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
Od 1883. do 1885. on je predavač gimnazije u Valjevu, gde je, kraj Ljubomira P. Nenadovića, proveo nekoliko plodnih i ugodnih godina. 1885. dođe za predavača u Šabac, 1890.
Crnjanski, Miloš - Lirika Itake
A suzan pogled mlade majke, slab, kao ruža u ćupu železnom. Sa žena plodnih, pijanih vinograda, iz kojih jastrebovi izleću u jesen, naša bi tela, golubovi beli, u beskraj, bez žalosti, iščezla.
Pandurović, Sima - PESME
Dan vedar, bistar, i pun plodnih klica, Nebo puno zore, nadanja i vere, Razdragana pesma probuđenih tica, A zraci novog sunca svud trepere.
Popa, Vasko - KORA
porculanski zev U zlatnom krugu dosade Strpljivo očekuje Neminovni kovitlac HARTIJE Aurelu Gavrilovu Duž plodnih pločnika Gađenje skuplja Preživele osmehe Silovanih predmeta Na blagim padinama vetra Hvata Čiste letove Bez odlaska i
Pupin, Mihajlo - Sa pašnjaka do naučenjaka
i najvažniji sluga srpskog seljaka, a naj više u Banatu On poore sve njive u proleće, on preveze sazrelo žito sa dalekih plodnih pola na seoska guvna, kada dođe vreme žetvi.
Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI
hrišćanstva) božanstvo videla, možda i sam mitski slovenski Svantovid (Sventovit); iza devet sestara sluti se devet plodnih meseci; a to što svaka od njih premine na svadbenom putu upućuje nas na još dublji sloj.