Upotreba reči gospodarom u književnim delima


Ignjatović, Jakov - VEČITI MLADOŽENJA

— Gospođa Tatijana reče kćeri: „Ostani, Sofija, u dućanu, ja imam sa gospodarom Kirićem posla“. Uđemo u sobu. — Je l’ to vaša kći, gospođo Tatijana? — Jeste. — Imate li već za nju kakvog đuvegiju?

Sad Čamča mađarski istumači što je rekao šljahtec, pa tako opet dalje tumači. Šljahtecu je vrlo žao bilo što sa gospodarom Sofrom nije mogao latinski razgovarati, no ipak zadovoljio se po nuždi i sa tumačenjem.

nose fina vina, sipaju u velike srebrne pozlaćene pehare, nazdravlja se u ime Poljske, za Konfederaciju, kucaju se sa gospodarom Sofrom i za „Vengersku” i za „vengerske šljahtece”.

Kad mu je već sasvim dosta bilo, oprosti se i izljubi sa gospodarom Sofrom, pa će njemu Čamča počast učiniti, kao što je on pred ručak gospodaru Sofri učinio, uzeo ga ispod ramena i,

, na što Šamika i dâ reč. Tako prođe bal. Polaček se oprosti sa gospodarom Sofrom, a Šamika sa frajla-Lujzom. Pri rastanku Šamika, kao pravi „galantom”, poljubi je u ruku, a frajla Luza, stisnuv

Momcima i starijim sve puca manšester, kad desnom šakom koleno desno udari, pa okreće se. Dođe do vrata i Polaček sa gospodarom Sofrom, pa gledaju; zanimljivo je. „Hotvole” je sad prestao igrati.

Kapor, Momo - NAJBOLJE GODINE I DRUGE PRIČE

— ona je osećala užasnu glad. Ona što je do pre pola sata verovala da će skapati od tuge kao kučka za izgubljenim gospodarom, ona što je živela hraneći se samo patnjom; naterana njegovim lukavstvom i nežno hitrim prstima koji su je služili sa

Matavulj, Simo - USKOK JANKO

Pa, bogami, gledao sam gdje se i s gospodarom razgovara podugo; ćaše ga gospodar više puta po ramenu potapšati. A nije htio, čuješ, da leži u ćeliji, no s nama, s

Oči mu sinuše divljim izrazom. Serdar ga hladno omjeri. Ljudi ga prekoriše što ne umije ljudski pred Gospodarom, i savjetovaše ga da odlazi, što on i učinje. A zatijem opet se prevrne razgovor na drugo.

Popović, Bogdan - ANTOLOGIJA NOVIJE SRPSKE LIRIKE

Misliš li da ćeš, postav gospodarom Stanje i Sila (varke!), Život tlačen „Preporoditi, učiniv da teče Lišen svakog atributa bona, Večit, zanosan, k'o

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

Vezirović sjede, pa zovnu i slugu za sofru. — Jedi ti, gospodaru, u nas nije hadet da sluga jede s gospodarom. — Bre, prođi se ti toga hadeta, mi ćemo zajedno putovati, pa treba da zajedno i jedemo.

Pupin, Mihajlo - Sa pašnjaka do naučenjaka

(Stipendiju sam dobio tri meseca kasnije). Kenig se tako duboko klanjao pred svojim gospodarom kao da je hteo da čelom dodirne zemlju.

Ali ovome je pas pobegao i lutao kroz šume Norfolka u potrazi za gospodarom. Jednog dana došao mi je u kuću. Bio je izgladneo, žedan, umoran i duboko nesrećan zbog toga što nije našao svoga

Popović, Jovan Sterija - ROMAN BEZ ROMANA

— Osobito je primečanija dostojno što je među kasatelnim magarcem i njegovim gospodarom tesna neka simpatija carstvovala, koje ovde samo toga radi navodim da potvrdim sistemu oni filozofa koji se tvrdo

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

sročio Grujo Meandžić iz Sentomaša, iz Bačke, gde — kako je Vuk u Srpskom rječniku zapisao — „zovu i najmanjeg trgovčića gospodarom“, pa će biti da su pomenuti stari i novi gospodari (ukoliko baš nisu trgovčići) neodređeni koliko i sirotice.

Niko s njime nije polazio, s gospodarom cigle dvije sluge, dvije sluge idu nazorice, a gospodar s njima ne besjedi, no je čelo grdno namrdio, a ponisko brke

Vuk — „samo su Turke (i to begove i spahije) zvali gospodarima (kao i sad po Bosni i Hercegovini); a odonda su zvali gospodarom Crnoga Đorđija, i ostale poglavare i vojvode, koji su vlast u rukama imali.

U Srijemu pak i u ostalijem njemačkijem državama zovu i najmanjeg trgovčića gospodarom. U Srbiji su otprije znatnije Srbe, kao svinjarske trgovce, zvali gazdama.

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

I jepiskop po ukazu ode tamo u korab i s onim se gospodarom sasta, te gleda po korabu kamenje, al’ mu se nekako ništa za njegovu potrebu onde ne svide, i pak smutan ode natrag.

i gizdavo odeva, obuva, čisti, pere, mije, zanatu i knjigi nauči ga, svačim napreduje mu i govi, čovekom ga i dobrim gospodarom učini, — a posle da od njega tegli ljutu nevolju, brigu i progonu iz svoje mu kuće i dobra kroz njega izlazeći.

građaninu, varošanom li, tako i seljaninu, boljarom, kmetovom, oficirom i vojakom, malim i velikim, kopačem i oračem, gospodarom i slugami, trgovcem i zanatlijami, ležakom i težakom, muškoj i ženskoj feli!

Kakvi mladi, takvi i stari. Dvojim gospodarom jedan sluga s poslovanjem svojim ne može na volju ugoditi. Ne rad duše, nego rad guše. Trista zala iz svoga im grla.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti