Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA
Ali što još više na prvi pogled pada u oči, to su rasne osobine stanovništva istočno od Iskra i od Ihtimana u Bugarskoj: tamo su mnogobrojni mongoloidni tipovi, kojih je sve više ukoliko se ide bliže Crnom moru.
je za to potreban jedan period mira, jedna era demokratizacije, u kojoj treba prosvetiti narodne slojeve, naročito u Bugarskoj.
Ima ih dosta koji su se školovali u Srbiji, u Bugarskoj ili u inostranstvu. Gotovo su se uvek spremali za praktične intelektualne profesije, naročito za medicinu,
ljudi ovoga tipa u Srbiji prilagode opštem duhu zemlje, izjednače sa ostalima i ne javljaju se kao klasa, oni naprotiv u Bugarskoj smatraju sebe za duhovno nadmoćnije od domorodaca i izdvajaju se kao klasa, koja se između ostaloga odlikuje
je među prvom balkanskom inteligencijom bilo dosta takvih, koji su bili cincarskog ili mešovitog srpsko-cincarskog (u Bugarskoj bugarsko-cincarskog) porekla. Svi su ovi poslovenjeni Cincari u krajnjoj liniji poreklom iz oblasti centralnog tipa.
U poslednje vreme mnogo ih je išlo u Bugarsku ili u pečalbu ili u škole da bi postali učitelji i sveštenici i odali se bugarskoj propagandi.
Mnogi su u Bugarskoj bili halvadžije i bozadžije, prodavci halve i boze po velikim radnjama, koje posećuju čak i ljudi iz viših slojeva.
Oni su stalno radili na tome da okrnje od zemalja određenih Srbiji da bi ih dali Bugarskoj.* Pošto se smatralo da je Srbija u sferi austrijskih interesa, ona nije bila uopšte ni pitana.
Uostalom sva je delatnost, koju je Rusija razvijala do poslednjih godina u oslobođenoj Bugarskoj, pokazivala njenu težnju da od Bugarske načini rusku pokrajinu.
Bugarska je imala uspeha samo u nekim varošima, u kojima su mnogi Srbi prišli bugarskoj stranci. Posle 1913. godine stanovništvo se počelo brzo otresati svega onoga što mu je nametnula bugarska propaganda.
stanovništvo; doseljenici su iz gornjih slivova Nišave, Timoka, Iskra, Bregalnice i Strume, i ima ih sve do Dunava u Bugarskoj. Srbi i Bugari zovu ovo stanovništvo Šopovima, što označava da su u razvitku zaostali, sirovi ljudi.
sveštenstva i vlasti — koji, s razlogom, smatraju ovaj običaj kao specifično srpski — u krajevima koji pripadaju Bugarskoj ovoga običaja većinom nestalo.
Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
Srbiju, bije se u ustanku, luta po Ugarskoj, Austriji, Nemačkoj, Hrvatskoj i Dalmaciji, uskače u Crnu Goru, bavi se u Bugarskoj i Vlaškoj, u nekoliko mahova ide u Rusiju.
Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 1
Komandant objašnjava i moli da se sklone, a on će objaviti polazak. Ovi dolaze iz pograničnih varoši prema Bugarskoj i mešaju se sa izbeglicama iz Beograda. Pričaju da su Bugari mobilisali i veruju da su borbe već otpočele.
Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA
— »To su naši odnošaji sa stranim državama. Što ,se tiče pripreme ustanka u Bugarskoj i St. Srbiji, moja vam je vlada govorila da je »sve spremljeno i gotovo.
Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 3
traži da se zauzme Siva Stena i Starkov Grob po svaku cenu, jer ćemo onda sići u dolinu Crne reke i zaći iza leđa bugarskoj armiji.“ „Razumem ja sve to. Znam — znam... Ali s čime? Bez artiljerije nemogućno je napadati na žičane prepreke.
Stanković, Borisav - GAZDA MLADEN
ga davao mu ime, glas svoje radnje, trgovine koja je bila ne samo prva i čuvena kod njih nego u celoj Turskoj, Bugarskoj, pa i Bosni... Eto stoga je bila tolika Mladenova radost u tom hadžijinom zdravljenju, traženju od njega espapa.
Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 2
Tu se istovarismo i na jednoj poljani podigosmo bivak. I zamisli, dok se u Bugarskoj vršila uveliko mobilizacija i koncentracija trupa na našoj granici, mi smo sedeli, dvesta kilometara daleko, na jednoj
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA
Grđe nisu postupali ni Turci. Slična varvarstva on čini i u bugarskoj pesmi. Nije jasno zašto je narodni pevač pridodao Marku ovu zločinačku osobinu. Možda je to slučajno?
od slepice Živane („koja je sedela u Zemunu, a rodom je bila odnekud iz Srbije, i kao slepica išla je čak i po Bugarskoj“), Ženidba Vlašića Radula od jedne stare žene u Kragujevcu, Marko Kraljević i beg Kostadin od Gruje Meandžića (iz
Nikada te veće brati neće veće (sveza) — već većil — poverenik, zastupnik, punomoćnik Vidin — grad na Dunavu (u Bugarskoj) vidovan — onaj koji sve vidi i zna vidovit — onaj koji vidi i zna više i bolje nego drugi Vidojevica — planina
stambulija poša — crni turban, izvezen zlatom, koji su Turci nosili oko glave Stara planina — istočno od Niša, na bugarskoj granici Stari Vlah — „planinski predeo u graničnoj oblasti južne i severne Srbije, velika visija dinarskih površi i