Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA
najezde na Poluostrvu, istorijski spomenici pominju kao plemena Brsjake, Dragoviće i druge u slivu Vardara i Crnoga Drima. Ime Brsjaci održalo se i do danas u zapadnoj Makedoniji.
Isto se tako mnogobrojni tragovi mešanja Slovena s Aromunima zapažaju i u predelu Golobrdu, na levoj strani Crnog Drima, u Drimkolu blizu Struge, i to poglavito oko planine Jablanice, dalje u Prespi, u Marijovu istočno od Bitolja, u okolini
Cela oblast zapadno od Crnog drima, od miriditskih planina preko Lurje i Mate do Ohridskog jezera, živela je od ove pljačke.
Ovi su Arbanasi obrazovali pljačkaške družine, kojima su se pridruživali Ljumljani na desnoj strani Crnog drima, koji su oblast najbolje poznavali, i svi su zajedno polazili u pljačku.
zapadne Makedonije, od planina Jakupice i Babune na istoku, do zapadne obale Ohridskog jezera i leve obale Crnog drima, obuhvatajući tako i predeo Golobrdo.
Mavrovsko-rekanska grupa (zapadni varijetet) Razvođe između Vardara i Radike, pritoke Crnoga drima, čini Vlahinica (Vlajinica), planina sastavljena iz kristalastih škriljaca, zaravnjena i sa visinom od 1500—1600 metara.
Ima i starih doseljenika iz debarskog kraja, štaviše i sa leve obale Drima. Matiševci, Vrlo razgranat rod u Nićiforovu, poreklom je iz Mata, i zna se da se je pre 150 godina doselio ovamo.
Severno od debra, sve desnom stranom Crnog drima, nailazi se još uvek na mešovita srpsko-arbanaška sela, koja se pružaju na sever gotovo do Piškopeje gde se dodiruju
Dosad se naročito održao kod Mijaka i kod Golobrđana na levoj starni Crnog Drima. Višnjeve boje su i čarape i pojasevi.
nešto više od svih svojih suseda: od seljaka debarske župe, od debarskih Poljana i naročito od Golobrđana s druge stane drima. Ove poslednje prezrivo zovu Ulufima ili Keckarima (kozarima), i za njih kažu da imaju prostačke i divljačke običaje.
Arbanasi su prodrli duboko na sever, u dolinu Crnog Drima i preko Ljume u Metohiju, pa čak i na jug do Ohridskog jezera.
Ovde se, oko manastira, održao hrišćanski živalj čak i preko drima. Sve ovo pokazuje veliku ulogu koju su imali Mijaci i njihov manastir u sprečavanju arbanaškog prodiranja na istok.
Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
U visočkoj nahiji ženi koja nema dece, a želi da ih ima, preporučuje se da pojede zečje sirište. U porečju Drima i Radike, žena koja nema dece trebalo bi da pojede žumance od orlovog jajeta.
Petrović, Mihailo Alas - ROMAN JEGULJE
Tu se nalazi jedno mesto gde korito Drima naglo silazi, pa voda preko njega teče velikom brzinom. Prema toj odluci stari daljani su porušeni, a pre kratkog