Afrika
Zato treba obići sve marokanske kafane gde ima muzike. Ove su pune Arapa, koji sviraju ili slušaju uz kafu. Posedali su po minderlucima i po podijumima pokrivenim asurama.
Ćopić, Branko - Čarobna šuma
MAŠINOVOĐA Moj tata jaše crnoga konja, Arapa, vatru živu, putuje tata gvozdenim drumom, vozi — lokomotivu. Čudan je konjic u tate moga, klizi, ne ide kasom,
Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA
“ (tj. pojeo ga)“, Žali, bože, tri oke sapuna, što po’arči bula na Arapa! — Pripovijeda se kako se nekakva bula (usiđelica, te je prerasla za udaju) uljubi u nekakva Arapa za nevolju, i misleći
— Pripovijeda se kako se nekakva bula (usiđelica, te je prerasla za udaju) uljubi u nekakva Arapa za nevolju, i misleći da će ga dobro sapunom isprati kad se vjenčaju, prala ga je toliko dana, ali Arap, kao i drugi
(Dozrelo klasje) 196 — Posijah kolačiće, porastoše konopci, obrah klupčad? (Luk) 197 — Puna džamija crnijeh Arapa? (Čokot i vino) 198 — Puna škola đaka, niotkuda vrata?
Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA
Njeni glavni udžbenici bilu su spisi Hipokrata i Galena, prevedeni od Arapa sa grčkog na arapski jezik i donešeni posredovanjem Saracena u Salerno.
prevodilački posao najdragocenija dela, arapski prevodi najvažnijih grčkih dela, a zatim najbolja originalna dela samih Arapa“. „A ne ono što nam slučajno dođe pod ruku“. „Dabome. Ali se izvršenju našeg programa isprečiše razne teškoće.
Naposletku je taj arapski prevod preveden, uz pripomoć pokrštenih Arapa, na latinski. Nije nikakvo čudo da su na tom putu ti spisi unakaženi.
Ne bismo došli do Zemljinih karata Ptolemeja i Arapa, florentinski astronom Toskaneli ne bi nacrtao svoju mapu Zemlje što ju je Kristobal Kolumbus poneo na svojoj lađi koja
Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba
Prepadi nevjernih Arapa, levantinske podvale trgovaca starinama, ujedi otrovnica, zavijanje dalekih hijena u noći, misteriozni mikrobi i
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA
Tad se tek sjeti prstena, pa ga prinese k vatri, a dva Arapa pa preda nj: — Šta zapovijedaš, gospodaru? — Zapovijedam da mi podosta donesete, i to odmah, svake zahire, i punu
— pa prinese prsten k vatri, a dva Arapa pa preda nj: — Zapovijedaj, gospodaru! — Zapovijedam da mi na toj i toj meraji načinite saraj kao što je u cara, a u
U čudu dune vezirović u sviralu, a preda nj iskočiše dva Arapa: — Zapovijedaj, gospodaru! Pošto se vezirović bio priučio na različita čudovišta, nimalo se ne prepade, no reče: —
Petrović, Rastko - AFRIKA
Zato treba obići sve marokanske kafane gde ima muzike. Ove su pune Arapa, koji sviraju ili slušaju uz kafu. Posedali su po minderlucima i po podijumima pokrivenim asurama.
Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti
kumstvo ("Tamo pođe Kraljeviću u te crkve svete Petke"), pa tek onda odgovara na sultanov poziv za vojevanje protiv Arapa, savršeno svestan da je caru, kao vazal, neophodan.
Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE
Da nije bilo Arapa, koji su nam sačuvali dela grčkih naučnika, propale bi sve tekovine aleksandriske kulture. Preko jedanaest vekova bio
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA
Kad ujutru jutro osvanulo, odmah pozna straža od Arapa da u vojsci ne imade Marka, pa povika straža od Arapa: „Sad navali, ljuta Arapijo!
Kad ujutru jutro osvanulo, odmah pozna straža od Arapa da u vojsci ne imade Marka, pa povika straža od Arapa: „Sad navali, ljuta Arapijo! Nema onog strašnoga junaka na šarenu konju velikome“.
Još se nisam vina napojio, a kamoli u slavu ustao!“ Kad je drugo jutro osvanulo, opet viče straža od Arapa: „Navalite, ljuta Arapijo! Nema onog strašnoga junaka na šarenu konju velikome“.
Još se nisam dobro počastio s kumovima i s prijateljima”. Kad je treće jutro osvanulo, opet viče straža od Arapa: „Navalite, ljuta Arapijo! Nema onog dobroga junaka na šarenu konju velikome“.
Kad ujutro bijel dan osvanu, i dvije se udariše vojske, opazi ga straža od Arapa, pak povika iz grla bijela: „Sad ustupi, ljuta Arapijo! Eto onog strašnoga junaka na šarenu konju velikome!
Šarcem pogazio, treću vojsku pred cara dognao; al' se Marko ljuto izranio: sedamdeset rana dopanuo, sedamdeset rana od Arapa; pak on caru pade preko krila; pita njega care gospodine: „Moj posinko, Kraljeviću Marko, jesu li ti rane od samrti?
dobar junak; pošlji knjigu Marku Kraljeviću, posini ga bogom istinijem, obreci mu blago nebrojeno, nek ti otme šćercu od Arapa“. Kad ujutru jutro osvanulo, ona trči caru gospodaru, te kazuje šta je u snu snila.
Pozdravi mi cara poočima: ja ne smijem na Arapa doći, Arapin je junak na mejdanu; kad mi uzme sa ramena glavu, što će mene Tri tovara blaga?
Idi kaži mojoj pomateri: ja ne smijem na Arapa doći; Arapin je junak na mejdanu, skinuće mi glavu sa ramena, a ja volim moju rusu glavu neg' sve blago cara
Božja pomoć, moja kućo vječna! U tebe ću vijek vjekovati. udaću se za tebe, jezero; volim za te nego za Arapa!“ Javi joj se Kraljeviću Marko: „Oj gospođo, Turkinjo đevojko. što nagoni tebe u jezero? Zašto l' ćeš se udat za jezero?
mlada bježi u jezero: „Najposlije kazaše mi Marka u Prilipu, gradu bijelome, i kazaše da je junak Marko, da bi mogô Arapa zgubiti; ja sam njega bogom bratimila, i kumila svetijem Jovanom, i dare mu mloge obricala: no zaludu, ne šće doći
Ne da Marko zatvoriti vrata, već on stade da vidi Arapa i njegove kićene svatove. Stade jeka bijela Stambola, al' eto ti crna Arapina na kobili tankoj bedeviji, i za njime pet