Upotreba reči šenica u književnim delima


Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

, 1883) — U domu ti se rađala muška dječica, u brdu ti rasla vinova lozica, a u polju klasala šenica bjelica! (Knežević, V. M., 1957, s.

Matavulj, Simo - USKOK

iznad grada, Sve porasle smokve i masline I još oni grozni vinogradi; — Kad pogledaš strmo ispod grada, Al’ uzrasla šenica bjelica, A oko nje zelena livada, Kroz nju teče zelena Bojana...

Radičević, Branko - PESME

15. „Neka kukolj, neka ide, Bar je sama sad šenica!“ Srbin kliknu, a ne vide Ukraj sebe pijavica Što s' uz njega penju, viju Da mu samo krv ispiju. 16.

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

Kad šenica poraste i uklasa, a đavo dođe nad ogradu pa gledaše koliko je izrasla, i govoraše: „Iz malog zrna naraste ovolika stablj

Milošević-Đorđević, Nada - LIRSKE NARODNE PESME

I pošteni rod rodili! I s rodom se podičili, Kao paun zlatnim perom, A šenica ravnim poljem, I lozica baber-grožđem, I pučina slanim morem; Tako s vama mila majka!“ 54.

Dok poljubi — uzeću te, draga! Kad poljubi — dok upitam baba! Babo veli — dok upitam roda; A rod veli — dok rodi šenica! Ja da Bog da, te mu ne rodila, Ne rodila, čim šenica rađa, Već rodila ljuljem i kukoljem!

Babo veli — dok upitam roda; A rod veli — dok rodi šenica! Ja da Bog da, te mu ne rodila, Ne rodila, čim šenica rađa, Već rodila ljuljem i kukoljem! Koliko u šumi borova, On’liko ga udrilo gromova!

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

2. TAŠUNjALjKE 1 Tašun, tašun, tašana I svilena marama. Ko tašuni ’leba da, Rodila mu šenica I vinova lozica. 2 Tašun, tašun, tanana I svilena marama, U marami šećera, Da mi dete večera.

U domu ti se rađala muška dječica, u brdu ti rasla vinova lozica, a u polju klasala šenica bjelica. Tvoje torove bog napunio sa vitonogim konjima, vilorogim volovima i vitorogim ovnovima!

Izorô svoje plave voke rano raneći i bogu se moleći, orući duge i široke luke! Rodila mu šenica bjelica, po dnu bila busata, a po vrhu klasata, po srijedi modra a po vrhu rodna!

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

” A čoban prihvati: „Valaj nije dobro, no je zlo.” A kralj reče: „Što, jadan?” Odgovori čoban: „Prometnu mi se ona šenica: sve nikoše bukve i jele.” Tada kralj reče: „Oh, tu bi mnogo štete!

Kad šenica poraste i uklasa, a đavo dođe nad ogradu pa gledaše koliko je izrasla, i govoraše: „Iz malog zrna naraste ovolika stablj

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

Kad šenica poraste i uklasa, a đavo dođe nad ogradu pa gledaše koliko je izrasla, i govoraše: „Iz malog zrna naraste ovolika stablj

A kralj reče: — Što, jadan? Odgovori čoban: — Prometnu mi se ona šenica: sve nikoše bukve i jele. Tada kralj reče: — Oh, tu bi mnogo štete!

Opačić, Zorana - ANTOLOGIJA SRPSKE POEZIJE ZA DECU PREDZMAJEVSKOG PERIODA

Proleće sijnu na dolju, breg, Da stopi s njega i led i sneg! Leto je žarko ponelo rod Po vrtu, njivi, osulo plod. Šenica zlatna, jedri joj klas, Rujno se voće smeši na nas, Sunce sve gori, sažiže tle, Al' bistra voda rashladi sve!

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

i srpskoga roda, i od srpske krvi i kolena, a ne došô na boj na Kosovo, od ruke mu ništa ne rodilo: rujno vino, ni šenica bela! Ne imao poljskog berićeta, ni u domu od srca poroda! Rđom kapô dok mu je kolena!

brdu iznad grada, sve porasle smokve i masline i još oni grozni vinogradi; kad pogledaš strmo ispod grada, al' uzrasla šenica bjelica, a oko nje zelena livada, kroz nju teče zelena Bojana, po njoj pliva riba svakojaka, — kad gođ hoćeš, da je taze

gospoda hrišćanska triput mole Đema: Bogom brate, Đemo Brđanine, tu nam nemoj objesiti Marka, neće rodit vino ni šenica, evo tebe tri tovara blaga!

i srpskoga roda, i od srpske krvi i kolena, a ne došô na boj na Kosovo, od ruke mu ništa ne rodilo: rujno vino vi šenica bela! Ne imao poljskog berićeta, ni u domu od srca poroda! Rđom kapô dok mu je kolena!

brdu iznad grada, sve porasle smokve i masline i još oni grozni vinogradi; kad pogledaš strmo ispod grada, al' uzrasla šenica bjelica, a oko nje zelena livada, kroz nju teče zelena Bojana, po njoj pliva riba svakojaka: kad gođ hoćeš, da je taze

Od ruke mu ništa ne rodilo: rujno vino ni šenica bela! Rđom kapô dok mu je kolena!“ Leže Steva u meke dušeke, povečera Vaistina sluga, povečera i nali se vina, pa

i srpskoga roda, I od srpske krvi i kolena, a ne došô na boj na Kosovo, od ruke mu ništa ne rodilo: rujno vino ni šenica bela! Ne imao poljskog berićeta, ni u domu od srca poroda! Rđom kapô dok mu je kolena!

Moli mu se gospoda rišćanska: „Bogom brate, Đemo Brđanine, tu nam nemoj objesiti Marka, neće rodit vino ni šenica, evo tebe tri tovara blaga!

Moli mu se gospoda rišćanska: „Bogom brate, Đemo Brđanine, tu nam nemoj objesiti Marka, neće rodit vino ni šenica, evo tebe tri tovara blaga!

Moli mu se gospoda zvečanska: „Bogom brate, Đemo Brđanine, Tu nam nemoj objesiti Marka, neće rodit vino ni šenica, evo tebe tri tovara blaga! Uze Đemo tri tovara blaga. Otale se Đemo podigao kroz nekakvu Janjinu planinu.

Bogosav je izmišljena ličnost. Ti se jesi krvi naučio, tj. naučio si se da prolivaš krv. Neće rodit vino ni šenica, — ove reči ukazuju na mogućnost da je pesma o Marku i Đemu nastala ia osnovu neke starije pesme u kojoj se govorilo o

organizovao napad na Turke kod Obrovca na Cetini Šekular — kraj i pleme u Crnoj Gori šemno — radosno šenica — pšenica šenluk — veselje, svetkovina šer, šeher — varoš šestoper, šestoperac — buzdovan od šest pera šeta — šetnja

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti