Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI
Na to mu kazao da dođe prekosutra i dobiće pismeni odgovor. 18. januara ode, i nema. REČNIK ABER, (H)ABER, ABAR, tur., glas AGA — AGALARI, tur., gos podar, mali plemić ADALET, tur., pravda ADET, tur., običaj AZUR, (H)AZUR, tur.
18. januara ode, i nema. REČNIK ABER, (H)ABER, ABAR, tur., glas AGA — AGALARI, tur., gos podar, mali plemić ADALET, tur., pravda ADET, tur., običaj AZUR, (H)AZUR, tur., spreman AJLUK, tur.
januara ode, i nema. REČNIK ABER, (H)ABER, ABAR, tur., glas AGA — AGALARI, tur., gos podar, mali plemić ADALET, tur., pravda ADET, tur., običaj AZUR, (H)AZUR, tur., spreman AJLUK, tur., plata AKI, kao; AKI BI, stov. rus.
REČNIK ABER, (H)ABER, ABAR, tur., glas AGA — AGALARI, tur., gos podar, mali plemić ADALET, tur., pravda ADET, tur., običaj AZUR, (H)AZUR, tur., spreman AJLUK, tur., plata AKI, kao; AKI BI, stov. rus., kao da ALAJ-BEG, tur.
, glas AGA — AGALARI, tur., gos podar, mali plemić ADALET, tur., pravda ADET, tur., običaj AZUR, (H)AZUR, tur., spreman AJLUK, tur., plata AKI, kao; AKI BI, stov. rus., kao da ALAJ-BEG, tur.
, gos podar, mali plemić ADALET, tur., pravda ADET, tur., običaj AZUR, (H)AZUR, tur., spreman AJLUK, tur., plata AKI, kao; AKI BI, stov. rus., kao da ALAJ-BEG, tur.
, običaj AZUR, (H)AZUR, tur., spreman AJLUK, tur., plata AKI, kao; AKI BI, stov. rus., kao da ALAJ-BEG, tur., zapovednik jednog vojnog odreda ANĐAR, (H)ANĆAR, (H)ANDžAR, tur., oštar veliki nož kao jatagan ANTIMIS, grč.
rus., kao da ALAJ-BEG, tur., zapovednik jednog vojnog odreda ANĐAR, (H)ANĆAR, (H)ANDžAR, tur., oštar veliki nož kao jatagan ANTIMIS, grč., plaštanica ARAR, (H)ARAR, tur.
, oštar veliki nož kao jatagan ANTIMIS, grč., plaštanica ARAR, (H)ARAR, tur., velika vreće, obično od kostreti ARZ-ODAJA, tur., soba za primanje stranaka u uredu. ARIŠTOVATI, nem.
, plaštanica ARAR, (H)ARAR, tur., velika vreće, obično od kostreti ARZ-ODAJA, tur., soba za primanje stranaka u uredu. ARIŠTOVATI, nem., zatvarati u haps ARSLAN, tur., lav ASPRA, tur.
, soba za primanje stranaka u uredu. ARIŠTOVATI, nem., zatvarati u haps ARSLAN, tur., lav ASPRA, tur., novac AFERIM, tur., pohvala: pravo! dobro! BAZRĆAN-BAŠA, tur.
, soba za primanje stranaka u uredu. ARIŠTOVATI, nem., zatvarati u haps ARSLAN, tur., lav ASPRA, tur., novac AFERIM, tur., pohvala: pravo! dobro! BAZRĆAN-BAŠA, tur.
Glišić, Milovan - PRIPOVETKE
Ama neka ko god zamoči pero, odmah ti tu potegne kapetana: te ne znam — u crvenim jemenijama s repićima; te — tur mu do zemlje; te prekrstio noge na sidžadetu pa puši iz čibuka; te — uzima mito; a već nos, glavu, vrat, trbuh, i noge
Crnjanski, Miloš - Seobe 2
Bio je Francez i živeo u Franceskoj, u varoši zovomaja: Tur! Isakoviču, iako je molitve bio zaboravio, nije bilo pravo što mu franceskan dira u slavu, ali nije hteo da vređa te
Olujić, Grozdana - GLASAM ZA LJUBAV
- Sad idi! - potprašila je tur maleckom, pa upitala šta je to tako moćno, to što sam uradio, misli. Jesam li došao do onog zlata, nešto slično?
- rekla je Rašida, ali ja sumnjam da ju je čuo: leteo je kao raketa, a tur pantalona nekog starijeg brata udarao mu je u pete.
Ignjatović, Jakov - VEČITI MLADOŽENJA
ostavljanje jednog dela ostavštine u nasledstvo ledingeš — prvi konj u vuči lađa ili dereglija rekama lenger (tur. lenger, ital. l’ancora, fr. l’ancre) — sidro, kotva lendler (nem.
ćeif) — dobro raspoloženje, radost, veselje ćurdija (tur.) — kratak krzneni kaput Ulan (polj. ulah, hulan, tur. oglhan) — kopljanik, konjanik, vrsta lake konjice tatarskog
ćeif) — dobro raspoloženje, radost, veselje ćurdija (tur.) — kratak krzneni kaput Ulan (polj. ulah, hulan, tur. oglhan) — kopljanik, konjanik, vrsta lake konjice tatarskog porekla, najpre uvedene u Poljskoj, naoružane pištoljima,
Schildegerechtikeit) — pravo na trgovačku firmu šićar — (tur.) plen, dobit, laka zarada škopac — uškopljen ovan (radi bržeg tovljenja) šljahtec, šljahtić (polj.
Crnjanski, Miloš - Seobe 1
na trbuhu otembesiše se o šije ljudske, tako da je puk hodio sav raskrečen, kao da su mu čvornate panjeve privezali za tur. Prašina, znoj i sitne, crne mušice behu im se zalepile na nozdrve i očne kapke. Među zubima su škrgutali pesak.
Matavulj, Simo - USKOK
na kraju đakon dohvati i Janka, pitajući ga: je li se zaželio žâba, tišti li ga puška za pojasom, je li zgodan veliki tur itd., čemu se Janko od srca smijao. Tako mu proteče prvi dan na Cetinju. Sutradan vrati se Krcun s Njegušâ.
Radičević, Branko - PESME
“ 11. Oh, gleni mu pod aljinu, Gleni, rode, glaj mu noge! Tur' mu s glave kapetinu, Da ne ima vraške roge? Ama narod veran, jao, Sedoj bradi verovao. 12.
Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje
— Niko te nije gonio da se s tim tvojim rajthoznama natrtiš pred Grupu armija E. Još je sva tvoja sreća što si tur podašio kožom. — Vala mi ne koristi da sam udario najdeblji pleh — potišteno priznaje Džakanj — Grupa E? O, jadna majko!
Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA
— Bog mu dao i pomogao! Rijetko ga tur'o, često mu nicalo! U trsu mu trsato, u klasu mu klasato; eve mu klas od zemlje otežao od roda zemaljskoga i blagoslova
Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE
Kad ali eto ti majstora: stvorio se Tur- | čin pa zavio čalmu oko glave a spustio haljine do zemlje. Kako dođe a on reče: „Ja ću toga konja kupiti.
Ćosić, Dobrica - KORENI
Sit sam ja svega toga! Srbiji su potrebni pamet i znanje, a ne stranke! Srbiji treba da gleda Evropu, a ne turski tur! — Vukašin se zagrcnu i umuče.
Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE
Uzme dugačku čaklju i obično zakači za tur ili za jaku pa tako vuče i skuplja modre i ukočanjene vojničke lešine, razbacane oko stanice, pored pruge ili na samoj
Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI
gde se gaženjem žitnih polja stiže do božanskih dedova („Bozi su moji dedovi“), to jest do slovenskih bogova: I ko tur mrki, preko plandišta, Kroz žitna polja evo dolazim, I gazim klasje i zrna gazim. – Gledajte, bozi, mene mladića!
Božović, Grigorije - KOSOVSKE PRIČE
— Bogdana, čuješ li, ne zbori više, Turčin sam i već turski sin, la ilj-Alah, Alahu ećber! Tur-čin, ženo, do vijeka i amina, ako ti oči pomažu!... Zakameni, pa samo daj rakije!..
Jovanović, Jovan Zmaj - DRUGA PEVANIJA
REČNIK (Skraćenja: grč.—grčki, jevr.—jevrejski, lat.—latinski, nem. —nemački, tur.—turski, fr.—francuski, crkv.-slov.—crkvenoslovenski.) Abukazem, tako se potpisuje poznati srpski književnik dr.
Iz lične osvete ubio ga je neki propali advokat. gòndže (tur.), ruža koja je tek napupila. gortan (crkv.-slov.), grlo. gorčilo (u Sremu), izvršitelj, poreznik.
đulisad (tur.), ružičnjak. ecetera greka (lat.), i ostale tričarije. židski, čivutski, jevrejski. zador, zadorica, svađa, zadevica
židski, čivutski, jevrejski. zador, zadorica, svađa, zadevica. zona, zemaljski pojas, kraj. zôr (tur.), žestina, vatrenost. izrjadno (crkv.-slov.), izvanredno, izvrsno, odlično. ica, sud koji hvata po oke.
godina. kaviti, otkaviti, izdržati, podnositi. kamatnik (tur.), čovek koji uzima veliki interes na novac, zelenaš. kàmivao, najviši vrh na strmoj planini.
Mita Popović (1841—1888), srpski pesnik, vrlo dobro poznat po svojim mnogobrojnim lirskim pesmama. mukte (tur.), besplatno. nȅrŷka, nesreća. njiviti, negovati. ordija (tur.), vojska. orkan (do tal.), jaka bura, oluja.
mukte (tur.), besplatno. nȅrŷka, nesreća. njiviti, negovati. ordija (tur.), vojska. orkan (do tal.), jaka bura, oluja. oskvrnjen, nečist. palma, visoko drvo žarkoga pojasa.
pokѝkati se, počupati se za kiku. poneari, dockan, prođe, beše. prvaš, prvâč, prvô, nedavno, skoro. rakamiti (tur.), razumeti. Rački (1828—1894), znamenit istoričar hrvatski. romantično, čudno, neobično. romanca (tal.
Krakov, Stanislav - KRILA
bio je čitav prijatan skandal kod Tur— Blanša... André, cher André... kako se samo vojnici smejali. Solun je spavao u mraku.
Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA
Uveče dođe dosta opširno izvešće o današnjoj borbi. Naši su bili iznenađeni tur skim napadima i Turci su odmah zauzeli neke naše prednje položaje; zatim su produžili napadaje vrlo energično i uporno;
Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA
Pivo je skupo, Vino jošt skuplje, Za rakiju mnogo ištu, Vode ne mogu. Tur mi se para, Čizma mi pukla, Svila mi se po rukavu Cepa na fraku.
Šešir mi se beli, Marama žuti, A dugmeta na prsluku Nema ni jednog. Čizma mi je pukla, Tur mi se para, A čoja mi fina Na fraku se cepa. Gospoje nemam, Frajle me neće, Kojekakve drolje neću, — Moje nevolje!
Kola su skupa, Karuce su još skuplje, A za hintov mnogo ištu, Rješke ne mogu. Tur mi se para, Čizme imam stare, Na kaputu ni dugmeta Nemam nikakvog.
Popović, Jovan Sterija - ROMAN BEZ ROMANA
à propoѕ) — tim povodom, povodom toga ARGUMENTIRATI (nem. argumentіeren, iz lat.) — obrazlagati, zaključivati ASNA (tur.) — hasna, korist AUKTOR (zast.; lat. auctor) — autor, tvorac dela AUFPUCOVATI SE (nem.
) na po četku književnog dela, posebno epa INVOCIRATI — zazivati, prizivati u pomoć INDI (tur. pokr.) — dakle INTOV (mađ. hintó) — kočije, karuce IROJ (iz grč.
udajom čeznuti«, s kapom vizite praviti »po udaji ići u zvanične posete« ili »kao udata žena u posete ići« KARDAŠ (tur.) — drug, prijatelj KARUCE (ital.
) u izrazu svakojaki mamuza viditi; plemenitaš, plemeniti gospodin MANOVENIJE — vidi magnovenije MEĐER (tur. nar.
Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA
Kolena su bila izlizana od klečanja u školi, a od očevih batina toliko se istanjio i prosenio tur da sam stalno osećao neku promaju koja mi je pogoršavala onu kijavicu što je već od krštenja vučem.
Vidiš samo, viri jedna noga Sunčeva ili nos Zemljin ili tur Mesečev. A profesor ponosito stoji nad tom gomilom i, dok mi stenjemo, on objašnjava ostalim đacima planetni sistem i
Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 2
— Bog te ubio — smeje mu se narednik Prodanović — zar nisi osetio kako ti gori tur? — Kako... skočanjio sam se od zime! A kad naiđe vatra, ja sanjam kao da se grejem uz neku furunu, pa mi još milo.
Ćopić, Branko - Orlovi rano lete
Kakve, vraga, kruške, kad je nad njim bukva! A osim toga, kad je već pao s drveta, trebalo bi da ga bole noge i tur, a gle — njega bole ramena! Šta je sad to?
— Eh, kad bi mene neko tako volio! A mene svako pseto, čim me spazi, odmah drž za nogu, za tur, za taban, gdje prije stigne. Dosad bih triput optrčao zemaljsku kuglu, toliko sam se nabježao pred psima.
— Evo ti stepenica pa se izvuci. — Neću! Kud je upao u jamu, tud je Stric pokvasio i tur u kujinoj zdjeli s vodom, pa ga je sad još više bilo sramota da se pokaže napolju, pred Lunjom.
Videći gužvu oko svog malog ljubimca, Žuja navali na gomilu kao bijesna. Jednog zgrabi za nogu, drugog za tur, nekoj strini podera suknju.
Sremac, Stevan - ZONA ZAMFIROVA
godine i stari pazar“), pa se diže u čaršiju među trgovce s mladim banćerčetom, kome majka uvuče peškirić i zakopča tur.