Upotreba reči etnografski u književnim delima


Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

Dok etnografski podaci i leksičko-psihološka analiza pokazuju jednu čvrstu, dobro uobličenu periodizaciju dečjeg razvoja (jasno izdvoje

FUSNOTE ¹ Filipović, M. S., „Vuk Karadžić kao etnolog“, u: Karadžić, V. S., Etnografski spisi, Prosveta-Nolit, Beograd 1987, s. 393-403; Drobnjaković, B.

106—107; Miodragović, J., isto, s. 318. ²⁴ Ljuboja, Gordana, Deca u tradicionalnoj kulturi, Etnografski muzej, Beograd 1988, s. 16. ²⁵ Milićević, M. Đ., „Zadružna kuća na selu“, GNČ, 18, 1898, s. 49. ²⁶ Grbić, S. M.

Matice srpske NV — Novi vaspitač NNŽ — Naš narodni život SANU — Srpska akademija nauka i umetnosti SEZ — Srpski etnografski zbornik SKA — Srpska kraljevska akademija SUD — Srpsko učeno društvo CHZ — Centralni higijenski zavod ŠV — Školski

Empirijsku osnovu za ovo istraživanje čini bogat etnografski materijal posvećen odrastanju deteta u srpskoj tradicijskoj kulturi (od ljubavne magije, preko začeća, trudnoće, rođenja,

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

Milićević u Srbiji. Po njegovom imenu, Karadžić zvao se etnografski »list za srpski narodni život, običaje i predanja« koji je izlazio u Aleksincu 1899—1901. i 1903. godine. III.

(Skupljeni istorijski i etnografski spisi Karadžićevi počeli su izlaziti u državnom izdanju. 1898. izišla je prva knjiga, i ima da iziđu još tri knjige.

njegov geografsko-etnografski spis Montenegro und dіe Montenegrіner. Eіn Beіtrag zur Kenntnіѕѕ der europäіѕchen Türkeі und deѕ ѕerbіѕchen Volkeѕ,

»Najveći uzor nam je sam naš narod«, veli on. On, kojega su nazvali »etnografski pripovedač ravnog Srema«, u stvari je bio apologičar »starog dobrog doba«, verovao u velike urođene osobine srpskog

na selu, padajući iz velikog mladićkog optimizma u crn starački pesimizam, preterujući i u jednom i u drugom smislu. ETNOGRAFSKI KARAKTER. — Još ranije Janko Veselinović je upoređen sa Vukom Karadžićem, i to sa dosta razloga.

Milićevića Život Srba seljaka. Veselinovićeve pripovetke zato imaju znatan folkloran interes, one su valjan etnografski materijal za proučavanje srpskoga sela iz zadružnog doba. ROMANI.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

akademіje) RSA — Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika (Rečnik Srpske akademije) SEZ — Srpski etnografski zbornik Simonović — Dragutin Simonović, Botanički rečnik imena biljaka, Beograd, 1959.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti