Upotreba reči uteći u književnim delima


Obradović, Dositej - BASNE

” Sad se toprv naš pustinjak opameti kad mu padne na um da i njegovo telo od crvi neće uteći, da nije istina da je bog sve za samoga čoveka stvorio.

Sinje more valja preplivljati i visoke prelaziti planine za uteći od ovog zla i napasti, od kojega niko nas nije kadar sačuvati nego razumno trudoljubije i umereno življenje.

| 122 Jagnje i kurjak Jagnje, bežeći od kurjaka, za uteći i izbaviti ga se, pribegne u jedan hram bogova. „Zlo si pribežište našao”, — reče mu vuk.

— kakvi su god moji rogovi, opet' se ja većma u moje noge mogu pouzdati, jer dobro znam d uteći mogu; a od protivstajanja i bitve ne znam šta se može slučiti. Zato ti pre kažem da se u mene ne uzdaš.

Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI

konje vodao utekao je u potok, kako je prva puška pukla u kući, a konje je pustio; drukčije Turci bi može biti mogli uteći.

— Ja im na to kažem da ja vrlo žalim moga oca, „ali ako se mi pre podignemo i zavadimo s Turcima, vi ćete onda uteći preko Save, ili pomiriti se s Turcima”. Kad čuše oni, da ja tako govorim, a oni se svi sneveseliše i zabrinuše.

Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

— Hajduk je kao zapeta puška!... — Što ono rekao Starina Novak, „kadar sam stići i uteći, i na strašnom mestu postojati!” Hajduci su slušali ovaj razgovor između Stanka i harambaše.

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

one koji spavajući pod drvetom „tako snažno dišu da se grane sa drveta nijaju“, one „koji laki kao jelen mogu stići i uteći“. Hajduk u četi je morao biti u stanju da podnosi muke svakojake.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

60% ispitanika ima visoke skorove na tvrdnjama kao što su: „Što mora biti — biće“; „Čovek od svoje sudbine ne može uteći, ma kako i koliko se trudio“ itd.

„Što mora biti, bit će“, „Daj mi sreću, pa me stavi i u vreću“, „Čovek od svoje sudbine ne može uteći, ma kako i ma koliko se trudio“ itd.). 9.

Tvrdnje koje dobro ispituju fatalizam su: „Čovek od svoje sudbine ne može uteći, ma kako i ma koliko se trudio“, „Kako će kome biti u životu zavisi od toga kako mu je na rođenju ’zapisano’“.

Radičević, Branko - PESME

mene kriju, Kroz njega s' vetri noćni liju, A oko mene ruža gušte, Sa drva listi tijo šušte, Ko da se tuže da ću uteći, Da njima zbogom neću reći. Itd.

Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje

— začudi se Perajica i sav se zgrči u licu. — Nije to lijepo čuti ni u šali. — A lijepo je uteći i svoje drugove ostaviti, a? — Kako lijepo, daleko od nas bilo. Paljba od nevidljive ceste još više zagusti.

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

odvrni moj rog, pa bježi bezobzirce, i ni za živu glavu da se nisi osvrtao, jer je jarac gadan, pak mu nećeš moći uteći; a onda ako utečeš, idi kući pa vidi šta ti radi maćija.

Popović, Jovan Sterija - IZABRANE KOMEDIJE

(Trči na Femu). ADVOKAT: Veto! (Zaklanja Femu). ANICA: Ta nećeš mi uteći makar glavu izgubila. (Doćepa je). ADVOKAT: Veto, nije slobodno.

Popović, Jovan Sterija - LAŽA I PARALAŽA

MARKO: A, i vi ste od knjiga! To ste se rđavo na mene namerili, nego evo moje Jelice, od nje nećete moći uteći. Zbogom! Razgovarajte se dok ja neki posao svršim. (Polazi.) ALEKSA: Sluga nižajši. 6.

Jakšić, Mileta - HRISTOS NA PUTU

Ni ljudi ni moj krčag nisu krivi što sam ja gnevljiv i naprasit, nego je kriva moja pogana ćud od koje nisam mogao uteći, nego sam je sobom poneo i u ovu pustinju. Nego, da se ja vratim u svet pa da dublje orem njivu, kao što mi kaza starac.

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

Od suđenja se ne može uteći. — Narod naš misli da je svakome čovjeku suđeno šta će mu se u vijeku dogoditi i kakom će smrti umrijeti i da se

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

Kad đak to vidi, dosjeti se i svome jadu, ali uteći iz pećine nije mogao nikako. Pošto se pop ispeče, zove divljan đaka da s njim jede, a đak jadni ne šćene, već mu

izvadi ti mene ovo jedno oko, kad ne umjeh ja tebe obadva, ali mi uteći ne ćeš.” Kad ujutru svane, napiplje divljan vrata od | pećine i videći da su zatvorena počne po pećini brbati tamo amo

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

poslu pravo misliti, a u drugom — vrlo krivo; na priliku, Turčin veli da od boga ne valja čovek da beži, jer ne može uteći ni sakriti se. Imaš pravo, Turčine! A ima li Turčin pravo kad veli da ni od kuge ne valja bežati? Jok, vala!

A ima li Turčin pravo kad veli da ni od kuge ne valja bežati? Jok, vala! U tom ima vrlo krivo. Od boga ne mogući uteći, ne valja ni da bežimo; a od požara, velike vode, kuge i drugi[h] mnogi[h] zala, mogući se sačuvati i ne hoteći, vrlo

” Sutradan nedelja; dućan stoji vazdan zatvoren; kako se god [h]oće za pobeći i uteći. Legnemo zajedno, ne za spavati, nije nam bilo do spavanja, nego za razgovarati se i savetovati kako ćemo se izmaći i

Da nas srećom jaka ne održa lađa, mišljasmo se svi zajedno utopiti kao miševi. S ovakim društvom uteći, to se zove Haronu reći: mac!

Matavulj, Simo - BAKONJA FRA BRNE

— Kako to? — reče gvardijan. — Ma pričâ mi je fra-Martin Karinjanin da u Zelengradu biše čovik koji je mogâ uteći najbržemu konju i da je mogâ trupački skočiti iz bačve u bačvu!... Đavo bi ga znâ, kazâ mi je i ime, ali sam zaboravija.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

zabrani da u bocu ne tiče, pak ti sjutra kudgod otiđi, a žena će doći da vidi šta je u boci, i dok bocu otvori, ja ću uteći, a ti kada dođeš, uzmi bocu i vidjećeš da me ne ima u boci.

— dobro pristanuti ukabuliti — odobriti, primiti urgan — uže utva — divlja patka koja ima zlatasto perje po trbuhu uteći se — istaći se, jurnuti napred, obratiti se za pomoć, uzeti reč utije — utovi se, ugoji se faculet — marama filcan

Jovanović, Jovan Zmaj - DRUGA PEVANIJA

Oj, Milošu, Star-Novače, Imate l’ unuka?... Al’ ja ne znam što mi danas Tako dršće ruka... V Hvatajući što uteći neće Svȍm brzinom i zanosom slepim, Uteć’ će nam što se vratit’ neće — Ja od toga strepim.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 3

Mi koji smo sa planina, naučili smo na čvrstu stazu. Zemlja u sebi ne skriva ništa, a noge imam da sam kadar stići i uteći... More je podmuklo... Pogotovu u toku rata, otkada pronađoše one proklete sumarene...

Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti

Iz potlačenog čoveka izrasta junak "kadar stići i uteći i na strašnu mjestu postojati". Kada je turska svirepost potanko opisana, u neposrednoj je funkciji veličanja junaštva

Jakšić, Đura - PESME

Na petoro... dvesta nji’ je, Sve nizama pomamnije’! Da l’ ostati u boj ljuti?... U krv ćemo utonuti... A uteći?...“ ..

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

Dodajte mi nešto da bol oslabi, i onda me više ništa ne pitajte, nego čekajte; polako, neće uteći ono što je. — Sutradan, Julica hoće da pozove jednog lekara iz okoline, specialistu za srce.

Za trenutak, ribice su mirne. A kad zaboli, počnu skakati uvis. Ciganin razapne šake i ne da im uteći. Mala beličasta tela posuknu, pa pocrvene, pa pocrne i ukrute se kao da su drveni štapići.

Popović, Jovan Sterija - ROMAN BEZ ROMANA

— otvor za prolaz vazduha, za vetrenje OKRETALjKA — deo vetrokaza na kome stoji pevac OLADITI — (ironično) pobeći, uteći, umaći OMEGA — naziv poslednjeg slova grčke azbuke (alfabeta, vidi alfa) OPEČALITI — rastužiti, ožalostiti,

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

Zato se u pesmama tako često i naglašava da hajduk može biti samo čovek naročitog kova, čovek koji je kadar „stići i uteći i na strašnu mjestu postajati“, čovek kom je kuća divan-kabanica, mač i puška — i otac i majka, dva pištolja — dva

Idealan čovek bio je samo onaj „koji može stići i uteći, na tijesnu mjestu pričekati, za ranjena prihvatiti druga, I na oštru udariti đordu, kome nije žao poginuti“.

Brz je Šarac, uteći mu šćaše, al’ poteže Đemo topuzinu, pa zaljulja pokraj sebe njome — jadna Marka među pleći žive, pade Marko u zelenu

Sarajlije mlade, te otimam i srebro i zlato i lijepu čohu i kadifu, odijevam i sebe i društvo, a kadar sam stići i uteći i na strašnu mjestu postajati; ne bojim se nikoga do boga!

A kad vidi da će poginuti, dade pleća, pak stade begati, za njim Đurađ pusti bedeviju: „Stani ago, uteći mi nećeš!“ Brzo Đurađ sastigao Ivu, i oće mu da odseče glavu.

nahije; jednog kneza prevarit možete i na vjeru njega domamiti; svoju ćete vjeru izgubiti: jednog posjeć’, a dva će uteći, dva pos’jeci, četiri odoše, oni će vam kuće popaliti, vi dahije od njih izginugi.

usahnuti: Desnica mi ne usala ruka ustovati (svadbu) — ugovoriti utva — divlja patka koja ima zlatno perje po trbuhu uteći — (znači i:) preteći, prestignuti: A kadar sam stići i uteći utina — sova ufatiti — uhvatiti uhititi — uhvatiti

utva — divlja patka koja ima zlatno perje po trbuhu uteći — (znači i:) preteći, prestignuti: A kadar sam stići i uteći utina — sova ufatiti — uhvatiti uhititi — uhvatiti učiti knjigu — čitati učkur — gatnjik.

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

AD Neprohodna je to dubrava, duboka dolina, jaka ključanica, neprokopni tamnični duvar, ne može se uteći, nedremovite su tamo i zle straže pakostne, pomrčni zatvor, zauzlana sveza, debele verige, golemi lanci, teške negbe

Otkuda no vode ističu, tamo se pak i natrag vraćaju. Zateže ka magaric na mostu. Nije zločest konj ni stignuti ni uteći. Ko oskudno seje pšenicu, oskudno će i požnjeti. Oko 1740.

A od smrti il' se bojali il' ne bojali, od toga časa nit se možemo sakriti ni uteći. A što da se bojimo kad nam za vratom stoji?... I uleze među nas smrt ka međ ovce kad uđe neki zao i ljut kurjak.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti