Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA
krčila, doseljenici su svi postali zemljoradnicima, katkad ne bez mučnih napora, kao što smo to videli na slučaju sa Crnogorcima.
Ima, najzad, u duši Ličana nečeg zatvorenog, nepoverljivog, upornosti i krutosti. Po ovim su crtama slični Crnogorcima, ali samo sa još više oporosti.
i 1882. godine. Iako su današnji Bokelji većim delom doseljenici iz Crne Gore i prema tome su s Crnogorcima vrlo srodni, ipak oni nisu potpuno ista etnička grupa s Crnogorcima.
delom doseljenici iz Crne Gore i prema tome su s Crnogorcima vrlo srodni, ipak oni nisu potpuno ista etnička grupa s Crnogorcima.
U njihovu karakteru ima nečega zbijenoga i trezvenoga. U oblastima u kojima žive zajedno sa doseljenim Crnogorcima oni se uvek odlikuju pribranijom pameću i većom dosetljivošću od njih.
Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
17. ²⁶ Vrčević, V., Razni članci, Dubrovnik 1891, s. 29. ²⁷ Nenadović, Lj., O Crnogorcima, Obod, Cetinje 1975, s. 71. ²⁸ Trebješanin, Ž.
Nedeljković, Nevenka, „Svekrvin doček neveste“, Sabor narodnog stvaralaštva Srbije, 1, Topola 1988. Nenadović, Lj., O Crnogorcima: pisma sa Cetinja 1878. Obod, Cetinje 1975. Nikolić, V.
Matavulj, Simo - USKOK
Jedan od trgovaca opazi: — A, jesu goropadni ovi Tudeški! Eto, imađasmo posla s Francuzima, Rusima, Inglezima i Crnogorcima, i svi bjehu pitomiji!
Otprilike dvadeset koraka prema Crnogorcima, sjeđaše na struci njeki Ličan, brkat Primorac, lijepo odjeven. On je dugo posmatrao Crnogorce, pa naelak usta i pođe
Stevo mu ispriča kako su Francuzi ušli u Dubrovnik i kako je vladika, po želji Rusije, pošao na njih sa svojim Crnogorcima i Primorcima i sa tri kompanjije Rusa, koje ruski admiral Senjavin bješe iskrcao u Boku; kako je prvi sukob bio blizu
i neprirodnoj poniznosti latinskih svećenika, ne samo što je taj crnogorski pop po spoljašnosti jednak s ostalijem Crnogorcima, nego je i u svemu i po svemu kao i oni!
Puro je bio mučaljiv čovjek, što je rijetkost među Crnogorcima i bješe zdrav ko drijen, pucaše od jedrine! Domaćica mu, Živana, bješe mu sušta suprotnost, visoka, suha, bolešljiva.
na Primorju, služeći ga usrdno, a i stavljajući „glavu u torbu“, kao vojnik, bez čega ne bi nikad stekao ugleda među Crnogorcima! U mađupnici se nije gotovilo.
Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
Pisma o Crnogorcima su opevanje Crne Gore i njenih stanovnika, slika oduševljena i idealizovana, ali zanimljiva, puna anegdota i duha.
Popović, Jovan Sterija - IZABRANE KOMEDIJE
Prah puščani i olovo Crnogorcima prodavati zabranjeno je u susednim državama. PUTNIK: Bolje neka čuvaju za sebe. DOKTOR: Njima nije slobodno prodavati.
Petrović, Petar Njegoš - GORSKI VIJENAC
DOĐOŠE POGLAVICE TURSKE, OKOLO SEDAM OSAM. I POSJEDAŠE S CRNOGORCIMA, SVI MUČE I GLEDAJU PREDA SE. KNEZ JANKO Koje ste se jade skamenili?
VUK MANDUŠIĆ Kum ću biti, a prikumak nigda! VELIKA GRAJA I PRAVDANjE MEĐU TURCIMA I CRNOGORCIMA, NEGO MUDRIJI RAZDVAJAJU DA SE NE POKOLjU. SVE UMUČA, NIKO NIŠTA.
SVRŠI PISMO I ČITA GA NAGLAS PRED SVIJEMA (CRNOGORCIMA I TURCIMA) KNEZ ROGAN Eto pismo, pa sad put za uši! Dajte mu ga da se razgovori.
Matavulj, Simo - USKOK JANKO
“ Tako je naš đakon umio raspoložiti ljude, da vesela lica pristupe Gospodaru. I bez toga, (kao što je poznato) Crnogorcima je, mimo ostale ljude, mila šala. Sad se đakon obrnu k perjanicima.
Jovanović, Jovan Zmaj - DRUGA PEVANIJA
»Starmali« 1889. NjENOM IMPERATORSKOM VISOČANSTVU KNEGINjI STANI kad je darovala milion rubalja Crnogorcima glađu paćenim Oj, kneginjo Stano, celog Srpstva diko, Oj, kneginjo Stano, crnogorska hrano, Ti anđelski stvore, vrli
Jakšić, Đura - JELISAVETA
(Katunović, prisloniv pušku na kamen, puca. Arnaut-Osman pada. Staniša sa poturčeinm Crnogorcima dolazi.) STANIŠA: Evo, i ja sam tu! I tvoj je ovde greh!