Upotreba reči dečice u književnim delima


Jakšić, Đura - PROZA

Rešila sam se da idem služiti. Odoh jednoj majstorici. Dobra žena, imala je dvoje-troje dečice. Ja joj se ponudih da im budem dadilja. Majstorica me je s nekim saučešćem posmatrala.

Obradović, Dositej - BASNE

i širokih dolina, sasvim za Omirova i|Isiodova čtenija pristojno mesto, zovomo Plavno; tu se ostanovim i sakupim dosta dečice.

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Hoćeš u Rosiju. Za polkovnika! E sad drži! Potpisao si!“ „Potpisao sam svoje dečice radi! Plašio me, da će me u pehotu premestiti!

Koliko nas je u arestu? Broj, debeli, broj – koliko nas je sahranjeno? Možeš li da mi kažeš glave dečice naše, poklane, koje niko u tvom hrišćanstvu nije oplakao, a kojima bi mogao na načiniš put, da se beli, od Vijene do

Zatim ču kako Trifun zastenja i kako mu odgovara, mrmljajući, kao da se napregnuo: „Sići mi s duše, sluto! Naslutićeš! Dečice svoje radi otidoh iz otečestva, a ni ovde stajati ne imam za čim, na čemu, i pri komu. Za mene sva zemlja zapustela.

Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA

decenije kasnije, Aleksandar Vučo (1897—1985) će stvoriti novi, suprotni tip dečjih junaka; od pitome i poslušne dečice neće ostati ni traga ni glasa.

Sremac, Stevan - PROZA

Zato, draga dečice, ugledajte se na ovoga čiku, sledujte stopama njegovim, pa budite to što i on; to jest, ne velim da svi budete odžačari,

Ćopić, Branko - Čarobna šuma

Prastare daske krova se crne, pamteći trista i jedan dim, pod strehom vrabac, naravno, ćuti i još je bezbroj dečice s njim.

Ranković, Svetolik P. - SEOSKA UČITELJICA

Ko bi pomislio, da se u takvoj školi cele godine razleže jauk i plač jadne, nemoćne dečice !... Ljubica za tu veštinu nije ni znala, pa zato joj revizor smanji ocenu i dade četvorku, rekavši da je inače ceo rad

Ranković, Svetolik P. - PRIPOVETKE

Op je do duše udovac, dve su mu žene umrle a ostavile mu četvoro sitne dečice, pa je rad čovek da uzme sirotu devojku koja će mu biti dobar drug, a deci dobra majka.

Sremac, Stevan - LIMUNACIJA U SELU

— Moram odmah učiniti jedan poklič svima mislenim ljudima! Neću da budem dželat ove jadne dečice. Savest mi ne dopušta to! A naš Sreta beše svojski i istinski odan svome poslu.

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

Njiva i livada ti rodila a vesela čeljad po kući hodila! Da ti bog dâ u toru ovaca, u kesi novaca, kokoši na bubnjištu, dečice na ognjištu. Slavio, na mlađe ostavio! Što mi potrošili, Gospod navašao.

Sveti Sava - SABRANA DELA

(I Jn. 5, 20; Jn. 17, 3; 14, 13-4; 16, 23) Dečice moja, pazite se i čuvajte od zla da neko ne ostane izvan dvora. Ako li je, braćo, neko len kao ja, razobličujući svoju

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

Zašto da žena stoji šest godina zaludu? Ona bi lasno za toliko vremena troje dečice imala, i rada i[h] je imati, dojiti i [h]raniti. Zašto, dakle, ova stvorenja svet božji da ne vide?

Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA

Stara majka se zbuni i rastuži, no ja joj dođoh u pomoć. „Znate šta, dečice; pokazaću vam kako se možete igrati, iako vas je malo“. Mališani uperiše u mene svoje okice, pune očekivanja.

Jakšić, Đura - STANOJE GLAVAŠ

umlje zmijino Potražilo je neme tragove Kojim aveti noćne putuju Po raskrsnicam’ čini sipajuć, Postelje traže bone dečice Ili ročišta vrele ljubavi; Pa onde reči neke šuškaju, Od kojih žive razum ostavlja; Ili u bolji il’ trzavici Uguše

Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA

pokućanstvom: korita, čabrice, sita, po koji zavezak brašna, ponjave, jastuci, a na vrh toga prtljaga sede čoporići male dečice, šćućurili jedno uz drugo svoje male glavice pa radoznalo glede šta se to oko njih sve, zbiva, ne pojimajući zašto je

Jovanović, Jovan Zmaj - ĐULIĆI I ĐULIĆI UVEOCI

I ispuni se slutnja Samrtnog časa tvog, Mezimče moje drago, I to mi uze Bog. Sad često u snu čujem Dečice moje glas: „Gde god je Srpče koje, Ljubi ga, radi nas!

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

Izvlačila bi se, tako, Mara noću iz postelje, pazeći da ne probudi četvoro sitne dečice i muža Bukaru, izlazila napolje gde bi je čekao Dadara pod raskrošnjenim dudom i bacala mu se u naručje.

Ilić, Vojislav J. - PESME

Ja zapitah ukraj mene Potok, ružice: „Gde su ljudi? Gde su žene? Kamo dečice?“ A ružice ćeretaju S blagim lahorom, I potoci žuberkaju Tajnim žuborom: „Mesto ljudi, što ih zmija Od nas

Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA

— Ah, dečice, — mislio sam u sebi — kako vas žalim, kako vas žalim! I sve me je kopkalo da im rečem još: — Kako li će nevina igra

I sve me je kopkalo da im rečem još: — Kako li će nevina igra da vam presedne, mila dečice, kad budete saznali da je čigra u indiferentnoj ravnoteži onda kad bude momenat konusne zapremine ravan momentu

Petrović, Rastko - PESME

Prosjak prosi: daj mi paru, Tako ti očnjeg vida i ljubljene ti dečice! Veruj dragi, užasno je - manometar - srce moje Zatreptalo; i plakalo, tako dugo u fabrici.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti