Upotreba reči jaza u književnim delima


Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

(posebno Olportov) model deteta i njegovog razvoja sličan narodnom (mitsko-magijskom) jeste isticanje dubokog jaza između deteta i odraslog.

Danojlić, Milovan - KAKO SPAVAJU TRAMVAJI I DRUGE PESME

ko klavir bruji, Soko i jastreb, učena sova Koja zna osam hiljada slova, Deset vrabaca, tri senice I gnjurac iz jaza kraj vodenice, Vatrenih kresta, izbiše petli I kad nad bregom poče da svetli, Objaviše pesmom ranoranom Da život

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

a on odgovara da ne može, jer su mu koze ušle u jaz i izvrnule vodu, pa stade da skače i juri sve po kući kao koze iz jaza. Onaj ponovo zove i pita može li mu samleti žito, našto ga vodeničar pita: A šta je? tj. koje je žito.

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

U reci je voda „zamrtvljena, a sva mračna, mili i preko brvna, jaza, kao pri kraju svoga korita, valja se i nestaje u kao neki ponor”.

Bojić, Milutin - PESME

Zar ne osećate kako more mili, Da ne ruši večni pokoj palih četa? Iz dubokog jaza mirni dremež čili, A umornim letom zrak meseca šeta.

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

Ništa se više ne može odložiti. Dva stara, sipljiva, istrošena čoveka, mogla bi da sede negde pored jaza vodenice, da kisele kvrgave noge i da pričaju dosadne dogodovštine iz minulih leta, tromo i dremljivo kao voda što kraj

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti