Upotreba reči drugome u književnim delima


Jakšić, Đura - PROZA

Nisi ti za moju kuću; te tvoje bele i nežne ručice nisu za posao... Idi, pa se pomozi na drugome mestu“. Ona se okrete s nekim ponosom i ode... Ja ostadoh sama na stepenicama te gospodske kuće.

Obradović, Dositej - BASNE

I istu istinu govoriti s namjerenijem za učiniti drugome pakost i zlo, to znači: istinu zloupotrebljavati i dobro na zlo preokretati.

A kad čuje da se na planini pojavio strašan medved, a on ti beži kući. A drugome se dasadi življeti, pak uzme uže i pođe u šumu da se obesi, pak traži i traži i u celoj šumi ne nađe kako bi hoteo

Iz ovoga možemo lasno zaključiti da onaj koji ni na čemu drugome nego na jelu i na piću, na pokoju i na slasti bogu blagodari, ne poznaje kako nadleži ni sebe ni boga, jer mu ne

na takovi ga način zaluditi i do tolike beslovesnosti dovesti, da one iste darove koje u sebi bezmerno počituje u drugome ih mrzi i nenavidi.

Simović, Ljubomir - NAJLEPŠE PESME

Niti zna šta hoće, ni kako će, al tronožac ne misli da preda! On ne može, on ne zna, on ne sme, on ne ume, a drugome ne da!

Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI

Dok dođe pismo od bimbaše Milenka Stojkovića gospodaru Đorđu: Turci neće drugome da se predadu no hoće samom Crnom Đorđu.

Vi hoćete Sirčića pašu, pop Luka ište Ali-pašu, a mi i sva ordija ne damo drugome; a Kulin i njegova orta ne da Sirčiću, no hoće Ali-pašu.

Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

Je li ovo arnautluk, šta li je? — poče vikati gazda Raka. Ljudi se samo zgledaše; neki se osmehnuše i šanuše jedan drugome: »Eto ga opet! E, crkao bi da se ne sudi!« — Šta je tebi, Radovane? — reče Stevan ozbiljno.

Kad tamo, a Đura i Spasoje deljaju nekakvo drvo i grade nešto. Nešto mere jedan drugome vrat iverom, pa opet mere na onome drvetu, a smeju se da popucaju od smeha. Sima hajde te k njima: — Šta vi to deljate?

Idem često kao lud. Što god uradiš, podaj njemu. Ni oda šta ti vajde nije... Radi, skapavaj, gledaj pa podaj drugome neka ti izede, a ti opet živi kao skot!... — A zar je on malo njih upropastio, moj Radane! — reče jedan.

seoskih kuća što mu behu dužnici upropastio, pa tek o jednom Đurđevudne prodade ispod ruke robu i ustupi dućan drugome, pokupi novce što ih beše razdao pod interes i — ode nekuda! Okolina samo reče: »Hvala bogu, kad ga odnese đavo!

— Ali pazi da se dobro vladaš!... Nemoj se svađati sa praktikantima. Nemojte tamo sipati pesak jedan drugome na glavu ni privezivati kojekakve repove na kaput kad izlazite iz kancelarije, jer ne mogu više trpeti da vas ismevaju

To je kuća udovice Mione. Pokojni Sibin Džamić poginuo je u drugome ratu iza Jankove klisure. I sad se pričaju priče o Sibinovom junaštvu i kuraži.

Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

To je kao lepa guja: šarena, a puna otrova. Što mi se ulaguje?... On je Turčin, a ja sam Srbin, i mi ne možemo jedan drugome dobra misliti!... Gde je njegov život, tu je moja smrt; gde je meni dobro, tu je njemu nesreća!

Dođe joj pa bi da smoždi Jelicu. Upršti pogledom u nju: — A što nećeš? — upita. — Neću zato što sam dala reč drugome! — odgovori Jelica mirno. — A kome? — Stanku. — Dala reč Stanku! — očajno uzviknu Krunija. — I ona daje reč!...

Lazarević, Laza K. - PRIPOVETKE

Ja sedoh, saslušah je oborene glave. Ona kao da pade u neki zanos i kao da sebi samoj ili nekome drugome — a ne meni — uze govoriti: — Taki ste vi svi, današnji mladići! Ne znate šta hoćete, pa ne znate ni šta radite!...

Ja ću se udati za Vilipa Maričića! — Koji? Zar ti misliš da ću ja tebe dati ikome drugome! Be, ni kost s koskom mu ostala ne bi, ko bi te samo prstom prihvatio!

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

Malo koji dan da ne dođe gospodin-popi, jednome ili drugome, Arkadija crkvenjak, pa ne otpočne otprilike ovako: — Gospodine... mole vas da dođete...

starijih ljudi koji pamte dobro kako je teško bilo napisati pismo, na priliku sinu koji je u soldatima, ili tako kome drugome.

! Kad su počeli zvaničan posao, jedan drugome nisu u oči gledali, nego i jedan i drugi kad nešto ima da kaže, a on govori i gleda u onaj pismeni akt, ili okreće

I jednoga takvog sumornog novembarskog dana, stiže iz vladičanske rezidencije T. poziv i jednome i drugome parohu. Tamo su razgledali tužbu i uzeli je u postupak. I sad moraju obojica da predstanu nadležnome sudu.

Ekselencija nas je naterala da se lepo izmirimo, i da sve obide, učinjene od jednoga drugome, zaboravimo. Ta čak smo se i rukovali i poljubili pred njim... — Poljubili!... Ta idi, molim te! Ta šta govoriš!?...

što rekli. Jedva izn’o čitavu kožu. — Tako je to, — trlja zadovoljno ruke gđa Sida. — »Ko drugome jamu kopa, sam u nju pada«, govorila je uvek moja pokojna mama! — Eh, manimo se toga! Bilo pa prošlo! — Pravo kažeš!

On je Šacin drug iz detinjstva, kroz sve osnovne i pola latinskih škola, pa su se još onda dogovorili i zadali jedan drugome veru da jedan drugome bude dever; to jest, onome koji se prvi oženi da onaj drugi bude dever.

detinjstva, kroz sve osnovne i pola latinskih škola, pa su se još onda dogovorili i zadali jedan drugome veru da jedan drugome bude dever; to jest, onome koji se prvi oženi da onaj drugi bude dever. Dođe i dan svadbe i venčanja.

Stanković, Borisav - BOŽJI LJUDI

Sve ih po imenu zove. Svaku poznaje i od svake prosi. Čak kad neka njemu ne pruži, već do njega kome drugome prosjaku, on se izdiže, grabi joj iz ruku i meće u svoju torbu. A kad napuni torbu, odmah prestaje da prosi i diže se.

— odgovara ne vama već kao sebi. — A ovaj? — I pokazujete na drugoga. — On? — I opet se isto onako i drugome unosi, zagleda ga. — Ima četrdeset... četrdeset i pet godina. Toliko, nema više... — Samog sebe uverava.

Ignjatović, Jakov - PRIPOVETKE

— Pa hoćete li da joj to kažem? — Nemojte, ako boga znate! — A zašto? — Bar sad još ne, dok se i o drugome ne porazgovaramo. — A šta je to drugo? — Vi ćete to dobro ponjati, — reče smešeći se Ljuba.

— to je sasvim drugo, to je muzikališe dihtung — tako nas je klavirmajster učio; a akompanjiren, to je kad jedan drugome u muzici ili pevanju — kako se kaže — pomaže.

Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

te čuvati neće, pa ako se vratiš oprostiću ti, a ne vratiš li se znaću da si bio veliki budala i sav će moj znoj otići drugome, — a ovamo sam kaže da se nikad nije znojio. Dakle, čuvaj se, a ako se ne vratiš: znači da si bio budala.

Afrika

ludi prazne flaše od džina, na grobovima žena noćni sudovi — simboli njinog spola, i ono bez čega ne mogu ni na drugome svetu. Dva mladića koji znaju ponešto francuski hteli bi pošto-poto da posetim baš njihov dom.

Obojica pevaju za to vreme: „Ranije belac nije bio međ nama, i mi smo sekli glave jedan drugome. Sada je došao belac, sada ne sečemo!“ Stari se odjednom oduševi. Njegova igra postade drastična, lascivna, klovnovska.

U ćupu su bezbrojne svirale od gvožđa i drveta, zarđale. prljave, u raspadanju. Raznog su oblika i svaki pripada drugome fetišeru. O granama takođe vise bezbrojne svirale, zarđale i nevidljive u prvi mah.

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Trifun i gospoža Kumrija hteli su, tako, da, bar jednom dnevno, pripadaju samo jedno drugome, svojoj ljubavi, svojim uspomenama, svojim nadama.

A deca bi otišla na spavanje, oterana rano, i legla bi, u mraku, šapćući jedno drugome, žalosno. Posle bi, u noći, katkad, dolazilo i do plača dečijeg, gorkog.

Uzalud oni, katkad, još, pružaju ruke jedno prema drugome. Uzalud uzimaju i svoju decu na krilo. Uzalud ih miluju po kosici. Uzalud se dozivaju, nemo, u noći.

jedna podskočica može brak da pokvari, ljubav muža i žene, koji su izrodili decu, u ljubavi, koji osećaju jedno prema drugome ljubav, supružničku, beskrajnu. Nije ni ta devojčura u Tokaju zlo mislila.

Neki su među tim, sirmijskim, husarima, bili odjahali. Drugi su sedeli u sedlu i pričali jedan drugome, o svojim mukama, ostavši bez kuća, žena, pa i redovnih porcionih novaca.

odlaska Đurđevog i Petrovog, iz Kijeva, Pavle i Trifun su se sretali, samo u štapskvarteri Vitkoviča, dobacivali jedan drugome poneku reč, pa prolazili, kao da nikad nisu plakali, na krilu matera, koje su bile jetrve.

i gladne, u Podolju, pa su bili, dvaput nedeljno, često, i u kolima, i po kućama, i duž Dnjepra, sasvim blizu jedno drugome, i sami, Isakovič ne samo da nju nije ni pipnuo, nego je bio čak hladniji, nego u Tokaju.

Teodosije - ŽITIJA

I dogovorivši se da će jedan drugome pružiti svaku pomoć, i druge gradove zauze i ljudima se umnoži. Znađahu ga zagorski ljudi i k njemu mnogi dolažahu.

A sada samo rečju jednoga ka drugome u Bogu, poslušanje iznad prirode razumeste. Videste da čak Bog sluša obojicu i da izvršava njihovu volju.

Ljubazni u Gospodu celiv jedan Drugome dadoše, i kralj proli mnoge suze zbog rastanka sa ocem. Zatim posla sa svetim blagočastivome kralju Stefanu konje

Molitvu i poslednji celiv u Gospodu jedan. drugome davši, patrijarh ode u svoju ćeliju. A u ponoć kada je svitao vaskrsni dan nedelje, sveti pričestivši se svetim i

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

— Dirljivi su ljubav i poštovanje koje članovi zadruge imaju jedan prema drugome, kao i njihova solidarnost, naročito u najtežim prilikama.

Katkad su sputani strahom da ne učine nepravdu ili nažao drugome. Osobito poštovanje predaka i običaj slava. — Kao što su među sobom vezani ljubavlju, dinarski su ljudi isto tako odani

Kad se zaustave da obeduju uvek jedu zajedno. Čutura sa šljivovicom ili vinom ide od jednoga drugome. Na saboru koji se drži kod seoske crkve seljaci se grupišu: imućne porodice imaju oko crkve sobrašice (saborske kuće)

za svoga šjora sa kojim je u tesnoj vezi: šjor ga smatra skoro kao nekoga svoga, i ribar će odbiti da proda svoju ribu drugome.

Reklo bi se da je ovo patrijarhalno društvo u kome su ljudi vrlo bliski jedan drugome a njihovi odnosi uređeni do najsitnijih pojedinosti.

Nušić, Branislav - POKOJNIK

On ne daje jednome sve, a drugome ništa. Ne može on vama dati logiku i pare, je l' te; to dvoje ne ide zajedno. On je meni dao ovo, a vama ono i rekao:

Olujić, Grozdana - GLASAM ZA LJUBAV

Od nje nikada nećete čuti da nekom zamera nešto ili ga osuđuje. Ona je čista i ne pretpostavlja da postoji đubre u drugome. Da li je i nju moj otac...? O, Bože!

Ignjatović, Jakov - VEČITI MLADOŽENJA

Ali tek nisu hteli gospodaru Sofri volju kvariti. No i gospodar Sofra u drugome čemu po volji im je činio. Tako kupio im je karuce i lepe konje, pa ako u subotu u dućanu prodaju, u nedelju se na

I birtaš je promenio lice; zabrinut je, poznaje se. Sad su već bili načisto. Jedan drugome dâ znak, pa odu u sobu. I Čamča se poplašio, premda je bio predostrožan. Kad uđu u sobu, zaključaju se.

muči, pak sav novac u njih utroši, pa katkad s njima do takve nužde dođe, da u štali konji od gladi i besniluka jedan drugome meso čupaju. Pa kad dođe krajnje vreme, takvi konji prodati se ne mogu, onda Raša svoje kožne operacije izvodi.

Crnjanski, Miloš - Seobe 1

Štaviše, i drugome, ma kome. Ceo ogroman suton video se kroz prozor, i, na vodama razlivenim, hladno, sivo nebo. Reka je bila mutna i

Setivši se svojih, osetio je koliko pripada drugome, nekome što ga ovako šarenog i nadodoljenog vodi tamo‑amo, zajedno sa tom vojskom, kojoj je samo noge video, u oblaku

Nadodoljen i glavat, ovako, zar nije pripadao drugome, a ne toj ženi, ni toj deci što su za njim plakala; drugome, što je trebao samo da duhne, pa da on potrči bez obzira,

Nadodoljen i glavat, ovako, zar nije pripadao drugome, a ne toj ženi, ni toj deci što su za njim plakala; drugome, što je trebao samo da duhne, pa da on potrči bez obzira, preko brda i reka, na sve strane, ne pitajući ni koliko bola

su je oni primali kao od bede, stiskajući grčevito jednom rukom karte, drugom svoje kese, dovikujući pri tome jedno drugome, srpski, dosetke na račun ostalih, spokojni što ih niko razumeti ne može i što ih niko nadmudriti neće.

U mesečini, posle ponoći, morali su da leže nepomično, da se ne bi odali, dišući jedan drugome u blatnjave opanke i oštre noževe, ne mičući glavom.

petlom od drveta, stajaše tako između života i smrti, što su bili tako bezumno, suludo, neshvatljivo, blizu jedno drugome.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

privremeno raskine u vreme dok su kumovi zajedno na nekom poslovnom putu, kada postoji realna opasnost da se jedan drugome zamere.

Cvijić: „Dirljivi su ljubav i poštovanje koje članovi zadruge imaju jedan prema drugome, kao i njihova solidarnost, naročito u najtežim prilikama.

Maksimović, Desanka - TRAŽIM POMILOVANJE

časti, da mu se s puta skloni trn i kamen, da se preda nj ne da razbojniku ni guji; pa pošto ruča ili povečera, drugome selu da se poklisar preda i uz put zaklanja kao plamen na oluji.

srca da je zdere, za ljude koji ne mogu da uvrede ni čoveka druge misli i vere, za one koji nikad ne bi mogli drugome presude da izriču, kojima se sve sudije čine stroge, za svaku milosrdnu lažnu priču i slične njima slabosti mnoge.

Matavulj, Simo - USKOK

da je Janko znao da u taj čas, na tome istome polju, u drugome brastvu, u kolijevci plakaše dijete, koje će docnije, kao najveći srpski pjesnik, divno iskazati tu sjetu živovanja, to

“ reče vladika, jednako prebacujući kutiju. „Sve ovako, sve ovako, iz ruke u ruku; od jednoga uzme pa drugome dâ. Onome suturanu uzeo je pletu i tebi je sad dao!“... U praskozorje začu se klepalo.

Popović, Jovan Sterija - ŽENIDBA I UDADBA

Samo dok vidite, to jest, karuce; nema takve niko u varoši. Vidićete, to jest; sve se ne može ni izbrojati. A ko bi drugome mogao izbrojati što ima, to jest, po kući? He, he, provodadžiji o svadbi lepši, to jest, dar, nego o prstenu.

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

pravoslavnom Istoku, on je imao dovoljno prilike da vidi šta je kaluđerstvo, i on smatra za dužnost da svoje iskustvo i drugome kaže. (»Ko se god opari, a ne kaže društvu da čorba žeže, nije dobar za društvo.

Sremac, Stevan - PROZA

srpskim jezikom nego Švaba Kristijan, a naš, opet, maternji jezik pun je takvih finesa da još malo pa nećemo jedan drugome smeti ni boga nazvati! Tek će mu naš Jova reći: »’Ajde, kaži, Švabo: Raskiseliše li ti se opanci?

kaže da je manje platio, a odlazeći jedan na jednu a drugi na drugu stranu osvrću se jedan za drugim i gleda jedan drugome prase, kao ono naše gospoje što moraju jedna za drugom da se osvrnu i da jedna drugoj vidi šešir, i uopšte sve od

— No ja ću vam to već u kulturnom delu bolje objasniti. A sad ću da vam o drugome nečem govorim. Hoću da vas spremim za drugu školu, u koju posle ove idete, a to je: škola života.

Radičević, Branko - PESME

Poznade ga, kliknu Radivoje: „Jao Cveto, jao sunce moje! Kad ne možeš bit na srcu mome, Ta ne dam te, bogme, ni drugome.

on ga done iz Jerusalima; Pa ko god nosi ove amajlije, Ni top, ni puška, ni sablja ne bije; I zakle mene da ne dam drugome, Već samo milom suđeniku svome. O, uzmi, uzmi ovo od meneka, Ta ja to čuva samo za tebeka!

kada sred nedara Srce jadno tugom zaudara, Kad ukrste misli svakojake, Kako munja kroz mutne oblake; Jedna misâ za drugome iti: Kako beše, kako l' more biti?... Pa kad udri jošte grom taj ljuti: „Bože, Bože, na što ovo sluti?

Leži Srbin, brate, kraj Turčina, Pa s' još jedan na drugog mrgode; Ako duša iz tela i ode, Oh, te ako na drugome svetu Njine duše jedna drugu sretu, I onde će puste se pobiti, Al' drukčije i ne more biti: Srb i Turčin zlotvori

Eto, brate, eto mu imena, Trglo mu se pusto iz korena; A drugome beše ime Ramo... Ali sada pogledajde amo, Pogledaj im oca Murto-bega, Pod Turčinom doro mi se slegâ, A Milenko

Ali viknu besni Radivoje: „Ao Cveto, ao sunce moje, Kad ne možeš sjati oku mome, Ta ne dam te, bogme, ni drugome!“ Kroči, skoči, već do Cvete stiže, Već joj mača iznad glave diže... Ao Bože i Bogorodice!...

Stanković, Borisav - IZ STAROG JEVANĐELJA I STARI DANI

Išao je od kuće do kuće po mahali. Svakome po nešto uradi, pomogne ili štogod načini. Jednome iscepa drva, drugome polije baštu, trećem očisti štalu i istimari konja i volove.

I ja sam znao, ali sam ćutao. Nisam znao šta da radim. Nisam hteo da te dâm drugome, da tu svu svoju lepotu, milinu, ljubav i sreću ima.

Ona ništa ne sme. Samo, kao molba za izvinjenje, oproštaj, što se usudila da misli o drugome nečem, i počne da jeca: — Tvoja, tvoja...

Kostić, Laza - PESME

kad god se poje „pamjat vječnaja” Duševna svest joj sva je njegova, a nesvest tela daće drugome. Kad vidim da mu godi pripovest upotrebim trenutak ugodan: Pa kad smo se već tako sastali, pozajmi mi od znanja svoga

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

šta se učini s našijem sestrama kad ne znadosmo ni traga ni glasa kud odoše i za koga se udadoše! Najposlije jedan drugome reče: — Da idemo sestre naše potražiti.

Onda baba zapita: — Da gde je? A aždaja stane kazivati: — Moja je snaga daleko, ne možeš ti tamo otići. Čak u drugome carstvu kod careva grada ima jedno jezero, u onom jezeru ima jedna aždaja, a u aždaji vepar, a u vepru zec, a u zecu

Onda mu Stojša rekne: — I ja sam najmlađi u oca i majke. Pa se onda puste i zbrate i tvrdu veru dadu jedan drugome da će bratinski živeti. Posle nekoga vremena reče Stojša zmaju: — Šta čekaš one zmajeve što beže u onu jazbinu?

Putujući tako svrši na putu sve kao što mu je rečeno, i dođe pod onaj grad u drugome carstvu, i kao što mu je devojka kazala, on učini sve, dočepa se carske kćeri i sretno s njome dođe natrag.

Čoban mu pljune u usta, a zmijinji car opet čobanu. i tako tri puta pljunu jedan drugome u usta, pa mu onda zmijinji car reče: — Sad imaš nemušti jezik.

na galiju preko mora čak u drugo carstvo, pa otide sa svojim novčićem k njemu, i stane ga moliti da bi mu kupio što u drugome carstvu za njegov novčić. Gospodar se obeća i uzme njegov novčić, pa pođe na put.

I bog im da te steknu u svačemu: u govedima, u konjima, u ovcama, u svinjama, u čelama i u svemu drugome. Onaj koji je radio jednom pomisli u sebi: „Što bih ja i za ovoga lenivca radio?

IZ KALA Žena Premudroga Solomuna zagleda se u nekaka drugoga cara, i namisli da ostavi prvoga muža i da bježi ovome drugome; ali nikako nije mogla da se ukrade, jer ju je Solomun vrlo čuvao; zato se dogovori s ovijem drugijem carem te joj

I tako posle dugoga cenkanja pogode se da onaj što je imao šešarice da onome drugome dva novca prida, ali ne imajući ni njih kod sebe ostane mu ih dužan, i kao za bolju tvrđu da će mu ih zacelo vratiti

A posle nekog vremena nađe se s onom svojom groznicom, pa kao ono dobri stari prijatelji stanu jedno drugome kazivati svoje jade i nevolje što su do tada pretrpeli, i najposle se dogovore da promene mesta: da pauk ode kod pudara

bratu dava, a evo se vama desilo mesojeđe; znam vi ste suvotni bez mrsa, pa ja sam voliji vama i sa štetom dati, no drugome za korist; ajte oderite je, izmjerite i podijelite, pa na amanet koliko bude oka, onoliko i da mi platite pošto nađete

Kadiji se dopane tukac, pa obleti nekako kmeta da mu proda tukca. Kmet kaže kadiji da nosi tukca svome agi i da ga drugome neće prodati, ali mu kadija reče da će mu bolje platiti tukca nego njegov aga, i nekako kadija uzme tukca.

Popović, Jovan Sterija - IZABRANE KOMEDIJE

MAKSIM: Da ga vrag nosi i s tvojim poslom i s tvojim redom! SOFIJA: Oćeš da dam drugome da šije? MAKSIM: Dabogme! Kod vas dve, da plaćam jošt. SOFIJA: Tako i ja kažem. MAKSIM: Oćeš ostaviti te trice?

MAKSIM: Tu čast neće niko drugi dobiti, nego moja Soka. KUM: Kako bi moja tu slavu drugome ustupila! Ili ona, ili nijedna! SVETOZAR: To ćemo viditi sutra.

Kapor, Momo - BELEŠKE JEDNE ANE

da je stvar najzad gotova, orkestar opaljuje još jednu grmljavinu, a ljubavnici se vraćaju da još jedanput kažu jedno drugome da se više nikada neće zabavljati!

Popović, Jovan Sterija - LAŽA I PARALAŽA

I ti si mi dosta pomogla. Idi i traži sebi sreću. MARIJA: Ah, ja nemam drugome nego koji me je izneo na glas... Aleksa! ALEKSA: Da te đavo nosi! (Naprasno iziđe.) MARIJA: Ah, ja opet moram za njim!

Nušić, Branislav - OŽALOŠĆENA PORODICA

AGATON: I jeste! Rekoh, bolje, Simka, da ponesemo služavnik. A evo i da ti kažem zašto je bolje. Drugome ne bih, ali tebi ću da kažem.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 1

tako, da se bar i mi malo opružimo. Iako se ne poznajemo, ophodimo se jedan prema drugome kao da smo stari prijatelji. Vojska nas je izjednačila, idemo istome cilju, borimo se za istu stvar.

Ravnanje, ah, to pusto ravnanje, a front ratne baterije širok kao razvučena lepeza, te nekome ispala glava, drugome leđa, onaj izleteo ceo... Koni se uznemirili. Uto naiđe i komandir na konju.

Komandir nam tek tada objasni cilj našega puta. Jedna naša divizija prešla je reku Savu na drugome mestu i prodrla u Srem. Oni su sada u visini Čevrntije. Mi smo vraćeni da vatrom naših topova štitimo njihovo odstupanje.

Pođosmo. Pri vrhu čujemo već fijuk kuršuma, i ledena strava obuzima telo. Noć je, i ne vidimo strah na licu jedan drugome. Ćutimo i saplićemo se o neke predmete. Komandir se povede i dočeka na ruke.

Ranković, Svetolik P. - SEOSKA UČITELJICA

«... A Gojko radi, ide i misli: »Dosta mi je samo što znam da je moja, da pripada samo meni i nikome drugome. Neka stradam, nek se mučim, ne mari... samo kad je ona moja, kad znam da je tu«...

»Šta je ovo sad?... Ovakav veseljak, pa se odjednom promeni... I vidiš, njih dvojica ne govore jedan drugome ništa. I to sve Velja, on izbegava... Da okušam ja zavesti razgovor među njima ?... Ko zna šta im je; pitaću Velju nasamo.

Ona bi, bez sumnje, još onoga kobnog večera, vođena svojom plahovitom naravlju, učinila kakvo zlo ili sebi ili drugome. Ali ona se još nadala...

Sve me nešto vuče tamo, kao da me čeka neka važna stvar. Sa vama govorim i gledam vas, a mislim o drugome... Ne mogu, ne zadržavajte me!... I ona ode.

Milošević-Đorđević, Nada - LIRSKE NARODNE PESME

U njima su dva grada građena: U jednom je kujundžija Janko, U drugome Janja hitroprelja. Poručuje kujundžija Janko, Poručuje Janji hitroprelji: “Oj, Boga ti, Janjo hitropreljo, Da ti pošljem

Crnjanski, Miloš - Lirika Itake

Saopštavajući jednako jedno drugome cene hleba, šećera, rada, oni su jednako dodavali ponešto novog, dobrog; povoljnu mogućnost za zaradu, selidbu u

Tada sa drugog broda odjekuje uzvik: „fora“ i mreža je sva otišla u dubinu. Zviždimo jedno drugome i tako dajemo znakove. Motori lupaju sve tiše, plovimo plašljivo i paralelno, prema Senju.

imam ludu teoriju „sumatraizma“: da život nije vidljiv, i da zavisi od oblaka, rumenih školjaka, i zelenih trava čak na drugome kraju sveta...

Dame, koje su obučene kao polusvet, ali su koketne, i gospoda, koja paze da jedan drugome ne stanu na nogu. Među izlagačima, i to među dobrima, mnogo je stranaca.

Ranković, Svetolik P. - PRIPOVETKE

Po ceo dan su zajedno. Sve nešto imaju da kažu jedno drugome. A sad! ... Ili je tu onaj spleteni, ili dolaze žene i devojke na čestitanje, ili teta ide po čaršiji radi neke

Nušić, Branislav - NARODNI POSLANIK

) Mir, mir, gospodo! Molim, čuvajte dostojanstvo ovoga doma! Umoljava se gospodin poslanik koji je opalio šamar ovome drugome gospodinu poslaniku da trgne šamar natrag. Skupština prima k znanju ovaj šamar i prelazi preko istoga na dnevni red!

” — drugi: „Nije!” Pa onda jedni viknu: „Ti si izdajnik! — a drugi: „Ti si lopov!” Pa onda jedan poslanik opali drugome šamar, i onda se pređe na dnevni red. JEVREM: A kako ti izgleda, mogu li? A? SRETA: Doteraćeš se ti još kako.

Sremac, Stevan - LIMUNACIJA U SELU

Ni oni seljaci i susedi, ni daj bože! Mrze se kao da nisu, bože me prosti, jedna vera. Jedan drugome ni boga ne nazivaju. Kad se desi da prođu jedan kraj drugog, a ono se tek jedan iskašlje, a drugi mu nešto ružno rekne.

Petrović, Mihailo Alas - ROMAN JEGULJE

što se evropske i američke jegulje, toliko slične jedna drugoj, i pored svega toga što su im plodišta tako blizu jedno drugome, nikad ne mešaju jedna sa drugom.

Petrović, Petar Njegoš - GORSKI VIJENAC

Vrana vrani oči ne izvadi; brat je Turčin svud jedan drugome. Nego udri dokle mahat možeš, a ne žali ništa na svijetu! Sve je pošlo đavoljijem tragom, zaudara zemlja Muhamedom.

Stanković, Borisav - NEČISTA KRV

Što toliko parče, gotovo pola tepsije da ti dâ? Nema ni ona da jede, a kamo li drugome... — Pa nisam mogla, snaške — poče da se brani | Magda. Kada odoh kod nje, ona me jedva dočeka: „Sedi, Magdo!

Efendi Mita, više ljut što je taj lakat sa psovkom po drugome poslao za njega, a ne da mu je sam u oči rekao, posla po Sofku, da je natrag vodi. Ali Sofka odbi.

Pandurović, Sima - PESME

Svih pogleda ti si jedna svetla žiža, Svih želja meta varljiva i sjajna; Ipak, nisi jednom no drugome bliža, I ostaješ čista i tiha, k’o tajna.

I nad tim kolom, i nad zemnim svime Osećam gde se moje biće diže Drugome carstvu, besmrtnosti duše, Ljubavlju svojom bez mrlja i griže. Svetlosni vali svega me zasuše, I bludim...

— Ah, kakva sreća! I vi ste na balu. — Slučajno, Gospo... Ne zbijate šalu? — Šta vam pada na um! — Što drugome ne bi. — Čast što ste ovde pripisaću sebi. — I treba. — To je ljubazno. — O, bože, I tačno.

Matavulj, Simo - USKOK JANKO

Svak najrađe ismijava i previre svoje vlašte mane kad ih pri drugome nađe. Ono naroda što se zadocnilo bilo, biće ih bilo do trideset, što muškijeh što ženskijeh glava, zastalo u šupljaji

Prije toga dana nikad se vidjeli ni čuli. S početka obojica se osjećahu nekako neugodno jedan prema drugome. Uzajamno ne željahu zapodjevati neka pitanja koja im se sama namećahu.

Crte lica im skrutiše se; izraz povjerenja u sebe, prijegora, pregaoštva, ukaza im se gotovo u jednakoj mjeri. Jedan drugome čitaku iz očiju svaku pomisao što je kome mozgom lijetala i osjećaje što im grudi nabrekle.

Mučno su se penjali, jer je svaki držao svoj pravac i bješe krševita strana; ali nijedan ne zaosta drugome ni stope. Da ih je ko iz daleka gledao, ne bi mogao razaznati bjehu li ljudi ili planinska zvjerad. Na vršini stadoše.

Razumije se da su krili svoju tajnu. Jedva dočekaše popasna doba da se opet sastanu sa čikom. Pri drugome sastanku bjehu već sasvim slobodni s njim. Sad su se već i šalili i jeglenu provodili, kao sa starim kakvim poznanikom.

Janka, povijedahu sve što čuše od drugova mu, o boju u dugi, i njegovu junaštvu, o onome momčetu što pogibe i onome drugome što se rani — i sve potankosti. Serdar je pušio, ne obrćući pažnju na riječi što izdašno sipljahu.

Svaki po nešto reče, neko u hatar Cuci, neko onome drugome, kako će ih bolje podražiti. Cuca, posokoljen, nastavi: „E, nijesam sve ispričao!

“ Čovjek hitro sjaha i reče nešto stranijem jezikom onome drugome. Onaj se pokloni serdaru, ne rekavši ništa, pa siđe s konja i on. „Držte, povedite konje!“ reče serdar svojijema.

Uz prikladnost i junaštvo, širi opsežniji um i nježnost srca. Osim svega toga što ih je jedno k drugome priljubilo bješe tako nazvani nagon za ukrštajem.

Tako su osjećali jedno prema drugome. Tako su u srcu osjećali, a pred drugijema krili. Ni on ni ona ni za čas ne posumnjaše u uzajamnu ljubav iako se

Pozdravio ti se serdar i rekao da oprostiš. Tvojoj kući vazda čast i poštenje, ali je riječ data drugome, prije no se čulo što ti namišljaš. A serdaru bi milo bilo sprijateljiti se s tobom, pa možeš, vaistinu...

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

— Zmija, kad ne može da ujede, repom ošine. — Ko svakog sluša zlo čini, a ko nikog još gore. — Ko drugome jamu kopa, sam u nju upada. — Ugljen, ako ne ožeže, on ogari. — Tko zlo čini, zlo i čeka.

O DOBROČINSTVU — Ko što čini sve sebi. — Prvo pomisli, a pak učini. — Što ne želiš sebi, nemoj ni drugome. — Učini dobro, ne kaj se; učini zlo, nadaj se. — Ko dobro čini, bolje dočeka. — Čini dobro, pa i u vodu baci.

U podrumu tri akova vina: U jednome samo paučina, U drugome samo kiselina, U trećemu niđe ništa nema! 2 Izgorila didina koliba; Silna joj se šteta dogodila!

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

te kovača ubije, pa otide u njegovu kuću i nađe sve sakriveno gvožđe; i odnese ga sa onijem komadima od buzdovana drugome kovaču, i kaže mu da mu skuje buzdovan na kijaču, ali mu reče da se ne šali nego od svega gvožđa dobar buzdovan da

” Čoban mu pljune u usta, a zmijinji car opet čobaninu. I tako tri puta pljunu jedan drugome u usta, pa mu onda zmijinji car reče: „Sad imaš nemušti jezik.

Posle toga opravi se Stojša na put, oprosti se sa sestrom i zetom, pa pođe k drugome zmaju. Tako putujući dođe pod jedan grad, i pred gradom nađe jednu česmu, s koje je sav grad vodu nosio.

” Onda mu Stojša rekne: „I ja sam najmlađi u oca i majke;” pa se onda puste i zbrate, i tvrdu veru dadu jedan drugome da će bratinski živeti. Posle nekoga vremena reče Stojša zmaju: „Šta čekaš one zmajeve što beže u onu jazbinu?

na galiji preko mora čak u drugo carstvo, pa otide sa svojim novčićem k njemu, i stane ga moliti da bi mu kupio što u drugome carstvu za njegov novčić. Gospodar se obeća i uzme njegov novčić, pa pođe na put.

” Onda baba zapita: „Da gde je?” A aždaja stane kazivati: „Moja je snaga daleko, ne možeš ti tamo otići. Čak u drugome carstvu kod careva grada ima jedno jezero, u onom jezeru ima jedna aždaja, a u aždaji vepar, a u vepru zec, a u zecu

” I tako ona iziđe pred vetra, i pripovedi mu nevolju svoju; a vetar joj odgovori: „Ja sam ga video, on je čak u drugome carstvu, tamo se oženio i caruje.

Putujući tako svrši na putu sve kao što mu je rečeno, i dođe pod onaj grad u drugome carstvu, i kao što mu je devojka kazala, on učini sve, dočepa se carske kćeri i sretno s njome dođe natrag.

I Bog im da te steku u svačemu: u govedima, u konjma, u ovcama, u svinjama, u čelama i u svemu drugome. Onaj koji je radio jednom pomisli u sebi: „Što bih ja i za ovoga lenivca radio?

ona ista đevojka. Obeseli se jedno drugome, pa mu đevojka reče: „Moli Boga đe se moja mater nije doma namjerila, nego pošla da bilje kroz goru bere da njim mladiće

Žena Premudroga Solomuna zagleda se u nekaka drugoga cara, i namisli da ostavi prvoga muža i da bježi ovome drugome; ali nikako nije mogla da se ukrade, jer je je Solomun vrlo čuvao; za to se dogovori s ovijem drugijem carem te joj

Tu su ti išli kraljevi i carevi da je prose, ili od čuda samo da je vide. Ali otac njezin nije je stio nikome drugome dati do onome koji bi se našao mudriji od njega da ga kako prevari.

Sveti Sava - SABRANA DELA

Oni koji žele da se pričeste treba da poju uzakonjenu službu za pričešće i, čineći jedan drugome zajedničko kolenopoklonjenje, da daju oproštaj, a potom sa blagonaklonošću treba se pričešćivati životvornim svetinjama.

51, Z) kao što reče neki mudrac. I onima koji obeduju: Da ne dajete jedan drugome jela nikakvog ili pića, sve do male kaplje smešane sa vinom, nego ako se desi da nekome često nešto od ovoga treba, on

Ako li nekako u vašoj ljudskoj prirodi ne možete rasuditi sami sebi sagrešenja u sebi, pritecimo ka drugome, koji nam može rasuditi zle običaje, koji nam stvaraju pogubu duši.

Mir, dakle, i ljubav uvek jedan prema drugome volimo da imate, i umesto gneva naučite se: „Blagoslovi i oprosti, brate!“ A oni koji sastanke sujetne čine i,

“ A oni koji sastanke sujetne čine i, dolazeći neopravdano jedan drugome, i bez ikakvog potrebnog razloga i igumanovog znanja neka budu poučeni. I od zla ako ne odstupaju, da se kazne.

Simović, Ljubomir - ČUDO U ŠARGANU

MANOJLO: Šta vredi što sija, kad nama ne sija? TANASKO: Nemote tako, goskapetane! Sija drugome, kao da sija i meni! — S kapetanima moraš ko s malom decom! — Ajmo, polako, goskapetane, polako.

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

” To izrekavši, zagrlimo se i poljubimo, zadajući jedan drugome reč i veru da se nećemo nikad rastati. Ko bi pri svem ovom ne pomislio da ovo bog ovako ne namešta?

Matavulj, Simo - BAKONJA FRA BRNE

Milušani, ljudi jako „privatljivi“ (kako se onamo kaže za lupeža) radije će „privatiti“ Jerkovićima odojče, negoli drugome kome ovcu jalovicu, e uvjereni da je meso od Jerkovića stoke mnogo slađe od mesa ičije druge stoke.

svi jednaki, jer ni prsti na ruci nisu jednaki; niko je misnik, niko dijak, niko izmećar; ali, jopet, svi smo jedan drugome potribni. Je li tako, braćo? — Tako je, tako! — zagrajiše svi. — E, pa u ime toga da ste mi zdravi! — nastavi Trtak.

— Nije to tako, moj doture — doda Brne — male su muke na ovome svitu prima onima što nas čekaju na drugome, ako se na vrime ne potkripimo svetim sakramentom pokajanja!

da je naprasno, nespreman, umra jedan redovnik, pa, poslanik, nije imâ mira u grebu, nego se javljâ, čas jednome, čas drugome, svitujući svakoga da uvike bude gotov za poslidnji čas... — To su bapske — prekide ga ljekar, gotovo ljutito.

ako samo može usnama micati, neka me pripušti da skinem s duše veliko brime, a, borami, i on sa svoje, jer se ja drugome ne mogu ispoviditi, a imam šta li! Imam šta li!...“ Tako veli seljak i još dalje razvezâ, kâ šta oni čine.

Ćosić, Dobrica - KORENI

Poverovaće bratu, dušmanin, zlotvor, izelica! — Na, izbroj! — ispruži ruku s teretom. Jedan drugome izubadaše oči šiljatim, gustim pogledima. Koliko mi je zakinuo? pita se Vukašin samo radoznalo. — Izbroj!

Takvu životinjku. A njih Toliko ima na zemlji da će uskoro i nju početi da jedu. Samo je njemu ne da Bog. U mraku jedan drugome nisu videli lice. Ispod kace, jureći se, zacijukaše miševi. I oni sluge na pustoš.

— i jatagan moga dede Lazara oštrio se na njemu — šapuće Čađević, na tri koraka su, a oči jedan drugome ne vide. Aćim ćuti.

— Da bi otac mogao mirno da zaspi! — viknu. — Ljudi kao Aćim ne pate od nesanice. Jedan drugome nemaju više šta da kažu. Andra utrnu lampu i leže. Vukašin na klupi, sedeći, provede noć.

rukama koje se ne presavijaju u laktu, zatupasti i čvornovati prsti jedva im drže drvene kašike, vešto kradu jedan drugome meso i mljackaju sporo, odsutno. Svi ste se vi mojoj nesreći radovali. A kad bi znali... Kad bi znali!

Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL

da rade jedan drugom o glavi, iako je u početku izgledalo da su složni koliko i hrabri a iznad svega da su odani jedan drugome. To je, dabome, uvek ista priča koju samo Karađorđe nikad nije zaboravljao (kao da je od detinjstva čitao Tacita).

Učeni o školama a oni, neučeni, o drugome. Dok je Karađorđe govorio, Dobrača je shvatao da se to, u taj čas, ostvaruje njegova strepnja.

Popović, Bogdan - ANTOLOGIJA NOVIJE SRPSKE LIRIKE

Duševna svest joj sva je njegova; A nesvest tela daće drugome. Kad vidim da mu godi pripovest, Upotrebim trenutak ugodan: „Pa kad smo se već tako sastali, Pozajmi mi od znanja svoga

Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA

“ „Demokrite!“, odgovori mu lekar svojim kadifenim basom. I obojica padoše jedan drugome u naručje i zagrliše se od sveg srca. Abderićani stajahu kao okamenjeni.

drugim, a da bih se sa njima mogao poduže porazgovarati; izmenjujemo samo učtivosti koje, dobro zagrejane, sipamo jedan drugome na glavu. Više interesa budi u meni pojava velikog geometričara Monža. Njegova spoljašnost, doduše, je beznačajna.

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

ti besan na sestru Ѕtephenѕon, u koju si zaljubljen nasmrt, koja ti je neko vreme davala povoda, i koja se sad okrenula drugome kad se strast u tebi razbuktala do besnila, do one mere kad je čovek gotov da ubija. — Ne dopuštam ti da me tako bles.

Hvala Bogu, ja nisam imao nijedan od ovih zaista grubih poroka, zbog kojih ni ja svoje dete drugome ne bih dao, i mogu reći da sam bio sasvim hladan za sve vreme ove ankete o mom vladanju i karakteru, kome se zaista

Pa je najzad, u drugome redu, jednu bolju poziciju pronašao, da ga nikakva sila ne bi mogla potisnuti, i tu se mudro i skromno ukotvio i ženu

— Dobro — prekidoh ga opet — znamo šta smo jedan drugome. — Ti se, dakle, sećaš kako je on onu sirotu malu Koletu od Rozena, u njenom očajanju udovištva, opisao?

U mraku tamo, ispred mene nešto pljašti. Uzima čovek na gotovs. Ja već držim revolver u ruci. Stanemo jedan prema drugome i pitamo se. Obojici lakše, kad vidimo da smo Srbi.

i raspali u njoj i njegovoj, i po njemu, osnovanoj ambiciji, koja se sastojala u tome: ne dopustiti i ne dati nikome drugome, ma ko bio, ni u jednom jedinom komadu, ulogu glavne ličnosti ili junaka, pa čak i bez obzira na to što se tu, upravo

Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba

A ponekad se taj osjećaj zaoštri, pa zadobije sasvim određen i izrazit vid odnosa prema drugome, čudno srodan onom osjećaju koji nas obavezuje da damo pogreba bliskoj osobi.

prema svemu i svakome do granice smiješnog, prosijed otkad god ga ja pamtim, brižljiv do pedantnosti u odjeći i u svemu drugome, stric je prosjedio svoj vijek u toj prostoriji a da nikad nije osjetio ni žurbe ni duga vremena, jednako kao ni ona

Odlično se slažu, žene im se međusobno posjećuju, jedan k drugome odlaze na crnu kavu i partiju šaha. A slikaju svaki na svoj način, najčešće jedan dijametralno oprečno drugome.

A slikaju svaki na svoj način, najčešće jedan dijametralno oprečno drugome. I to im baš nimalo ne smeta. Pomišljao sam: zašto se ne bi mogla tako negdje na rubu života, ustrojiti i jedna

(Otuda ona glad doživljavanja, kao neki duhovni superinsulinizam, sa svim sadržajem patnje i zla koje i sebi i drugome nanosimo, katkad možda nije drugo nego akt instinktivne samoobrane, legitiman i neosudiv kao i svaka samoobrana.

Obojica smo osjećali potrebu da svaku pomisao, zapažanje, doživljaj smjesta jedan drugome saopćimo. Baš kao da smo neprestano provjeravali da li naša unutrašnja ustrojstva rade složno i saglasno.

Sjetimo ih se bezbolno, nezainteresirano, kao da su se desile drugome a ne nama; često s prekorom zbog tog zaborava i s grizodušjem zbog te bezbolnosti.

I u ovome, kao i u tvojoj violini, kao i u svemu drugome, ako se misli nešto postići, treba biti profesionalac uspjeha, snabdjeven profesionalnom požrtvovanošću i gluhoćom za

u međusobnom natezanju i nadvikivanju, i tražili od mene da kažem gdje je bila međa i dokle je prodano jednome a dokle drugome.

Trudio sam se da svojom riječi ne odmognem ni jednome ni drugome, i na pogled razočaranog lica jednoga od njih opozivao ono što sam maločas rekao, i naknadno ublažavao gdje mi se

preda se, ne baš zadovoljni, ali ni sasvim nezadovoljni, računajući valjda da sam, sve u svemu, odmogao jednome koliko i drugome.

(O, o! stari pomalo prelazi u ofanzivu — pomislim ja.)... Ali mi smo ljudi nepravedni, ne dozvoljavamo drugome ni onu istu mjeru naivnosti koju dozvoljavamo sebi.

Ranković, Svetolik P. - GORSKI CAR

pa, kad bi mu najzad dobro sagledao one dvosmislene oči, uzviknuo bi: — Hej, majkoviću, zar je ova ruka rođena da drugome argatuje?... Ih, dušu li mu, što plače gora za 'vakim junakom!

čekni samo do sutra, pa da vidiš okršaja!... I ja ti se, vala, poboljeh, ne radeći ništa. Đurica priđe onome drugome, te se rukova i sa njim. — Hoćeš i ti, Kojo, sa nama? — Pa... moram...

I znaš li još šta? Za ove moje reči, kad bi ih ma kome drugome kazao, ja znam šta bi me snašlo posle nekoliko dana ; a vidiš, ja ih tebi govorim slobodno, ne bojim se ničega...

Ali jednoga dana svih pet mladih čvoraka behu u njegovim nedrima: što je za njega bilo nemoguće, drugome je išlo lako; drugi se popeo i povadio mu čvorke.

ali sad vidim da ne bih mogao... Nisam znao kako je to neobično. I oni se približiše jedno drugome, da tako udruženi lakše snose tešku samoću... XXI Treći je mesec kako se Đurica nastanio u Beogradu.

Ceo dan im prođe u takvu razgovoru, smrče se, a oni još imađahu mnogo da kažu jedan drugome. U neko doba noći stiže Novica.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

Čoban mu pljune u usta, a zmijinji car opet čobaninu. I tako tri puta pljunu jedan drugome u usta, pa mu onda zmijinji car reče: — Sad imaš nemušti jezik.

nego daj da mi prodamo ono malo baščice pa da kupimo konja, mogao bih ja već drva goditi pa se oboje hraniti, a da drugome ne dodijavamo.

Onda baba zapita: — Da gde je? A aždaja stane kazivati: — Moja je snaga daleko, ne možeš ti tamo otići. Čak u drugome carstvu kod careva grada ima jedno jezero, u onom jezeru ima jedna aždaja, a u aždaji vepar, a u vepru zec, a u zecu

I tako ona iziđe pred vetra, pripovedi mu nevolju svoju; a vetar joj odgovori: — Ja sam ga video, on je čak u drugome carstvu, tamo se oženio i caruje.

Šta se učini s našijem sestrama, kad ne znadosmo ni traga ni glasa kud odoše i za koga se udadoše! Najposlije jedan drugome reče: — Da idemo sestre naše potražiti.

Putujući tako, svrši na putu sve kao što mu je rečeno, i dođe pod onaj grad u drugome carstvu, i kao što mu je devojka kazala, on učini sve, dočepa se carske kćeri i sretno s njome dođe natrag.

Tu nađe jedno dijete, te mu dade krošnjicu i spremi ga caru, da odnese trešnje, ali da ih nikome drugome ne dade, jer će mu, veli, car veliki bakšiš dati.

i bog im da te steku u svačemu: u govedima, u konjima, u ovcama, u svinjama, u čelama i u svemu drugome. Onaj koji je radio jednom pomisli u sebi: „Što bih ja i za ovoga lenivca radio?

IZ KALA Žena Premudroga Solomuna zagleda se u nekaka drugoga cara, i namisli da ostavi prvoga muža i da bježi ovome drugome; ali nikako nije mogla da se ukrade, jer ju je Solomun vrlo čuvao.

Tu su ti išli kraljevi i carevi da je prose, ili od čuda samo da je vide. Ali otac njezin nije je stio nikome drugome dati do onome koji bi se našao mudriji od njega da ga kako prevari.

a čoek mu reče: — Evo sam krenuo k tome i tome kralju da prosim u njega đevojku, ali on đevojke svoje ne da nikome drugome do onome koji bi se našao mudriji od njega da ga kako prevari.

do hadžinice, pa joj pade po nogama i stade je moliti: — Mi više nemamo ni pare, a žao nam je jedinče pustiti da ode drugome, no te molimo, ne nameći se.

Tesla, Nikola - MOJI IZUMI

Neko je predložio da jedan drugome pogađamo težinu i mene su nagovorili da prvi ”stanem na vagu“. Edison me je svuda opipao i rekao: “Tesla je do u uncu

Ćipiko, Ivo - Pripovetke

—Najbolje je da se povratimo, — ponavlja Spasoje. Nije vajde svoje poslove drugome kazivati. —Radi kako znaš, — odgovori mlađi. Ali časkom smisli se: — Znaš što?

Tada se obojica okretoše i, začuđeni, pogledaju jedan drugome ravno u oči. Vođa lijepo upita otkle su i kako se zovu, i ponuka ih da mu ispričaju redom ono isto što su i protu

— veli im glasom kao da ih moli. A oni dragovoljno slušaju: ljube se: a ne govore već izmjenice daju jedan drugome sve što u duši imaju i u sebi od rođenja nose. ...

I htjelo bi jedno drugome da nešto ljubazno reče, no nemaju riječi da izraze svoje osjećaje. Znadu čemu su došli: ona je Spasojeva, a on će da

— Može biti da je gospodar došao. — Vidjeli bismo brod, odgovori on, pogledavši na more prama drugome kraju, pa nadoda: — Nije ono njegov brod što je u po puta od kraja; njegov se po jedru poznaje.

Osjetivši svjetlost, žena se u krevetu protegne sanjiva i reče: — Što ti je noćas? Kad ti ne možeš spavati, onda ni drugome ne daš da spava! — i obrne se na drugu stranu. — Ustani! Da si druga žena, bila bi to dosada učinila!

hitro udaranje vesala, a čim su bliže, jeziva ih zebnja u životu podilazi, pa žene i čobančad tiskaju se bliže jedno drugome.

Ostali smo dobri prijatelji.... nađemo se često... A da smo se vjenčali, brzo bi dodijali jedno drugome... Imala sam s njim i jedno dijete... —Koliko ste ih u sve imali? — prekidoh je.

A varala se, jer mi već davno ne bijasmo zajedno, pa tako ohladnjesmo jedan prema drugome. — Ni meni ne piše već dugo, — odgovori mi ona kad joj rekoh da nemam od njega glasa.

— Klekni! A kada večeras veliko zvono zazvoni, pohrlite jedan drugome u naručaj, izmirite se radi gospoda našeg Isusa Hrista! Narod mahom kleče. — Isuse moj, milosrđe!

Pa, dovršvši molitvu, diže se. —Idi! Što si dolazio? —Došao sam da se grijeha odrečemo, da jedno drugome oprostimo i da se kao brat i sestra rastanemo, reče on tužno, i osjeti kako mu suze na oči naviru.

potajice glas, doneo ga neko iz okrajnih kuća i uvukao u komšiluk, gde se već za to znalo, ali pustilo se da se po drugome čuje.

Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI

razloga može reći da u krajnjem izvodu i nije književna pojava, nego pre i na prvome mestu pobuna protiv književne, a na drugome protiv kulturne institucije.

delimično ili potpuno da dovedu svoje simetrične poretke u ogledalski odnos: ono što je početak u jednome biće kraj u drugome, i tako redom.

individualan doživljaj u kome bi se saučestvovalo; ona nudi modele, modele ljudskoga razumevanja sveta koji se jedan u drugome ogledaju.

se pođe od drugoga i drugačijega shvatanja prirode i uloge poezije u čovekovome svetu, i od uslovnosti koje pripadaju drugome trenutku u osobenoj književnoj evoluciji, može se govoriti o „pogrešnim“ i „pravilnim“ ocenama.

Odnos topolesenke, senketopole u oba slučaja sadrži na prvome mestu subjekat i na drugome objekat, ali su reči iste i oblik im se formalno ne menja, mada su obe jedanput date u nominativu, drugi put u

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

Ili drugim rečima: što je na prvome mestu - on i vi - potiče iz neposrednoga govora i doživljaja lika, a što je na drugome mestu - njen otac i žene - potiče iz autorovoga posredničkog govora okrenutog prema nama čitaocima.

Miljković, Branko - PESME

podzemnog znanja Reči imaju dušu gomile Raznežuje ih prostaštvo i gugutka Ali opasnosti prevaziđene metaforom Na drugome će mestu zapevati opasnije NE PATI...

Krakov, Stanislav - KRILA

Okolo je bilo puno krvavoga mesa. Do njega na drugome stolu ležalo je nešto kratko. Video je samo smanjene krvave butine, ali je onda osetio strašan bol u nozi.

sve je to bilo isto... bio je zadovoljan... sve su žene znalačke u ljubavi. Bitolj je pao. Vođe su čestitale jedan drugome uspeh i pobedu.

Petrović, Rastko - AFRIKA

ludi prazne flaše od džina, na grobovima žena noćni sudovi — simboli njinog spola, i ono bez čega ne mogu ni na drugome svetu. Dva mladića koji znaju ponešto francuski hteli bi pošto-poto da posetim baš njihov dom.

Obojica pevaju za to vreme: „Ranije belac nije bio međ nama, i mi smo sekli glave jedan drugome. Sada je došao belac, sada ne sečemo!“ Stari se odjednom oduševi. Njegova igra postade drastična, lascivna, klovnovska.

U ćupu su bezbrojne svirale od gvožđa i drveta, zarđale. prljave, u raspadanju. Raznog su oblika i svaki pripada drugome fetišeru. O granama takođe vise bezbrojne svirale, zarđale i nevidljive u prvi mah.

Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA

Ja ućutim, kad je »punktum,« nek je punktum, a u sebi sam mislio: »Lako je tuđim malom činiti drugome radosti i poklone.« Posle ovoga podviga Komarov se vrati mestu gde je đeneral »otpočivao.

ostane u vama samo prost građanin, tada bi me lakše pojmili, i mi bi se možda i razumeli; ovako, opet ponavljam, jedan drugome nouѕ ѕommeѕ leѕ barbareѕ.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 3

„Ovem ti predajem dužnost, da se niki ne približava“... Čitav govor održe jedan drugome. — Bugari su verovatno osetili da se u našim rovovima nešto odigrava, te osuše brzo paljbom.

Razdragani smo što su polja oživela, što su neprijatelji pružali jedan drugome ruke, o čemu već godinama sanjamo. A ipak, neka teška slutnja pritiskuje i strah nas muči, da nam ne podvale.

Onda Bugarin zapita, sme li da ga uzme. Ovaj naš mu dozvoli, ali pod uslovom da iziđe bez oružja. Oni jedan drugome dadu reč. Bugarin iziđe, a i naš se pojavi izvan rova.

Sada i onaj naš prekorači preko rova, takođe bez oružja. Priđu jedan drugome i rukuju se. Gledali to ostali stražari. Oslobode se i oni, te iziđu.

Pozadina ih je uputila na grbinu Ježa da poginu. Ali oni su ostali nasmejani, kao da prkose smrti. jedan drugome su pridali zvučne titule „grofa“ i „barona“ i sebe su izneli na visinu Moglenskih planina, odakle nemarno pljuju na

— Dobro je. Hvala! — reče, ali se videlo da je mislio na nešto drugo. Dvojica su jednome previjali ruku. Drugome je sa čela curio mlaz krvi. — Idi, reci, neka svi dođu ovamo — naredi odsečno komandir. Bio je zamišljen i mračan.

— Evo ti deset drahmi, da mi kupiš nov kaiš. A kad ga uzmeš, da ga zatvoriš. Ako li ga samo još koji put drugome daš, razbiću ti nos. — Kipislcauf! — dobacuje zlurado Vojin.

Poželeo sam isto i sa svoje strane. Stegli smo srdačno ruke jedan drugome i rastali se. Pripremljeni su magacini u kojima je smeštena municija za sedam dana borbe.

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

” Na drugome mestu Maletić se ljuti na Radišića što ovaj misli „da je njemu kao stihotvorcu slobodno kovanjem po svojoj volji reči jezik

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

Verovanja i radnje koje se odnose na s. i setvu mnogobrojne su. Najvažniji su ovi propisi. Ne valja davati drugome seme pre no što se svoje poseje, jer će slabo roditi (ZNŽOJS, 7, 1902, 382).

Ćipiko, Ivo - Pauci

Dijete se stidilo oca pogledati u oči, a kad cura pođe, malo zatim, drugome momku iz okrajnih kuća, čisto odahne što je već neće često u putu sretati.

U snijegu pod natuštenim olovastim nebom, izgledaju im obrazi blijedi, prljavi, ali kad se jedno drugome nasmija, zabijeliše se jaki zubi jače od snijega, a oči što govore zaigraše sjajem u kojem kao da se sakupila sva

Pa da, ono što je tebi uradio tvoj pop Vrane, uradio bi i drugome... A šta nama, hrišćanima, želi, dao, brate, njemu bog.. .

Osjeća se rasijano čuvstvo samote i prostora. I njih dvoje, što u selu ne javljaše se jedno drugome, osjetiše se u mi slima blizu, kao da među njima dosada nije ništa drugo bilo do sklada i ljubavi. Rade pogleda u sunce.

Istina, bilo je i tada i lupeža i hajduka, ali što ćeš? Kralo jedno drugome, i klali se među sobom! Ali sa svojim župnikom, pastirom, bili su umiljati kao janjci.

— Vidi, — veli svome drugu, drugome dječaku, a oči mu sjevnuše, u njoj žito živo, mogao bi ga sijati!... Uze balegu u ruku i, držeći je u ruci, oklijeva

I gazda Stjepan opošteni se i odsele politički protivnici ne zakrčivaše puta u trgovačkim poslovima jedan drugome. . U poslu, u gladnim i sitim godinama, prolažaše vrijeme novome načelniku neprimjetljivo, i novac se gomilaše s

dana odvede je u kočiji u grad, k jednoj gradskoj babici; i, pošto ona, obašavši je, uvjeri gazdu da je djevojka u drugome stanju, ostavi je kod nje. Zlata rodi žensko dijete i, prama odredbi gazdinoj, babica ga predade zavodu za nahočad.

Pođe k drugome, siguran, ide s novcem. Ponio je preko trideset talijera što je za prodata vola uhvatio. Ali drugi odvjetnik zatraži

Sve svoje nudi u zalog, ali uzalud: trgovci neće da kvare posao jedan drugome, a i zašto da se sada mrze, kad su se iza tolikih ljutih borba složili?

A hoćeš nam dugo ostati? —Ne znam baš... ma hoću bar do početka oktobra... Časom stoje oboje onako jedno prama drugome, dok se on mače da se sredi. Tada se ona sjeti da će se kava ishladi i zanudi ga da je popije.

Ona popođe preko ograde i iskrene kol puta u oveću košaru. Povrativši se s praznim krtolom, nastavi branje na drugome stablu.

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

Ako imamo život po Duhu, sledimo Duha! Ne težimo za taštom slavom. Ne izazivajmo jedan drugoga! Ne zavidimo jedan drugome! Braćo, ako i upadne ko u kakav prekršaj, takvoga vi duhovni ispravljate u duhu blagosti!

Neka svako ispita svoje vlastito delo, pa će tada jedino u samom sebi naći razlog slave a ne u drugome. Da, svako će nositi svoje vlastito breme. A poučavani u nauci neka deli sva svoja dobra sa svojim učiteljem!

Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE

„Ovde se okuplja svakodnevno sva diplomatija i plemstvo. Tu saopštavamo jedan drugome novosti, a tu, bome, i lepo pazarim. Ta se gospoda živo interesuju za turski biser, svilu, damast i ružino ulje.

Stanković, Borisav - TAŠANA

I zato: ko je umro — umro; ko je živ — neka živi! I zato neka svaki od vas, pomažući sirote, ne čineći zla drugome, živi i raduje se životu. Neka se raduje bogatoj trpezi; raduje mekanoj, toploj postelji; zdravom i dobrom snu...

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

I verujte mome iskustvu: ako Julica kad bilo učini što nepromišljeno i rđavo, učiniće to samo sebi, a nikada drugome. U njoj ima nešto krotko... Mana njena na liku je neprijatna. Ali ona se gubi; sami ste vi mene upozorili na to.

Tako, do sada ipak nije znao Pavla. Srce mu lupa uzbuđeno, plakao bi. Dva druga istovremeno jedan drugome dohvatiše ruku. — Slušaj, Pavle. Pre svega, stariji sam od tebe skoro godinu dana.

Evo sam, malo kasno, prestao biti profesor, i postao samo istoričar. Naravno, što znam i vidim drugome „predajem” i sada, ali vi znate da ja nisam slavoljubiv. Dobro mi je, i bezmalo, da kažem da sam srećan.

učestvuje u svemu, zakrivljuje dve kuće, sa po jednom silnom granom dodiruje krovove i kao da ih vuče bliže jedan drugome. Nekoliko godina ih je tako primicao, dok se opet nije desilo nešto na obadve strane.

jednom video kako tri puta na nož nagomilanu so sipa u tanjir čorbe — nađu li se, ljubazno se osmehnu, propisno se jedan drugome zagledaju u oči, i izmene tri do četiri fraze tako glatko i tečno, kao da nešto iz džepova njigovih govori.

” Ćućore njih dvoje, šale se, mali paše kecelju i pomaže mami, izmišljaju jedno drugome radosti i iznenađenja. Kako već biva kad dva nesrećna stvorenja nađu sreću — drže je obema rukama.

Popović, Jovan Sterija - ROMAN BEZ ROMANA

Istina, on se svojoj dragoj zaverio, ali koliko ima načina da se toga oprosti! Koliko, na primer, ljudi obeštadu drugome pomoć, pa baš u najvećoj nuždi počnu se izvinjavati da im je vrlo žao što reč ne mogu ispuniti; koliko puti žene (a i

Popa, Vasko - USPRAVNA ZEMLJA

bojovnika Polje kao nijedno Nad njim nebo Pod njim nebo VEČERA NA KOSOVU POLjU Svi sede providni za stolom I vide jedan drugome zvezdu u srcu Venconosac im lomi i deli Njihovu zlatnu prošlost I oni je jedu Sipa im u putire belih božura Njihovu

Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA

načinilo je to što me se oba pomenuta grada odriču i ni jedan ne priznaje da sam se u njemu rodio, već me potura onome drugome.

— i tako nemilosrdno zvizne đaka po glavi da ovome pokulja mlaz svetlaca iz očiju. Tad se katiheta okreće drugome: — Reci mi ti, koje je drugo osnovno načelo Hristove nauke?

On ih postroji u red i dade prvome jednu drenjinu, drugome jedno jaje, a trećem jednu lubenicu, te im naredi da svako mora progutati, ne žvaćući, ono što je krao.

! A vepar bi se digao iz klupe, opuštena repa, izašao bi pred tablu i počeo groktati lekciju. Drugome bi opet rekao: — Ja ću tebi, orangutanu moj, zabeležiti jedinicu; neka ti bude malo duži rep, da možeš njime pokriti

I onda, kad smo već obezbedili da sve glatko ide, počeli smo kazivati jedno drugome ljubavne reči, isto onako kao don Rodrigo Mondega i Huana, sirota devojka, grobareva pastorka.

— Nije ni to! — Nego? — Napisao sam jednu pesmu. — Pesmu? — nasmeja se kesaroš. — Pričaj ti to, prijatelju, drugome kome. — Odista ti kažem. — Čudo ne kažeš, osuđen si što si išao u crkvu na službu božju. — Ako hoćeš, veruj mi.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 2

Voleo bih da te vidim kako se kotrljaš niz ovo brdo, više nego išta... — Ko drugome jamu kopa sam u nju pada... Kipislcauf! Hajd, da vidimo prvo tvoja leđa. — Ama, pobratime, molim te, izvoli ti prvi...

— A vi ste probali! Đavo će vas odneti. Ako li koga uhvatim, taj ima da leti u more. U drugome hodniku zateče Dušan jednoga svoga vojnika. — Gde si ti bio? — Išao sam da pitam oće li biti večere.

Petrović, Rastko - PESME

Ja znam mnoga bića ovde, koja pripadaju drugome zvezdanom kolu; Konje koji se kreću, kroz noć, oko drugoga nekog sunca; Ja znam planeta-ljudi koji uginu u neizdržljivom

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

Kad zabraniš u polju livadu, jal' je kosi, ja drugome daji, da ne biju slane ni šnjegovi po livadi cvijet rascavtio; kad zaprosiš lijepu đevojku, jal' je vodi, jali je ne

pa je toke rukam' ustavljao. U drugome (iz pesme Ženidba Milića barjaktara) — rekli bismo — u još snažnijoj slici prikazan je Milić u trenutku kad je dobio

onoga što jedno drugome sledi u vremenu) ili slike tela (tj. onoga što je jedno pored drugoga u prostoru). Homer, kad god to može, slika telo

i aga od Ribnika), nalazeći se brzo jedan za drugim u istom povoljnom položaju, upućuju — kao da se loptaju — jedan drugome: „Što sad misliš, čemu li se nadaš?

Prema drugome mišljenju, epske pesme je stvorila gospodska klasa u epohi feudalizma, a od nje ih je nasledilo seljaštvo, tj. narod.

rukave, zasukala do beli lakata, na plećima nosi leba bela, u rukama dva kondira zlatna: u jednome lađane vodice, u drugome rumenoga vina.

na koljeno pade, al’ mu knjiga dosta grdno kaže: „Prijatelju, Crnojević-Ivo, kad zabraniš u polju livadu, jal’ je kosi, ja drugome daji, da ne biju slane ni šnjegovi po livadi cvijet rascavtio; kad zaprosiš lijepu đevojku, jal’ je vodi, jali je ne

Crn ti obraz na božem divanu kako ti je danas na megdanu sa vašijem vojvodom Milošem! Zašto blago dadoste drugome? A nije mi ni tog žao blaga, — neka nosi, voda g̓ odnijela!

oči iskapale sve pletući od zlata košulju; mislila sam da ljubim junaka u košulji od samoga zlata, a vi danas dadoste drugome! No me ču li, đuveglija Makso, brže vraćaj sa jabane blago!

Selam samo Turci nazivaju jedan drugome, a hrišćaninu niti će Turčin selama nazvati niti ga hrišćanin (pod vladom turskom) smije Turčinu nazvati, a kad bi to

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

budavši zver, te znade za dobro čoveku i do smrti verno mu za to posluživa, a pakostni razumni ljudi sa zlom za dobro drugome vraćaju! Sve se ovo nama za svet i privodi napred!

Mute se, uglas viču, psuju se i kore nesrećom, ishodom. Niti jedan drugome što razbira u plahu pronerazljivu strahu govora koga; drugi drugo sve viče; nit' se što može pravo dočuti od goleme

A to i apostol nam kazuje, te veli: »Po dvome, ja li mu trome progovaranju, odreci se knjižiti s jeretikom i o drugome ti poslu imaj š njime razgovor«...

Mnoge ih putem pogubi kada jedan k drugome svoje ulake s pismom slahu. Zgađao bi im se svakad po krajini boj i po dva i po tri dni bi se bili svakad po mesti.

Može li to biti, kažite mi, da se jedan poreže nožem, a drugoga da boli, ili jedan da jede kisele divlje jabuke, a drugome da trnu zubi? U zao čas pošao i na zlo se namerio... Crv od drveta zakoti Pak on drvo protoči.

« Idi k mome besedljivu raju, k istočnim vratma mojima, idi k mome krasnome glasitom domu, valjalom selu, k drugome zemljanu nebu, k širokom gustu oblaku, te navesti i oglasi moga silaska krupu!

Il' mu pamet. Koje je otišloga preuzetak ili pamtenje? Kako li se reč od uma rodi te u drugome umlju rađa slovo besedljivo? Kako li s reču smišljivanje se izdaje?

Kako što apostol kazujući veli (kojeno on te reči mu o drugome privodi a ne samo za tu stvar): »Druga je slava suncu, a druga mesecu i obaška je dika zvezdama.

A ljudi se na svoje poslove potežu s hitanjem, te drug drugu i s puta se klonimo nazivljući božju pomoć jedan drugome. STVARANjE SVETA Prvago dna započe Bog tvar sastaljati.

A e da Hristos ne daje li vid očima; koliko je slepce prosvetljao s gledanjem; otvorio je oči sleporođenom, tako i drugome slepcu što no je kod Jerihona pri putu sedeći prosio.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti