Upotreba reči bugarski u književnim delima


Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI

(I ovo da znate: bilo je u Topčideru desetak kuća slamnjača bugarski̓, pak su prazne ostale a Bugari pobegli. Kad smo mi iz Ostružnice pošli, ostavimo Aćima Doljanca iz Ostružnice da se

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

pre godinu dana, vikao, pred Senatom, u Sankt-Petersburgu, u februaru, da su narodi, pravoslavni, serbski, makedonski, bugarski i vlaški, željni da Rosiju služe oružjem i krvlju.

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

U to su vreme mnogi Bugari pohađali više škole u Beogradu i u Kragujevcu. Bugarski emigranti u Bukureštu bili su zaključili ugovor sa knezom Mihailom Obrenovićem, po kome su Srbija i Bugarska imale

ljudi centralnog tipa govori dijalekte koji čine prelaz od srpskog ka bugarskom jeziku, oni vrlo brzo nauče srpski ili bugarski književni jezik.

namesniku u Beogradu i molili ga da im pošalje srpske učitelje i školske knjige. On ih je odbio. Baš u ovo doba su došli bugarski učitelji koji su, osnivajući bugarske škole, radili na stvaranju antagonizma između Slovena i Grka.

Porta pristane na to 1870. godine i ta samostalna crkva dobije naziv bugarski egzarhat. Sa crkvom Bugari dobiju ujedno pravo i da osnivaju škole.

godine obnove oko 300 srpskih škola u ovim oblastima. Svi su tamošnji školovani Srbi smatrali bugarski pokret u Makedoniji kao nešto veštačko i političko.

je detaljnim ispitivanjima (Olaf Brok, Belić) šopskog dijalekta dokazano da on ima sve bitne osobine srpskog jezika, dok bugarski pisci tvrde da su od deset glavnih osobina šopskog jezika samo tri srpske a ostale bugarske (Conef).

Njegova je prava kolevka donjodunavska ploča. Tu se formirao slovensko-bugarski narod I tu se razvila bugarska država. Uticaj geografske sredine. — Oni su ovde vrlo jasni.

Surov je bio srednjovekovni bugarski bojar; još je suroviji bio i ostao seljak istočnobalkanskog tipa. Sa drugim Južnim Slovenima nisu održavali tešnje veze.

prema jugozapadu i posle mnogih pustolovina i dužeg boravka na levoj obali Dunava naselio se na drugoj obali ove reke. Bugarski kanovi su bili neograničeni gospodari, odvojeni od svojih podanika vrlo strogim istočnjačkim dvorskim propisima.

To su revnosni muslimani, koji čisto govore turski ili čiji arhaični bugarski jezik ima mnogo turskih reči. Ovo je najnazadnije stanovništvo među svima južnoslovenskim grupama.

Najizrazitija ličnost u ovome periodu bio je Stevan Stambulov. Izgleda, da su i danas bugarski političari obdareni većom jačinom volje nego političari ostalih južnoslovenskih tipova.

poluostrva rasprostrli Srbi muslimani iz Bosne i novopazarskog sandžaka kojih je bilo vrlo mnogo u administraciji. Bugarski oblik blgar, blgarin zamenili su srpski bugar, bugarin, uvek u značenju „raja“.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

American Child — a Speculative Analysis“, u: Lazarus and Opton, Personality, Harmondsworth Penguin Books, 1972. Bugarski, R., „Predgovor prvom izdanju“, u: Sapir, E., Ogledi iz kulturne antropologije, Prosveta, Beograd 1984. Bujanović, J.

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

izišlo je u Budimu drugo izdanje. U dva maha iz te knjige pravljeni su izvodi.* [Jedan od tih izvoda preveden je na bugarski.] Oko 1850. bilo je reči da se dâ novo, treće izdanje.

Dositej Obradović je imao čitalaca ne samo kod Srba no i kod Hrvata, Bugara i Rumuna, i bio je još rano prevođen i na bugarski i rumunski.

Prevođena je gotovo na sve slovenske jezike, u nekim književnostima po dva puta (na ruski 1887: bugarski 1891; češki [1895] i 1897; slovenački 1907); prevedena je, zatim, na nemački 1886, na talijanski 1902, mađarski 1902,

su kod Čeha i Slovaka: Palacki, Šafarik, Jan Kolar; Čelakovski mu je posvetio svoju prvu knjigu čeških narodnih pesama. Bugarski pisac dr Ivan Šišmanov, nazivajući Karadžića »jugoslovenskim Grimom«, veli da njegove zbirke narodnih umotvorina »ostaju

Pojedini njegovi komadi su prevođeni na nemački, francuski, talijanski, mađarski, slovenački, bugarski. KOSTA RUVARAC U romantičarsko doba, u doba poleta, sinteza i neposrednog stvaranja malo se bavilo jednim tako

LjUBEN KARAVELOV I SVETOZAR MARKOVIĆ Te ideje počele su se kod Srba prenositi od 1868. Ljuben Karavelov, bugarski emigrant, jedan od glavnih radnika na bugarskom nacionalnom i književnom preporođaju, krajem šezdesetih godina živeo je

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

„Pa jedna je samo zdrava, gospodin predsednik, Bog da mi pomogne, zbog što sam bugarski rat zakučio, gospodin predsednik.

A tek kad je nastao bugarski rat, mi smo otkrili divne osobine ovog malog i hrabrog vojnika, koji je uvek bio skroman i koji nikad nije radio za

leđima naslonjen na točak topa i krvlju i zemljom po licu umrljan, više je sedeo nego ležao jedan ranjen, krupan i riđ bugarski vojnik, koji je teško disao i kome spasa nije bilo.

Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI

Nije, međutim, tako u poeziji; pogotovu nije tako u Popinoj poeziji. Naš lingvist Ranko Bugarski obratio je pažnju na sintagmu u samome naslovu Popine knjige Sporedno nebo; mi njegovu analizu na ravni čisto jezičkoga

Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA

(Svaki je pošao u onom, u čemu se kod kuće zatekao). Poznati junačina, bugarski hajduk Ilja, bio je poglavica ove čete. On je u svome pesnatom dugačkom gunju išao od jednoga do drugoga i žurio ih da

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 3

Sumnjam da se i jedan čitav iz toga voda vratio natrag. Na kraju nam napomenu da je za Miloša mislio da je neki bugarski vojnik koji je došao da ga iznese. Od bolova nije oči otvarao. — Ali da sam znao... ne bih se dao živ u ruke.

Pričaj sad ti Svetislave. Svetislav poče: — Osvanuo je šesnaesti steptembar. Pred nama se ukazaše bugarski rovovi. Zaista nisu bili dalje od pedeset, šezdeset metara. Ukopali su se na isti način kao i mi.

— Tako... oko pedeset metara — veli Predrag. — Ali odmah, neposredno iza tih žica, nalazili su se bugarski rovovi. Pa sad izvol’te!... Ni pomena da sečemo. Najzad smo rešili da ih raznesemo bombama.

Bila je to jedna mala uzvišica, kao neki stepenik, na čijem su se bedemu nalazili bugarski rovovi. Artiljerija je otpočela da bombarduje neprijateljske položaje u šest i trideset.

padale u neprijateljske rovove podrivajući stepenik, da se kamenje osipalo sa oboda i usled toga otkrivali se sve više bugarski zakloni. Videli smo kako pretrčavaju otkrivena mesta i zbijaju se u gomile...

Pri vrhu nalazili su se bugarski rovovi... Jedan se presamitio preko rova i osmatra. Preko vrha prelazila su dva njihova vojnika i nosila neke sudove,

Kuršum ga stiže i on pade. Nijedan pokret više ne učini. Odnekuda pojavi se jedan bugarski vojnik i pritrča onome, verovatno oficiru. Ali onaj moj isti redov opali i na njega, te i ovaj pade.

Gađala je i naša. Od njih smo pretrpeli veliki strah. Jedva su uvideli gde je tačno naša linija. Ali onaj bugarski mitraljez nije nam dao oka otvoriti. Ako ostanemo u ovom položaju, izginućemo svi. To isto uviđa i podnarednik.

A-uh! Došao je red i na mene. Na jednoj čistini između rovova vidim kako izlaze iz svojih zaklona i naši i bugarski pešaci. Nemaju oružja... Prilaze jedan drugom. Rukuju se. Dvojica se zagrlili. Sad se izmešali...

Negde pred nama prolomi se strašna eksplozija, da sam trenutno zastao. — Ne bojte se! — teši me vođa. — Bugarski merzer. On retko omane preko rova.

Na kraju tamo videli su se bugarski rovovi, i otuda su zjapile puškarnice. — Vidite li onu ogromnu stenu levo? — pita komandir. — Da.

“ I komandir se nasmeja. — Slušaj, večeras pojačana opreza. Skreni pažnju ljudima, a to učinite i vi, Dragane, na bugarski rov kod onog krastavog kamena, gde su počeli da kopaju saobraćajnicu. — Razumem! — Raketle što češće.

Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti

vek), bugarski knez Boris (9. vek) i ruski knez Vladimir (10. vek). Stefan je svetom Simeonu - Nemanji pripisao i ulogu sveca zaštitnik

Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE

U njoj sam radio od jutra do mraka skoro godinu dana, a da niko ni zakucao nije na njena vrata. U Srpsko-bugarski rat nisam ni pozivan.

Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA

godine, u kojoj je poginuo bugarski car Mihajlo, odlikovao se naročito mladi srpski kralj Dušan. Grad Velbužd, gde se ta bitka desila, danas se zove

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 2

po deset. Sa ljudi je lio znoj. Cevi su buktale, a rovovi bugarski su plamteli i purnjali. Pešadija je podilazila. U tačan minut prekinuo sam paljbu. Tada se prolomi: „Ura, ura, ura!...

Idu sasvim komotno. Možda je negde tu, u blizini njihovoj, glavni rov, ali mi ga ne vidimo zbog drveća. Bugarski vojnici poskidali bluze i košulje im se belasaju. Nešto malo više gore sakupilo se dosta njih i... kao da seku drvo.

Neprijatelj nadire velikim snagama sa Požarske Kose. Pred našim rovovima i žicama nalazi se sada bugarski dvadeset deveti puk. — Kako, kako — uzviknu čisto preneražen kapetan Lazar. — Da. Odbili smo dva juriša...

— Dobro. — To su naši rovovi... — A oni malo dalje, paralelni sa našim, jesu bugarski — upade komandir. Tako je. Sad znate. Izvolte, molim vas. Kapetan Lazar prinese durbin očima.

Komandir otvori paljbu. Bugarski vojnici se pokolebaše i rasturiše. Ali oficiri ih vratiše i onda kretoše opet napred. Gde je pešadija?

Komandiri gađaju precizno, kao da rukom bacaju granate. Valjda su zakukali i njihovi pešaci. Bugarski šrapneli svitnuše nad našim baterijama.

Pridružismo im se i tako naletesmo na topove. Iz neposredne blizine cikće bugarski mitraljez i odjekuje puščana paljba. Neki konji popadaše.

Komandant i oficiri, svi smo bodrili vojnike, pa i sami gurali topove, da se bar nešto spase. Za nama su jurili bugarski pešaci. U poslednjem času pojahasmo i preko kamenjara pojurismo prema drumu za Gorničevo.

Pre podne sa jedne kose osmatramo ravnicu preko Peterskog jezera. Oko osam časova pojavila su se dva bugarski puka pešadije i puk konjice. Kretali su se u kolonama ka Soroviću.

Onda dovlače sveže rezerve. A naših sve manje. Nije bilo kvadratnog metra gde nije ležao mrtav naš ili bugarski vojnik. Ko će još da sahranjuje mrtve. Sve je pohrlilo da poljubi zemlju i pogine.

— U donji levi ugao krsta — dopunjuje Predrag. — Slušao sam docnije da su bugarski vojnici bili pijani. Izgleda mi da je ovaj običaj kod njih odomaćen.

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

njega pak drugo nam je potvrđe donje nebo više jezika puno slina što no se grčki zove jurareniks, to jest nebesnik, a po bugarski zovu se laloci; po srbski zovemo nebo, teme li, il' mu resa. I gornje nam je u glavi nebo nesviđeno, a donje vidimo.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti