Upotreba reči besediti u književnim delima


Obradović, Dositej - BASNE

Posluša zograf i popravi papuču. Onda ti se on ponese, pak počne nešto i o nogi besediti: „Dosta! — otvešta mu Apeles. — Papudžija nek ne ide dalje od papuče.

Osmehne se jelen, i načne mu besediti: „Krotka životinjo, poslušaj ti moje reči, ja ću ti ih bez ikakve moje koristi, samo iz prijateljskoga blagoohotstva, za

Onda ti se on nakašlje i po čelu protare, pak| stane besediti: „Čujte, braćo! To ti je ono što sam ja u moje mlado doba, kad sam u namastiru Studenici đakovao, u starostavniku

Ko od same prirode mnogo može besediti, ima vesma živu fantaziju, tojest voobraženije, no ne imajući dovoljno potrebna materijala, brzo mu, štono reč, osa'ne

Prekrasan je dar umeti besediti i pristojno vremenu i ljudma znati kako sa starijim, kako li s podobnim sebi, s zdravim ili s bolnim, s veselim ili

Što psa na leđi nosiš?” Malo po|sle sukobi ga drugi, i krsteći se počne mu besediti: „Bog s tobom, čiko, što si psa na leđa uprtio? Jošt toga čuda nisam video!” — „Kakva psa, ljudi? Šta vam je danas?

Zalegu se u njemu zolje, koje kad načnu iz njega izletati, hvaleći se među sobom počnu besediti: „ O čuda preko čuda! kakvoga smo mi slavnoga poda!

O ovom bi se mnogo dalo besediti; no prvo, što pametnu je malo dosta, a drugo, nameravajući, ako mi bog daruje život, na iduće leto velikih i

nebesnoga Lesingova uma prekrasni porodi, tako su ostroumne i u nauci bogatoizobilne da bi se mnogo moglo sverh njih besediti.

Sjaše, pozdravi nas, skine pune bisage sa sedla, dâ konju put u dolinu na pašu, sedne kod nas i počne mi besediti: „Dragi brate školniče, mi se jošte ne poznajemo, ali dobri ljudi lasno učine poznanstvo, brzo ćemo se, ako bog da, i

Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

Jaki je kao crna zemlja!... Nego, danas nam ne pođe za rukom. Okrete se, ojađenik, narodu pa stade besediti... E, što jest — jest, dragi aga; da to ne beše tvoja volja, i ja bih se zaplakao! — A narod? — More, rastuži se!...

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

Ili će reći: donela j’ vode? Ili će reći: zaspala Jula?... Tvaja će majka pred dvor izaći, Pred dvor izaći pa besediti: »Pones’te drýge, Juline, sude, Moja je Jula vode donela, Vode donela — al’ tuđoj majci, Ni Jule mlade, ni vode ’ladne!

Radičević, Branko - PESME

“ „Oh, moj Rajko, zbori, pa me čuj!...“ Aja opet ruži ga i psuj! Ali planu Zmaj Ognjani Rade, Pa ovako besediti stade: „Neću, neću, i tako mi Boga, Prekoračit više praga tvoga!

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

Gospođa Kalinovička, sestra domaćinova, uzdržavajući se od smeja, počne besediti: „Preosvešteni gospodine, kako nas vi opisujete, mi smo žene na pakost svetu i, imajući take zle i pakosne oči, ne bi

“ Negder dođemo sad k[a] kaluđerom; samo, pre nego počnemo o ovoj materiji besediti) ovo naznačite. Človeku, kad se što u noći prividi, šta je potreba da čini?

se zaboravi, sav se izmeni i promeni — rekao bi[h] kao da ga je moje govorenje obajalo i očaralo - i počne mi ovako besediti: „Kako to? Sam si naumio poći? A ja ovde pra[h] da gutam razbijajući pamuk? Neće to Nika prpiti!

O ovoj materiji zasad dovoljno; pri drugoj prilici više će se o tom besediti. Moj prostosrdečni iguman, s kim bi god o meni govorio, j zaklinjao bi se da sam svetac.

Vidio si ga kako je mlad | i bez brade, ali kad stane besediti, mi svi s velikim bradama gledamo ga kao da smo iz divijeg vilajeta došli.

on, ako bi [h]iljadu godina dejanija i poslanija apostolska čitao, on ovako prekrasno i slatko sverh nji[h] ne bi umeo besediti.

i pristupi k meni s dugačkom, belom kao sneg, bradom sveštenik, koji, kad vidi da ja grečeski ništa ne razumem, stane besediti [i]talijanski i na pitanje kaže mi da je to manastir kaluđerica gdi se kćeri gospode Korfa uče i vospitavaju.

U ovakom milom društvu, u četiri pet-meseci mogao sam lasno besediti; a kako polučim lasnost u prostom jeziku, jelinski mi je bilo vrlo udobno.

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

duhovenstvoblagorodstvo, građanstvo i zemljedelstvo. Zatim Matica uzvisi glas svoj i ovako nam besediti počne: ,Ja sam Srpska matica, mene je mati narodnost rodila...

Kočić, Petar - IZABRANA DELA

obilan rod; rodna godina besleisati (se) — hraniti (se), izdržavati (se) bešjeda — beseda, govor bešjediti — besediti, govoriti biva — valjda, možda; dakle, znači; upravo bivakarce — vidi biva birzeman — staro, davno, vreme

Popović, Jovan Sterija - ROMAN BEZ ROMANA

perorіeren, iz lat.) — besediti glasno i sa emfazom; držati svečanu besedu; (iron.) držati slovo PERSONA — lik, lice, ličnost PESTRENOVIDNI — šaren,

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

itd., a mogu biti i od dva i više stihova, na primer: „Zazor mi je u te pogledati, a kamoli s tobom besediti“, „Topuzinu baca u oblake, dočekuje u bijele ruke“, zatim u mnogo slučajeva opis susreta prijatelja i neprijatelja (prvi

Ta i poče besediti Marko: „Pobratime, beže Kostadine, sad ja idem preko Carigrada, teva m' koja sukobiti beda, te me teva na mejdan

“ Devojka se do zemlje poklanja: „Zdravo da si, delijo neznana!“ Al’ joj Marko poče besediti: „Draga sestro, Kosovko devojko, lepa ti si, seko, mlađa bila!

Već mi kaži Arapove dvore, gdi su dvori Arapina crna? Imam reči besediti s njime“. Devojka mu poče besediti: „Dragi brato, neznana delijo, a što pitaš Arapove dvore? Što i pitaš?

Već mi kaži Arapove dvore, gdi su dvori Arapina crna? Imam reči besediti s njime“. Devojka mu poče besediti: „Dragi brato, neznana delijo, a što pitaš Arapove dvore? Što i pitaš? ostali mu pusti!

“ Devojka mu poče besediti: „Nisu dvori, već šatori pusti. Pogledajde dole niz Kosovo: gdi se onaj svilen barjak vije, onde j’ šator crnog

“ Ciči Arap kao zmija ljuta: „Ne šalim se, već od zbilje bijem“. Ali Marko poče besediti: „A ja mislim da se šališ, tužan!

“ A kralj Đurađ zače besediti: „O Kajica, moje čedo drago, moj pernati od sunašca štite, diko moja svagda na divanu, sabljo britka svagda na

Slavan Đurađ zače besediti: „Brate Janko, budalasta glavo! Jesi l' čuo, da li zapamtio da je bila proja za šenicu? Da li Madžar za Maćedoniju?

Al’ mu Đurađ poče besediti: „Drago čedo, Senkoviću Ivo, možeš, sine, na mejdan izići, otići ćeš, al’ mi doći nećeš: jer si, sine, jako

Al’ što s’ tursko ruvo oblačio? Malo babo dušu ne ogreši, malo tebe ne pogubi, sine!“ Ali Iva poče besediti: „Roditelju, Senkoviću Đurđu, po čem bi se mogao poznati da sam bio tamo na mejdanu kad s gospodom u divan iziđem?

Kad se Stojan vina ponapio, poče Stojan tijo besediti: „Braćo moja, kićeni svatovi, je li testir malo popevati?“ Govore mu kićeni svatovi: „Jeste testir, delijo neznana!

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

« Reče car: »Govori brate slobodno o tom, videću ti sud dok čujem kakva je krivica.« Poče Natan o tom besediti. Reče: »O, čestiti caru, ima ovde jedan velikosilovit boljarin u ovom gradu.

sedu natrag stajati i momčetu napred u stolu starce učiti i adet iznova im davati, bistroumlju mučati a zamlaćenu besediti, niti je pak plaha kiša za višu hvajdu nego li koja sitno rominja; drugo ništa, teke snosi zemlju i zaćupa usev te lokve

s drugi momci svoga razgovora imati ni to i sama zaktevam činiti i stidim se vrlo da bih s kakvom muškom stranom što besediti. A mladu momčad ni videti ne zaktevam, a kamo li da svoj koji razgovor imala bih š njima.

Gavril Ta evo tekar sada i započeo sam s tobom besediti, a pun sam nebesnih beseda i od jako mi je s tobom o svemu razgovor što ti imam dokazivati.

u tom doposle pometnutom zakonu smotreti Mojseovo lice, nego pokrivaše ispred njih svoj obraz peškirom kad bi izlazio besediti š njima. Krošto je to bilo pokrivalo? — Zato, jer pokrivena je beseda u onom starom zakonom pismu.

— I tako ćemo ga nadmudriti; ako je on i vrlo mudar, al' i mi do kraja nismo ludi i ponešto znamo besediti i za sebe odgovor dati, da se nećemo zastiditi.

Ama mučno je onde ogovarati se, gdeno ne dadu mnogo besediti, nego vežu ruke i noge, te u tamnicu strmo bacaju. I učiniše oni tako po svome dogovoru.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti