Upotreba reči gospoži u književnim delima


Crnjanski, Miloš - Seobe 2

A ta misao, da treba sad otići nekud, daleko, u neku hladnu, zavejanu zemlju, činila se gospoži Kumri sasvim luda. Dok su te selidbe bile dozvoljene, dok su bile kao neka groznica, koja je obuzela bila sav dištrikt

Ako mu pak do ženske nije stalo, on, Agagijanijan, reći će gospoži Huml da je kapetan ranjen na bojnom polju ljubavi i da je došao u Vijenu da se leči, kod urin‑doktora.

Posle dva‑tri dana, međutim, izgubivši strpljenje i bez mirnog sna, Isakovič postade nesnosan i Agagijanijanu i gospoži Huml, koja nije mogla da razume, što kapetan ne poziva urin‑doktora, da ga leči, nego sedi, ceo dan, tako, na svojoj

Tekla se, nekoliko dana, čudila što se Isakovič ne javlja, pa je i ona ućutala. Pisala je pismo gospoži Femki, Trandafilovič, i javljala, šta bi. Ni gospoža Božič više nije očekivala kapetana.

Posle dva‑tri dana oklevanja, Pavle se onda reši da se javi gospoži Božič i da joj kaže da je u Vijeni, i da se naselio u Engelbirtu. Molio je da mu se odredi dan za vizitu.

I gospoži Evdokiji poče da govori, sažaljivo, da meće svoj život, svoju čest, svoje ime, na kocku, dolazeći u traktir, udovcu, sam

Svi ćemo u zemlju. Pavle se bio nešto raznežio, prema tom odvratnom čoveku, valjda zato, što ga Božič nije ništa o gospoži Evdokiji, i njenim posetama familiji Ziminski, pitao.

svojih poznanica – među kojima je bila gospoža Montenuovo iz najvišeg društva – da nije bila zapela za oko, baš toj gospoži Montenuovo.

ćerke, kako joj je ćerku gospoža Montenuovo pozvala, u svoju ložu, i pomilovala, i, slatko, kao devojčicu, poljubila, gospoži Evdokiji bilo se srce steglo. Osećala je, kako je od nekog straha prelazi jeza.

Pričao je i o ćerci Božičevoj, ali ni reči o gospoži Evdokiji, niti o onom pokušaju da ga, konjma, pregaze, na drumu. O Petru i Varvari nije više pitao.

najviše začudilo, taj, inače tako strog čovek, kad je bila reč o familijarnom moralu, pričao je sad, o brakolomnici, gospoži Femki, Trandafilki, srdačno, rado: Jeste luda, Futoškinja i po, a onaj vragolan Brkič uspeo je da je obrlati, kao ajgir

Dobio je o njemu, kaže, poruk, iz varoši Debrc. Višnjevski mu je naredio da, to, javi gospoži. Ima li gospoža nešto da mu naredi? Ima li nešto, njegovom prevashodiju – seiner Eminenz – da poruči?

Crnjanski, Miloš - Seobe 1

Prvi dan njenog brakolomstva učinio se gospoži Dafini Isakovič, zbilja, beznačajan. Pred veče, ona se oseti iznemogla od iščekivanja da se nešto neobično dogodi.

u velikoj žutoj kući, punoj brašna kao kakva vodenica, tako ravnomerno, praćeno šumom vode što je proticala, da je gospoži Dafini došlo da viče, samo da bi prekinula svojim glasom tišinu, koja je, u mirisu i prašini ustajale pšenice i raži,

JOJ DUŠI, NI U DECI, NEĆE OSTATI TRAGA I UMRE, ŽALEĆI ŠTO NE MOŽE DA ZASITI BAR TELO, RAZDRAGANA UŽIVANjIMA Dan kada je gospoži Dafini došao suđeni čas, bio je topal, letnji dan, krajem avgusta, posle tronedeljne suše.

Kaluđeri mu dođoše i po drugi put, javljajući mu da patrijarh ne može da ga pusti k sebi, ali da će se bolesnoj gospoži Dafini poslati naročiti kaluđer.

jedne zore, vampira na svom pragu, Ananija, sa čijim je ćerkama živela u prisnom prijateljstvu, morao je da obeća da će gospoži Dafini, jedne noći, svojeručno, zabiti u grob glogov kolac.

Isto onako kao što je slušala da se gospoži Dafini bio javio muž, pomisli da će sad i njoj da se javi njen Arkadije, koji je možda već i sahranjen.

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

srpskog puka, očajnog i nemoćnog, sa mislima koje mu je osenčila „gorkost smerti”, kao i bratu mu Aranđelu i supruzi, gospoži Dafini.

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

jula 1840, č. 28, str. 217, sa sledećom posvetom: „Blagorodnoj gospoži Jelisaveti plemenitoj ot Mladenović, suprugi blagorodnog gospodina Trifona ot Mladenović, velikog sudca blagorodni u

Opačić, Zorana - ANTOLOGIJA SRPSKE POEZIJE ZA DECU PREDZMAJEVSKOG PERIODA

Avram Mrazović: Poučelni magazin za decu k prosvešćeniju razume i napravljeniju serdca ot gospoži Marii le Prens de Bomont, I deo (II deo 1793, III i IV deo 1800) 1788. Dositej Obradović: Basne 1789.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti