Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA
Ovako i učine. Posiju krompire. Krompiri izniknu, ukaže se najprije cimina, pa onda cvijet a za ovijem bobe. Videći ovo đavo stane se smijati i svetom Savi prkositi.
Milošević-Đorđević, Nada - LIRSKE NARODNE PESME
Pozdravi ih, o Jovane! Kaži tamo za ovamo, Bješe zora procvjetala, Zle godine nastupile, Cvijet momci crnogorski, Ostraguše pobaciše, Po sv’jetu se poskitaše!...
“ 153. Trepni krilom, pod nebom sokole, Ispod krila cv’jet bosiok baci, Ne bi l’ cvijet na mog dragog pao, Ne bi l’ mi ga dragi sjutra dao, Sjutra cvijet, a preksjutra prsten, Da se znade da se milujemo!
sokole, Ispod krila cv’jet bosiok baci, Ne bi l’ cvijet na mog dragog pao, Ne bi l’ mi ga dragi sjutra dao, Sjutra cvijet, a preksjutra prsten, Da se znade da se milujemo! 154.
piti, dođi u jutru, U jutru je svaka voda bistra studena; Ako hoćeđ brat’ bosiljak, dođi u podne, U po dana svaki cvijet l’jepo Miriše; Ako l’ hoćeš maru ljubit’, dođi doveče, Jer u veče svaka draga sama uzdiše.“ 156.
Matavulj, Simo - USKOK JANKO
Primorjem (i svuda umnimom) razvijao se listak po stablima; pobrđem, bijeli cvijet okitio granje, pa čak i po planinama, četinjasta gora trunjaše uvehle kite da ih zamijeni svježima.
Ovaj ped zemlje što ga šaka vas čeplje, srce je srpskijeh banovina, kao što ste i vi cvijet naroda toga, pa dok je srce zdravo da ako ne pogine ni tijelo...“ „E ma lijepo li zboriš, Janko!
Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA
Leže kao snoplje. Leti kao kunina. Nagizdala se kao livada o Petrovu-dne. Ođeven kao cvijet. Ođeo se kao kaćun. Okitio se kao gora listom. Opravio se kao lipa u proleće. Osta jedan kao panj u lazinu.
STIDAK Ova biljka ima bijel cvijet, u srijedi malo crven. Srblji pripovijedaju da je ono crveno od prije veće bilo, pa sad svaki dan biva manje: jer već
Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE
Zvijezde. 94. Sjeme u lubenici. 95. Ljebovi u peći. 96. Sir u kaci. 97. Pismo. 98. Tikveno sjeme, i vriježa i cvijet i tikve. 99. Kosa, čelo, oči, usta i jezik. 100. Vino u buretu. 101. Pijevac. 102. Vrata na kući. 103.
” Probudi se car i uplašen prevrne uzglavnicu i nađe pod njom travu žutu kao žukovi cvijet, te poteci na konju put one gore đe mu je rečeno.
Ovako i učine. Posiju krompire. Krompiri izniknu, ukaže se najprije cimina, pa onda cvijet a za ovijem bobe. Videći ovo đavo stane se smijati i svetom Savi prkositi.
Petrović, Petar Njegoš - LUČA MIKROKOZMA
pokrite su cv'jetnim livadama, maj vječito na njima caruje; boja cv'jeća vječna i prozračna, u pravilnost svaki cvijet nika ka vještijem tkanjem razloženi; vozduh pune blagouhanija, no stvorena samo rad nebesah.
Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba
Da sam kad popustio radoznalosti i zavirio u kakvu stručnu knjigu, rječnik, leksikon, sveo bih tu pticu i taj cvijet na određenu zoološku ili botaničku vrstu; ovako, oni u meni fantastično žive, kao ptice i cvjetovi sa istočnjačkih
A kao kruna svega, kao sam cvijet na stablu života — strast lokomocije. Ona u njegovim očima možda poprima vrijednost jednog čisto apstraktnog, idealnog,
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA
Ovako i učine. Posiju krompire. Krompiri izniknu, ukaže se najprije cimina, pa onda cvijet, a za ovijem bobe. Videći ovo đavo, stane se smijati i svetom Savi prkositi.
“ odgovori: „Eno, sad ode u bašču; eno, sad uzabra cvijet; eno, sad sjede“ itd., onda car zapovjedi kuvaru da i on kaže što bog dalje čini, a kuvar mu odgovori: — Čestiti care,
Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti
pesmama, a on se, s druge strane, usklađuje s uverenjem siromašne neveste: "ako budu roda gospodskoga / primiće mi cvijet za darove".
Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA
, ѕ. v.). SUNCOKRET Sonnenblume (helіanthuѕ annuuѕ). Suncokret, supcogled, sunčanica, sunčani cvijet, ljubomir (Šulek). S.
TITRICA Wucherblume (chryѕanthemum leucanthemum). Titrica, rada, prstenak, ivanjska deklica ili roža; ivan-cvijet; petrovo cveće, voluje oko (Šulek, 36 naziva).
Ali teško je doći do semena, jer b. uoči Ivanjdana »obnoć naraste, cvijeta, sazori joj cvijet i opane«. Sem toga, ako se ispod b.
Ćipiko, Ivo - Pauci
sada blatnoj i kaljavoj, pomisli kako je otrag malo dana bila cvjetna i živa, i kako je ispod kose jednako padao i cvijet i trava... U varoši ne svrne nigdje, već ravno uđe u dućan.
Šantić, Aleksa - PESME
U ove čase vi ste ruža bili, Ja leptir bio što na cvijet pada; Ah, vaše kose, oči, smijeh mili, I vaše tijelo i ljepota mlada Opiše mene...
U ljiljane lica tvoga Purpurna se vatra upi... I dok leptir kružio te Kô vodeni cvijet MIO, Ja, dršćući kao trska, Pod vrbom sam skriven bio. 1911.
stiska, Ja vidim kako jedan crv se vije — Gmiže i puzi i polako griska, Ovdje po dolu i tu po vrhuncu, Travke i cvijet i korjenja niska — Stabla i grane, zametak i truncu Svaku; i gvožđe, zemlju i kam goli...
Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA
Kad zabraniš u polju livadu, jal' je kosi, ja drugome daji, da ne biju slane ni šnjegovi po livadi cvijet rascavtio; kad zaprosiš lijepu đevojku, jal' je vodi, jali je ne prosi.
Crnojević-Ivo, kad zabraniš u polju livadu, jal’ je kosi, ja drugome daji, da ne biju slane ni šnjegovi po livadi cvijet rascavtio; kad zaprosiš lijepu đevojku, jal’ je vodi, jali je ne prosi: ti mi prosi milu šćeru moju, ti je prosi, i ja
Nama, braćo, zdravlje i veselje! 64 SESTRA ĐURKOVIĆ-SERDARA Otkada je svijet postanuo, nije ljepši cvijet procvatio što je danas na ovu godinu u Lijevnu, gradu bijelome, mila sestra Đurković-serdara, po imenu lijepa
Rašta pobi moje seratlije?“ Veli Mihat: „Pravo ću ti kazat. Što ja ljubih Turkinje đevojke: kad udari cvijet u planinu, kad poraste ruža na božuru, dizahu se prizrenske đevojke, berijahu cvijet po planini, vješahu ga za moje
ljubih Turkinje đevojke: kad udari cvijet u planinu, kad poraste ruža na božuru, dizahu se prizrenske đevojke, berijahu cvijet po planini, vješahu ga za moje oruže; i sam bi se, pašo, prevario, a nekmoli ova ludaija!
Njima majka, a mene družina! 71 UDAJA SESTRE LjUBOVIĆA Otkako je svijet postanuo nije lepši cvijet procvatio nego što je ovijeh godina nasred ravna polja Nevesinja, u dvorima bega Lubovića procvatila Hajkuna
Da gledamo roblje nerobljeno, tj. naše porodice. Lepo Stojan opravio majku, tj. lepo je sahranio. 68 Kad udari cvijet u planinu, tj. kad se u planini razvije cveće.
kad se u planini razvije cveće. Uz stih kad poraste ruža na božuru Vuk kaže: „Ovdje ruža valjada znači božurov cvijet, kao što se i načinjen od čega mu drago na ružu nalik cvijet zove ruža“. Ja pojavih u Moravu ovce, „tj.
ruža na božuru Vuk kaže: „Ovdje ruža valjada znači božurov cvijet, kao što se i načinjen od čega mu drago na ružu nalik cvijet zove ruža“. Ja pojavih u Moravu ovce, „tj.“ — kaže Vuk — „dolje u Srbiju.