Upotreba reči razmeru u književnim delima


Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

On smatra za veliki uspeh srpskog jezika što se na njemu može pevati po latinskom razmeru. On metrične obrasce uzima iz Horacija, najviše alkejsku strofu, ali reči akcentuje po ruskoslovenskom, bez ikakva

poznaje i ceni srpsku narodnu poeziju, i katkada piše po uzoru narodne pesme, iako je Vergilija i Horacija prevodio u razmeru narodnih pesama, ipak on drži da srpska književnost treba da ima za uzor klasične književnosti i nove književnosti koje

Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA

Jednaki uglovi daju uvek istu takvu razmeru. „Ugao što ga čini pobočna strana jedne piramide sa njenom osnovom dat je razmerom visine piramide i polovinom širine

„Sigurno!“ „Ti možeš, Satire, a da tim ne promeniš tu razmeru, oba ta broja pomnožiti sa imeniteljem onog razlomka, pa dolazimo do razmere dvaju celih brojeva“. „Očigledno!

Nije tako kao što si mislio! Nemogućno je naći dva cela broja koja nam daju razmeru katete i hipotenuze našeg ravnokrakog pravouglog trougla.

Uvidevši to, Kopernik je mogao iz brojeva što ih je Ptolemajos saopštio u svom delu, a koji su davali razmeru poluprečnika epicikla i koncentra, da direktno očita razmere poluprečnika planetskih putanja.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti