Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA
Da mi nije žao momka, baš bi’ ga pitala misli li se tako svu noć špacirati, pa bi’ mu poslala bokterski rog, bar da znamo noću kol’ko je sati!
I bokter je prošao popinim šorom, otišao u drugi, i iz ovoga u treći sokak, i tu je dunuo ravno dvanaest puta u svoj bokterski rog, a posle četvrt sata još jedanput, i ukravši tako čitav jedan sat, legao je kao svaki umoran čovek kome je blagi