Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
Još tada u Bukureštu on je naumio da sam piše srpsku istoriju, i napisao na rumunskom jeziku jednu kratku kroniku, koja je tek 1893. štampana u rumunskom stručnom časopisu Revіѕta critică-literară.
štampana u rumunskom stručnom časopisu Revіѕta critică-literară. I posle toga on je čitao stare letopise, kronike i istorije i stalno
I. NjEGOV ŽIVOT I NjEGOVE KNjIGE ŽIVOT. — Dimitrije, u kaluđerstvu nazvan Dositej, rodio se u Čakovu, srpsko-rumunskom mestu u Tamiškom Banatu, 1742. ili 1743. godine.27 Otac mu se zvao Đurađ, po zanimanju bio je ćurčija i trgovčić.
Pupin, Mihajlo - Sa pašnjaka do naučenjaka
Znali smo takođe da negde duboko u noći, kada čujemo slabačak zvuk crkvenih zvona u rumunskom naselju, oko četiri milje istočno od nas, preko kukuruza na naš pašnjak duva povetarac koji nosi miris slatkog, mladog
Na putu smo prošli kroz veliko selo Ečku koje je bilo nastanjeno raznim nacijama: nemačkom, rumunskom i srpskom. Upadljiva je bila razlika u izgledu kuća, naroda i načina na koji su se kretali u obavljanju svojih
Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti
Inicijator promena bio je prosvetitelj i racionalista Dositej Obradović (1739-1811). Rođen u današnjem rumunskom Banatu, on je svoj duhovni razvoj počeo dvostrukim bekstvom, sa zanata u manastir a potom iz manastira u svet, da bi