Upotreba reči gladno u književnim delima


Jakšić, Đura - PROZA

Hleba!..“ To je sve što može gladno stvorenje da izusti, a ono ti drugo kazuju mutne oči, bledo, uvelo lice i napred ispružena suva ručica koja čeka na

Simović, Ljubomir - NAJLEPŠE PESME

Doći će vreme da iz mišje rupe promoliš nos, onjušiš meso i supu, da na klupu popenješ gladno dupe, a dupe s klupe sagnaš u mišju rupu.

Dučić, Jovan - PESME

Da spojim izvor i ušće! Ali me najzad i noć srela, A crno trnje sve gušće. Tako selica jato gladno, Sve more prešavši zračio, Padne po trnju: za njim hladno, A pred njim nemo i mračno.

Lazarević, Laza K. - PRIPOVETKE

Žènâ puna kuća, pa se samo vajkaju: „Lele mene, kako je dijete islabilo!” — A da, vesela drugo, gladno i žedno u tuđem svijetu! — Pa guraj djetetu kolače i druge ponude u ruke i u usta. A na njoj slaba promjena.

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

To je stanovništvo vrlo siromašno, često gladno i divlje, i kod njega su beda i bezvlašće doprineli razvitku ove „pljačkaške privrede“.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

Žena ne sme da bude gladna kada prvi put podoji dete, jer će i ono kasnije biti stalno gladno. Valja se da ga zadoji napolju, da bi mu se svaka bolest pojavljivala spolja a ne unutra.

Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA

A malo je ko bio predodređen da tako gladno, tako detinjasto, odsanja taj san kao Danijel Defo. O životu Defoovom ostali su zanimljivi podaci, iz kojih se može

Radičević, Branko - PESME

kraj kakvoga vrela, Tu otrti teški znoj sa čela, Latiti se bele pogačice, Prismočiti kake pečenice, Povratiti srce gladno, trudno, Vode ladne napojiti žudno; Vodu piješ, a vrelo žubori, A nad tobom lipa mirisava, A slavuji svud poju po

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

Otac se prvi trže: — Ja zagalamio, a ne sjećam se da je dijete gladno. Daj ovamo viđelo i delaj spremi večeru! — reče maćehi.

Simović, Ljubomir - PUTUJUĆE POZORIŠTE ŠOPALOVIĆ

(Prilazi koritu i nastavlja da pere veš) BLAGOJE: Biće da se to negde gladno napilo! SIMKA: Šta da pije, kad nema šta ni da jede? BLAGOJE: Nisam ni slovo razumeo! GINA: Misliš da ja jesam?

Stanković, Borisav - NEČISTA KRV

— Daj, da okusi štogod. — Ko? — pogleda ga u čudu aščika. — Sofka! Zar dete da ne jede ništa, da mi je gladno. | — Posle će ona! — uvređena što joj se u njen posao meša, odbi ga aščika. — Znam ja, posle će ona.

— Znam ja, posle će ona. Sa deverom zajedno da jede, kad gosti budu jeli... — Kako posle? Zar dete da je gladno, pa da ne jede — preseče je Marko tako da ova umuče. I sam on u tanjiru najlepše delove od pečenja odnese Sofki.

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

(Kosa za košenje trave) 120 — Svoj drob ije, svoju krv pije? (Sveća — lojana ili voštana) 121 — Sito cvili, gladno ćuti? (Meh u kovačnici) 122 — Skoči srna iza trna, i gde pade, tu ostade?

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

Dijete samo a zar i gladno, stane plakati, a bilo rano, te se niko onuda ne namjeri, dok u onoj rijeci začuje nekakva velika riba, te ona na

Olujić, Grozdana - NEBESKA REKA I DRUGE BAJKE

Haj! Haj! Nasred školskog dvorišta rastao je orah u čijoj je krošnji par roda svio gnezdo. Male rode, još goluždrave, gladno su otvarale kljunove. Među dečacima krete opklada ko će se prvi popeti na orah i skinuti male rode. — Ja ću!

Danima je čekala, letela da uhvati što veću i deblju ribu za najmlađega sina, i nadala se. Ptić je sve gladno gutao, ali nije rastao. — Ništa od tebe! — govorila su mu braća. — Možda ti i nisi galeb! — A šta bi drugo bio?

Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba

Macbeth. Prvi Ubica, Drugi Ubica, Treći Ubica, Prva Vještica, Druga Vještica. Treća Vještica. Gladno su se bacili na svoje role, provjeravajući koliko teksta imaju.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

CIGANSKO DIJETE U HRIŠĆANKE Dođe nekakvo cigansko dijete kod jedne udovice hrišćanke na konak, i bilo gladno, pa se zamoli da mu da malo kruha, a ona mu da; pa kad mu dade kruha, zamoli se da mu da i malo sira, a žena mu da,

Ćipiko, Ivo - Pripovetke

Misao joj se navraća k djetetu što je od juče samo u kući ostavljeno: biće gladno... plakaće, može biti da mu se što zla dogodilo? I ona, gledajući u mrtvoga Marka, ne misli no na svoje nejako čedo...

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

je bolje, što je gore, Hlebac svoj il’ tuđe kore, Zelen gaj od malo rali Il’ da stado sunce pali, Bez plandišta gladno, žedno — Njemu je svejedno.

Stanković, Borisav - GAZDA MLADEN

— I kao da je još otkada došao, otkada tako sedi, čeka na ručak, nestrpljivo, gladno počeo bi da žuri. — Hajde, hajde da se ruča! Gde je nana? Zovite je.

Ćipiko, Ivo - Pauci

— Reka sam da će biš u branjevini... Gladno, pa biži za strukom trave. — I mladić u strahu požuri da ih izagna. Časom potrčkujući, dođe do potočine i već htjede

Milanković, Milutin - KROZ VASIONU I VEKOVE

Ja sam, skupljajući svoje obrve, a svetlucajući očima, gladno gutao i hranio se njegovim rečima, a on me je, među svojih tri stotine slušalaca, zapazio i razumeo.

Olujić, Grozdana - SEDEFNA RUŽA I DRUGE BAJKE

Slatko miriše ljudsko meso! I, nastavi se igra. Kako su drhtale Varaličine ruke dok je delio! Kako se širilo orlovo gladno oko! Već i sunce poče da seda. U jedan mah se Varalici učini: orao krade. Zatim se u orla uvuče sumnja.

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

Jer, u tome i sama biše žalostivo tuži gledeći svoje rođeno gladno dijete, ne imavši ga čim potešljivo založiti ni zadojiti.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti