Upotreba reči skerlić u književnim delima


Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

KNjIŽEVNOSTI Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Jovan Skerlić ISTORIJA NOVE SRPSKE KNjIŽEVNOSTI „Antologija srpske književnosti“ je projekat digitalizacije

Originalno izdanje dela nalazi se na Veb sajtu www.ask.rs. 2009. Antologija SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Jovan Skerlić ISTORIJA NOVE SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Sadržaj PREDGOVOR 2 POČETAK NOVE SRPSKE KNjIŽEVNOSTI 5 POLITIČKO I KULTURNO

Beograd, januara 1914. JOVAN SKERLIĆ POČETAK NOVE SRPSKE KNjIŽEVNOSTI Jedna od glavnih odlika srpskohrvatske književnosti jeste što ne predstavlja

Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL

zgrada (njegova ulica je tu, između Dositejeve i Zmaj-Jovine, ćudljiva i nevesela) do kuće u kojoj je stanovao Jovan Skerlić. Uvek se nada da će ga sresti, ali se to ne događa: u različite sate stiču se na uglu Zmaj– Jovine i Jovanove.

Kao i za života, Skerlić polazi od kuće ujutru, prenapregnut, i odmah kreće uzbrdo, uz padinu, prema Univerzitetu i centru grada gde je nekada

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

A ipak, biće da je najpre u pravu Jovan Skerlić kad ističe impresionističke crte. Na impremonizam opominje obilje trenutnih senzacija, vizuelnih, akustičkih i

24 Dovoljno je navesti kako Jovan Skerlić veli da pri kraju „događaji nagle”, „u sunovratu” i „pričanje je u sko kovima”25 Premda je Skerlićeva kritika u mnogim

nego što se Stankovićevoj sintaksi, i jeziku uopšte, prilazilo - sve od ranih a uglednih kritičara kao što su J. Skerlić i B. Lazarević, a i pesnik J.

Tako Skerlić u istoriji srpske književnosti iz 1914. godine, koja ne prestaje da bude najbolja koju uopšte imamo, kratko veli: „sintak

njena dojučerašnja protivnost; recimo, jezička „mucavost” namesto ,,otmenoga stila i izvrsnog jezika”, kako je to Skerlić kazao za najhvaljenijeg predstavnika beogradskog stila Slobodana Jovanovića; ili nepravilna „iskrivljena“ kompozicija

Samoj Nečistoj krvi, koja se 1910. godine pojavila, Jovan Skerlić je odmah jasno odredio mesto u našoj književnosti rekavši da je to „snažno izveden moderan roman, jedan od najboljih i

S druge strane, razumljivo je što je Jovan Skerlić mogao, digavši sintaksu visoko na lestvici vrednosti, tvrditi da je ona zapravo „geometrija misli”.

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

Skerliću, sa molbom da neki Skerlićev učenik prepisivanje dovrši. Kada je ono bilo gotovo, Skerlić ga je poslao Ostojiću u Novi Sad, sa sledećom porukom pisanom olovkom na čistoj poleđini trećega lista prepisa: „Dragi

Da li bi mi mogao napisati za Glasnik jedan pregled o vašem pozorištu? Mnogo pozdrava tvoj J. Skerlić.” Skerlićev učenik koji je dovršio prepis Gorestnog plača — prepoznajem to po rukopisu — bio je Uroš Džonić,

Ćurčina, 194—5. U Ćurčinovu izdanju st. 1. strofe IV glasi: Prozori su otškrinuti — ne znam otkud. — J. Skerlić je mislio na ovu pesmu i na još neke s njom tesno vezane kada je pisao o plahoj, čulnoj strasti Živkovićeve ljubavne

277). Tekst je uzet iz knjige Pesme M. S. Srbkinje, II, Zemun 1855, 108—9. Prvi je na nju skrenuo pažnju J. Skerlić, Pisci i knjige I2, Bgd 1912, 44—5. PUTNICI (str. 278). Pesma je štampana u Slavjanci, Budim 1847, 101—15.

Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti

Zatim će drugi urednik "Glasnika" i najistaknutiji kritičar Jovan Skerlić (1877-1914) napisati Istoriju nove srpske književnosti (1914).

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti