Simović, Ljubomir - NAJLEPŠE PESME
I dok im se lobanje kuvaju, da budu ukusna hrana za rođenu grudu, dok trubač cedi pljuvačku iz trube, sito groblje drema čačkajući zube. 5.
Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
Kod nas obično svekrva, koja uvodi mladu u nov porodični kult, daje joj sito sa žitom. Mlada baca žito na sve strane, a sito na krov.
Mlada baca žito na sve strane, a sito na krov. U Bosni svekrva baca žito na mladence „da budu plodni i da im ljetina bolje rodi“.
Da bi olakšale porođaj, mnoge žene piju vodu koja je prošla kroz sito govoreći: „Kao što lako prolazi brašno kroz sito, tako lako i ja da rodim.
Da bi olakšale porođaj, mnoge žene piju vodu koja je prošla kroz sito govoreći: „Kao što lako prolazi brašno kroz sito, tako lako i ja da rodim.
stuče i s mlekom iz svojih nedara pomeša u ložnici (kašici), i onda sipa detetu u usta te ga zadoji, a u isto vreme i sito mu drži na glavi da bi bilo sito“.
pomeša u ložnici (kašici), i onda sipa detetu u usta te ga zadoji, a u isto vreme i sito mu drži na glavi da bi bilo sito“.¹⁸ Strogo se pazi i na to da se dete zadoji desnom sisom, jer ako se zadoji prvo lavom, ono će biti levak.
(2) Slabljenje moći opasnog pogleda. U Metohiji kažu da „ako gledaš nešto lepo i napredno, valja da ga gledaš kroz sito, jer možda imaš zle oči i ne valja da ga gledaš bez sita“¹⁷⁵ (3) Skretanje pogleda zlih očiju.
koji predstavljaju različita zanimanja ljudi: motika — zemljoradnika, čekić — kovača, češalj — bricu, nož — mesara, sito — pekara, knjiga — učenog čoveka.
Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA
Čitavo jedno poglavlje njegovog pesništva, manje poznato, obeleženo je tom vrstom nadahnuća: Palo sito, palo na korito, Sa korita čilo odskočilo, Palo na rep spavaćiva mačka; Mačak misli smrt na njega hoda, A miševi
Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje
— Ovi ne plijeve — namerno žvaće momčina. — Ti su isto što i partizani, samo su malo probrani, prosijani na sitno sito. — Kad stiže da i tu mudrost pokupiš, a? — Ne galami, uši mi probi.
Tešić, Milosav - U TESNOM SKLOPU
II AMBAR Kukuruz curi. Lunina lokna, žig u figuri, rogači okna. Pšenično žito puzi uz kvaku; pavši u sito, uplaši svraku. uz žamor raži, selo se ceri lajući laži. Tek zrno zobi, Dok beže zveri, u snu se zdrobi.
KOLO SENTANDREJSKO Ni Brankovo vilovito niti teško Njegoševo, nego kolo što kroz sito trijeriše - vitlaj, plevo! toponimsku brojanicu.
Ranković, Svetolik P. - PRIPOVETKE
Kud god pogledaš, sve je oko tebe prepuno, prerodilo, učvrslo, zabreklo, sve puno i sito, sve slatko, ka' sama medovina...
Eno pod kačarom polegale svinje, svako sito, oblo, debelo, pa samo čeka uboj, jal' trgovca. Oko vrljika, pod brestovima, polegale ovce, opružile vratove i pritisle
Lupa i šušti jedra pšenica o gvozdeno sito, pada na kosu dasku, a sa nje, kao voda niz gladak kamen, sleće i skače na čisto gumno, gde je dočekuju hitre radničke
Rakić, Milan - PESME
No to je bilo samo kratko vreme, Ne postadosmo tuđi jedno drugom, I gledasmo se u ćutanju dugom Tupo, ko sito dete šećerleme.
A sad polako teče ovo vreme, Postasmo tako tuđi jedno drugom, I gledamo se u ćutanju dugom Tupo, ko sito dete šećerleme.
Petrović, Petar Njegoš - GORSKI VIJENAC
To je uprav blagoslov višnjega. IGUMAN STEFAN Ja sam prošâ sito i rešeto, ovaj grdni svijet ispitao, otrovi mu čašu iskapio, poznao se s grkijem životom.
Stanković, Borisav - NEČISTA KRV
Aščika brzo tada priđe Todori, pokloni joj se. — Srećno, babo! I predade joj sito, puno šećera, leblebija i ostalih šećerlema, koje će ona uz igru drugom rukom oko sebe prosipati i bacati, da bi tako
Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA
oči kao sito, zubi kao srp, glavom ga uplašiše, očima ga ispiše, zubima ga izedoše. Pišti Petar od zemlje do neba. Začu ga božja
(Ogledalo) 110 — Odovud breg, odonud breg, a u sredi veje sneg? (Naćve, sito i brašno) 111 — Orlovi nokti, bumbara glava, svračji rep? (Kantar) 112 — Pet baba jedna za drugom oko jame hode?
(Kosa za košenje trave) 120 — Svoj drob ije, svoju krv pije? (Sveća — lojana ili voštana) 121 — Sito cvili, gladno ćuti? (Meh u kovačnici) 122 — Skoči srna iza trna, i gde pade, tu ostade?
tovar — magarac tozluke — dokolenice traga — soj, vrsta trijes — grom trice — ostatak od samlevenog pa kroz sito prosejanog pšeničnog brašna troskot — pirevina (trava) trsat, -a, -o, — jak, -a, -o, snažan tuka — ćurka tukac —
Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE
Popovi. 53. Lula i čibuk. 54. Puška. 55. Kad čovek ide u vodenicu. 56. Gljiva. 57. Ogledalo. 58. Zmija. 59. Sito. 60. Đetao i crv; tičje gnijezdo i zmija. 61. Prsten na prstu. 62. Đetao i crv; tičje gnijezdo i zmija. 63. Čele.
Raičković, Stevan - KAMENA USPAVANKA
srebrost šljunka, peska, trulost panja I čudna svetlost — ni sutonja ni danja — Što se kroz lišće cedi ko kroz sito. Pamtim i jednu ravan punu hlada Kao odmaknutu od sveta i vike Rođenu za glavu zbunjenu od grada.
Popović, Bogdan - ANTOLOGIJA NOVIJE SRPSKE LIRIKE
No to je bilo samo kratko vreme; Pa postadosmo tuđi jedno drugom; I gledasmo se u ćutanju dugom, Tupo, k'o sito dete šećerleme.
A sad polako teče ovo vreme; Postasmo tako tuđi jedno drugom; I gledamo se u ćutanju dugom Tupo, k'o sito dete šećerleme. M.
Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE
I ono, ja sam bio svinja. I jesam i ja bio svinja. Kašljem, tešem po celu noć, keša matori, prošao kroz sito i rešeto, čekao čovek major da postane pa tek onda da se oženi, sve preživeo i oženio se tako reći detetom, ćerku bi
Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba
Na raskrvavljenom zapadu rumen je stidljivo premirala, razgarala se, sito se gasila, i opet se ražarivala u potmulijoj vatri. Tamo kao da se događalo neko strasnobolno krvavo nasilje.
Jakšić, Đura - STANOJE GLAVAŠ
Ovamo, Vuče, hej!... Idi, Porfirije, Što možeš više drva tovari, Nek’ liže plamen gore u nebo, Da mi se braće sito nagledat! PORFIRIJE: Sad ću ja sa drvima!... Dok treneš!
Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 3
— Bre, bre... šta se izmotavaju ovi lekari. Što nisu prosto napisali: potporučnik Vlajko izrešetan kao sito! A leži već šesti mesec. Tu skoro, kad su mu oslobodili ruke od zavoja, bio je veseo i po ceo dan kretao prstima.
Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA
ako koji sačinitelj pesmu vidi prorešetanu morebit na redko sito, mene neka ne krivi, nego slavonsko obćinstvo, koje si u pevanju ne da granice metati; ili mnogom prepisivanju, gde se
Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA
Uoči Ivanjdana beru ga devojke i zadevaju u sito, namenjujući svakom čeljadetu iz kuće po jedan struk, i obese pod strehu.
baci preko praga uvis (i njih sitom mladoženja sačeka), a treću preseče, pa jednu polovinu baci i nju mladoženja uhvati u sito i pojede je okrenuvši se prema devojci, a drugu polovinu pojede ona sama (SEZ, 70, 1958, 443); u Oberićima, u jednoj
se seje u proleće (GEM, 38, 1975, 172), a polaženik, takođe radi plodnosti, obavlja simbolično sejanje, prosipajući kroz sito razno s. (ibid., 173).
(ibid., 173). U okolini Zaječara, pred kućom mladoženjinom, mladi, pored ostalog, »daju i sito, sa svim vrstama žita pa i drugog semena« (GEM, 42, 1978, 374).
pored kukuruza i žita (GEM, 28—29, 205, Resava); a na Sv. Ignjata domaćica izruči polaženiku preko leđa sito ili rešeto semena u kome je i p. (SEZ, 19, 69, Homolje).
: »grabena pogača« i »banica«, mladoženja drži sito sa k. dokle ga starojko »brija« drvenom britvom, punica dočekuje mladoženju dajući mu torbu sa pogačom, u nevestinoj
četvrtinu kolača iz desne ruke na policu, da buce visoka pšenica i konoplja, a gost stavlja četvrtinu iz desne ruke u sito, da bude sita godina. Otiske od ,slova̓ na slavskom kolaču povadi domaćica i stavi u žito, da se sačuva od kvara.
Novorođenčetu za prvo dojenje »zadojaljka« donosi na dar kravaj, a žene, dok dete doji, drže nad njenom glavom sito s kravajem — »kao simbole plodnosti« (SEZ, 86, 419 id, Vranjsko Pomoravlje).
Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja
Rakija se kod njega u kačari pekla, s rakijom se kuvala neka jela, čak se i neki kolačići prskali rakijom kroz fino sito.
Stanković, Borisav - KOŠTANA
) Oh, ova mesečina! (Vrača, razmeštajući zrna): »Postelja mu prazna, put dalek i krvav«! (Preneražena odgurne sito): Ne, Gospode! Ne krv! Molim ti se, Gospode! Ništa njemu da ne bude, a sve na moju glavu! Sin mi je, čedo!
A on, pusti i besni Stojan, odgovara: — Stameno, mori Stameno, Stameno, sito proletnja, Stameno, zrno biserno, Jesi li čula, razbrala: Sitno kamenje broj nema, Duboka voda brod nema, Visoko
Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU
Od zla za inat i u drugu veru odlazi se. Na gusto sito i na rešeto prosijat. Perući čanke i grebući tuđe lonce, koje se čovečastvo može naučiti?
malotrajno, kano kad ko duboko zaspi svečera gladan siromah, a u snu je bogat te gospoduje, lepo se časti i gošteva sito. Kad li se probudi, al' on rđa i čađa, go, opucat, gladan, žedan ka i bio!
O ovi i taj, što se spustili, te se ne naslađujete svoga blaga sito, ni se svake blagote niste kadri nasićivati i lepa se vina napijati iz dovolje, eda se ne sećate tome da je to Bog dao