Upotreba reči govorilo u književnim delima


Jakšić, Đura - PROZA

Sutradan je celo selo govorilo kako je Nikolina kuća izgorela, kako je Stojna prva osetila da gori, kako bi se svi pogušili da ne beše onog mladog

Nenadović, Mateja Prota - MEMOARI

— Ovaj Ignjat Sabov, kažu, učio je u Rumi, i kao što se govorilo, za vreme njegovog učenja tu u Rumi bila je najbolja škola.

Milenko pomisli da se Afiz-paša povratio i poviče na vojsku: „Plotun, junaci!” Vojska opali puške; kako se govorilo oko 10 s polja koje mrtvi̓ koje ranjeni̓ palo; dok se ovi odbiju natrag i dobošom oglase, i poznadu se.

Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

malo-pomalo okrete se razgovor nekako slučajno — te kapetan sazna od Đoše ko je sinoć bio u meoničkoj mehani, šta se govorilo i ko je iskopao nahoče. Kapetan samo vrti glavom, pa se čudi: »O, gledaj ti njih, molim te!...

Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

Mlađi priđoše ruci i ocu i materi, i onda zasedoše za večeru. Za večerom se vodio običan, domaći razgovor. Govorilo se o vršidbi, koju je trebalo sutra početi. — Bogami, deco, požurite. Ima se dosta posla ove jeceni...

Činilo mu se da mu neko iza leđa stoji... vidi mu senku... Tek opet se nastavi razgovor. Ali se govorilo hladno. Marinko beše bled kao smrt, govorio je preplašeno i zverao u prozor... — Ne plaši se, čovječe!

Ko proučava ono doba, kome dođu do ušiju razgovori tadanjih boraca, taj će steći jedno uverenje: da se u to doba govorilo nekim osobitim jezikom, da se vladalo vanrednom pribranošću. Svaka rečenica iz usta njihovih bila je puna duha.

Jurili su od Čupića Smiljaniću, od Smiljanića Srdanu, od Srdana Katiću. Nije se govorilo glasnom rečju nego šapatom. Svako čelo beše natušteno.

Lazarević, Laza K. - PRIPOVETKE

Bio je sutonj. Sunce je zailazilo za Gučevo. Ona je vodila donekle najmlađe dete moje sestre, koje nam je govorilo nešto nemački — ja ne znam šta. Posle je nestalo toga deteta Nešto smo kao govorili — ničega se više ne sećam.

Sremac, Stevan - POP ĆIRA I POP SPIRA

On niti ga seje, niti okopava, pa opet njemu dobro; njegovu kukuruzu ne može da naškodi suša. Zato se i govorilo po selu, kad neko za nešto ne mari: »E, — vele — mari on za to k’o Sovra gajdaš za kišu«, ili: »Tiče ga se to mnogo

Ali tako je to u svetu! Pravo je rečeno da dobar glas daleko ide, a zao još dalje; pa zato se o pop-Ćirinom mačku više govorilo nego o pop-Spirinom, o kome poslednjem ćemo stoga i mi vrlo kratki biti. On je bio nešto sasvim drugo.

Sa gužvarom je završen ručak, a otpočet je življi razgovor. Dotle se jelo i pomalo govorilo, a sad je nastao razgovor uz vino.

»Svako čudo za tri dana«, veli naša poslovica; pa tako je bilo i sa ovim događajem. Selo je dva-tri dana govorilo, pa se i umorilo, željno, naravno, novijih novosti.

Pamtim ja, bože, u moje detinjstvo šta se pripovedalo i govorilo o mitropolitu Nenadoviću, pa o Stratimiroviću! Kakve su to sile bile! Pa kakav zapt i kakva strogost!

nalazile, i tom prilikom su između ostaloga još i saopštavale jedna drugoj sve što se u kući jedne ili druge kazalo, govorilo ili dogodilo, a od njih su opet njihove gospođe saznavale sve, što je opet bio trajni uzrok večitom potpirivanju i

Stanković, Borisav - BOŽJI LJUDI

A i kao da behu došla neka naročita, teška, mutna vremena. Govorilo se: kako se to naročito noću osećalo. Kao da više, povrh varoši, po brdima, okolnim selima nisu bivale one tihe,

Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

Taj čudni mladi čovek bio je njihov zajednički idol. I ta kuća, bez muške glave, dobila je u njemu sve. Duboko u noć govorilo se samo o njemu, o njegovoj duši, očima, karakteru, glasu i stasu, duboko u noć jednom su samo molbom uznemiravale

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Dvor je hteo da ukine status tog naroda, koji je bio, kako se u Beču govorilo, „arma in arma“. Carstvo je bilo rešeno da od Rascijana, koji su dotle bili samo vojnici ćesara, načini seljake,

A pošto niko u toj familiji nije video lavicu, o tome se dugo govorilo. To se pamtilo. Ćerka kapamadžije Grozdina rado je, kao i Ana, pevala, a rado je i igrala.

Ta sirota rođaka pojavi se sad, kao neka lepotica, koju je senator krio. Zasenila je i Varvaru. Iako se o tome nije govorilo, u ono vreme, ta siromašna rođaka senatorova ušla je u brak nevina, a pokaza se u svatovima kao rođena za poljupce, za

U njihovom krugu, mogli su se, na prste, izbrojati oni koji su znali da čitaju i pišu, a nemecki ih je govorilo, i među oficirima, malo. Major Joan Božič učinio se bio Pavlu pravi Bečlija.

Istina, u njegovom se nacionu govorilo da, dok kučka repom ne vine, neće pas za njom potrčati, ali ni kučke ovako repom nisu mahale.

Iako niko nije znao reći ni jednog njenog švalera, iako su oficiri zazirali od njenog muža, za koga se javno govorilo da je ubio dva svoja prijatelja, gospoža Evdokija bila je vrisak Budima, već godinama, pre nego što se sa Pavlom srela.

je bio dakle, zauvek, onaj njegov sveg, otkud je pošao, u kom mu je sve bilo poznato, gde se njegovim, maternjim, jezikom govorilo, gde se, uveče, šorovima, pevalo. Gde ga je svaki znao. Gde je svoju kuću, braću, svoje konje imao. A kud je sad stigao?

Ona su bila navikla da zajedno spavaju, igraju, a uglas govore, sva. Ni jedno od te dece, sem najmlađeg, nije govorilo samo za sebe. Kad ostala prestanu. Sva su govorila zajedno.

Jer se govorilo da u njoj, noću, šetaju aveti. Sunce je zalazilo, kad se Varvara, ponova, pojavila pred tom kućom, u bašti.

U Rumi se govorilo: otobolio usnu kao logovski am. Ovde, međutim, na putu u Kijev, taj treći konj vukao je, kao i ona druga dva, besno.

U kući trgovca Žolobova, posle toga, nekoliko dana, u familiji Isakovič, samo se o tom govorilo, snuždeno. Bila je nastala tišina, kao da im je neko u familiji umro.

koju su sahranjivali, bila je serbska milicija, koja je ratovala u turskim ratovima, uz Austriju, to jest, kako joj se govorilo, uz Hrista i hrišćanstvo.

Cvijić, Jovan - PSIHIČKE OSOBINE JUŽNIH SLOVENA

Mnoge Južne Slovene iz Austro-Ugarske privlačila je slobodna država, u kojoj se govorilo njihovim jezikom i u kojoj su oni mogli kupiti zemlju po niskoj ceni.

Vuk (Kovčežić), kaže, da je „u sve četiri grbljanske kneževine bilo našljednih knezova, za koje se govorilo da bi i dužd mletački pred njima ustao na noge, kad bi video kako su lijepo odeveni i naoružani“.

“* Ovo svoje shvatanje oni su obilato izvodili na delu. Govorilo se da su ovo rajinske navike i nasleđe iz prošlosti i da će se sa životom u slobodi izgubiti sve ovo varvarstvo.

Nastaje formiranje novoga tipa. Pred turskom najezdom je staro stanovništvo Slavonije koje je govorilo kajkavskim dijalektom izbeglo u Kranjsku i u Štajersku.

Olujić, Grozdana - GLASAM ZA LJUBAV

u isti razred, ali posle njegovog pokušaja da nastavnicu izbaci kroz prozor, on je prestao da ide u bilo koji razred. Govorilo se, zatim, da je otišao u mehaničare, a možda i jeste, samo što posle snimanja filma o Tatarima on to više nije bio.

Jedan fosil iz mezozoika, u stvari, ali fosil koji je mogao da ti zalomi keca! Karanovo je govorilo o romansi između nje i nastavnika fiskulture, iako je to bilo isto kao kad bi se govorilo o romansi između nosoroga i

Karanovo je govorilo o romansi između nje i nastavnika fiskulture, iako je to bilo isto kao kad bi se govorilo o romansi između nosoroga i kolibrija.

Savka Gatara osećala se naročito pogođena. Za nju se govorilo da otkriva nezakonita blagoslovena stanja brže nego što psi, posebno izvežbani za otkrivanje lisica, mogu da pronađu

Kupači su još kuljali prema Tisi, ali na skeli sem Baronice nikoga nije bilo. Obično se govorilo da je skela punija eksera nego fakirski ležaj. To je bilo tek upola tačno.

Ignjatović, Jakov - VEČITI MLADOŽENJA

Onda se još sve na svetu o Buniparti, Aleksandru, Kutuzovu, Miloradoviću i drugim znamenitim ljudima govorilo, ali sve o ratu. — Al’ vraški je čovek taj Buniparta, taj će još načiniti posla, moj Sofro!

Crnjanski, Miloš - Seobe 1

Koji trgovac želi da oženi svog sina, a koji da uda svoju kćer. Kojeg sa kojom i koju za kojeg. Kad se govorilo o porođaju, čula je koliko ih ima koje će da rode ovog meseca, a koliko ih ima za idući.

Očekujući da dođu Francuzi, o kojima se govorilo naročito među ženskim svetom, mnogi potrčaše da vide i ove, za koje mišljahu da će uskoro bežati tučeni i osramoćeni.

zalivale vodom, trljale, oblačile, pripremale za sutrašnji put, donoseći joj poruke od mladoga grafa Patašiča, o kome se govorilo da je vrlo lep, a koji je učtivo pitao za naređenje kako ima da putuje, na konju, ili možda, praveći joj društvo, u

u okolini Heba, otkuda beše, nedavno, Raškovič preneo telo despota Đurđa Brankoviča, izmučenog i, kako se u polku govorilo, otrovanog.

U puku se proču da će zimovati u Oberpfalcu, a da se njini ostali pukovi tuku protiv Prajsa. Govorilo se i o tom da će ih poslati kućama i da će ih razdeliti među ostalim, ćesarovim pukovima.

su svi znali, jer beše Isakovičev čovek i kao neki čuvar drvenog zvonika i crkvice u naselju, zadrža im dah u grudima. Govorilo se da ga vraćaju doma i da mu je iscurilo jedno oko, da su mu oba uveta spala i da mu je sad lice kao glava u oderanog

Kako izgiboše mnogi i više oficira, i kako je vojnicima Marija Terezija poslala po talir za junaštvo. Govorilo se, jedno vreme, da pogibe i bogati Antonovič, kome će temišvarski trgovci da zidaju crkvu baš više sela, na bregu,

Nije mogao da spava od graktanja vrana. Konji su mu crkavali od zime. I šta još? Čuo je da se u logoru zapovednika govorilo da će, u proleće, kući.

U gradu se govorilo da će puk, kao i ostali serbski pukovi, biti raspušten i da će svi biti raspodeljeni među ostale pukove ćesarske, kao i

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

o nasleđu. To bi govorilo u prilog pretpostavci da su ove poslovice koje hrabre čoveka da se pouzda u svoje sposobnosti i moći nastale u novije

Kapor, Momo - NAJBOLJE GODINE I DRUGE PRIČE

sve dok ne izbrišu i poslednju stvar zbog koje sam nekada voleo uspele momke, skupljao isečke iz novina u kojima se govorilo o njima, navijao za njih. Onda oni otputuju na more; kad su već tu zbog sahrane, da obave sve o istom trošku.

Matavulj, Simo - USKOK

Tvrdilo se da je kažnjenik graf, poslije da je princ, i čak da je u rodu s carskom kućom. Govorilo se: „Bog sâm zna šta bješe skrivio taj koljenović, kad ga tako uniziše!

Ostali, oko četrdeset ih, zbiše se u mađupnicu. Ručak je malo trajao i malo se govorilo, gotovo jedini vladika što postavljaše pitanja i davaše uputstva i savjete.

Pop je otišao časkom u selo. Bože moj, koliko se o tebi govorilo! I nagađali smo da li ćeš doći na svadbu. Ja sam tvrdila da hoćeš, a njeki govorahu da nećeš! Kako si?

Popović, Jovan Sterija - ŽENIDBA I UDADBA

MATI: Eto, seka Marta zna, a zna i cela varoš. TETKA: Jeste, Jovo! Mlogi su bili kad se o udadbi Julkinoj govorilo. Onda Marić reče: da sam znao, veli, da bije za mene dali, i ja bi je iskao.

Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA

Morao sam se ograditi, kako se to onda govorilo. Uskoro stiže odgovor, izvinjenje glavnog urednika. Pesmicu su preuzeli iz zbornika u kojem je objavljeno nešto zaista

Njegova dečja pesma prva je imenovala svet na jednoj ravni na kojoj se dotle kod nas nije pevalo niti govorilo. Tako je, unekoliko, određen i svet naše dečje poezije, obeležene su njene granice, dati pozitivni, pa i negativni

Popović, Jovan Sterija - RODOLJUPCI

ŠERBULIĆ: Šta se čuje za protokole? NAĐ: Govorilo se da će doći neka komisija; no ja to ne bi nikad činio. Budalaština je na svaki način bila: i uvoditi, i cepati.

Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

je izlazio dva puta nedeljno, imao je sasvim informativan karakter; to je u stvari bio politički bilten, u kome se malo govorilo o specijalno srpskim stvarima. List je inače bio pisan ruskoslovenskim jezikom i štampan crkvenim slovima.

i latinski, nemački i mađarski, bio je stručnjak u pitanjima pravoslavne teologije, nazivan je »Srpskim Zlatoustom«, govorilo se »učen kao Rajić«, i za sobom je ostavio ceo jedan niz bogoslovskih prevoda i prerada.

izišlo je u Beču celo delo Novi zavjet gospoda našega Isusa Hrista, »Vukovo Evangelije«, kako se oko 1850. godine govorilo. Prevod je izišao bez dozvole crkvenih vlasti.

te jedina ona pesma Zaremi, ili prevod Geteove Bajadare, bile su literarne veličine o kojima se gotovo toliko govorilo kao danas o Darvinovoj teoriji.

U poeziji, »bogodani«, »ženijalni« pesnik, kako se tada govorilo, treba da bude što razuzdaniji, da baci pod noge zdrav razum i logiku običnih, smrtnih ljudi, da objavi rat sintaksi i

U tome pravcu radio je u Istoku i Otadžbini pozorišnu kroniku, i ti članci, u kojima se često govorilo o sasvim neknjiževnim komadima, odštampani su u knjigu Iz pozorišta (Beograd, 1879), prvu zbirku pozorišnih ocena na

u onom vremenu kada su u srpskoj književnoj kritici vladala opšta mesta i kada se iz naivnoga patriotizma o piscima govorilo samo u istočnjačkim superlativima.

Milićević, Vuk - Bespuće

U kući se hodilo na prstima i govorilo šapatom; tek on prolamaše pokatkad tu tišinu svojim ječanjem, kad bi ga pekle , u kišovite dane njegove rane koje teško

Sremac, Stevan - PROZA

Ja neću opisivati šta je sve bilo. Ko je god bio polaženik, taj će znati sve to. Spočetka se više radilo nego govorilo, jelo se. Domaćica ustade da »tranžira« pečenicu. Jova ne da nipošto, hoće on. Diže se užasna vika.

Radičević, Branko - PESME

“ I nazad se jato vije, Al' međ njima dragog nije. Pita moma belo jato: „Kud se dede moje zlato?“ Belo jato govorilo: „Tvoje zlato nekad bilo? Ne nadaj se njemu mlada: Druga njega grli sada!

nasekao glava, Puno četa razbio Turčinu, Zadrmao dinu carevinu, I de god je dvoje-troje bilo, Za njegovu s' mišku govorilo. Tako Silić reč je poturio, Moju mladu Radu poklonio, Tu me Silić ljuto prevario. Al' što li je Rade kriv tu bio?

Stanković, Borisav - IZ STAROG JEVANĐELJA I STARI DANI

Nabrajaju joj pojedine zgode, reči njegove. Pamtio se do sitnica njegov život, i pred Anicom se samo o njemu govorilo. A ona, Anica, dete, današnjica — sve to kao da Nije postojalo, a još manje bilo vredno pažnje, govora.

Petrović, Rastko - LJUDI GOVORE

— Sećaš se, tata, kako je poklonio barku na kojoj je njegov Kampos lovio? — O, govorilo se da Kamposov duh sedi svake noći u barci. Niko nije smeo da ode sa njom noću.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 1

Ostali vojnici sakupljali su se u male grupe i pričali doživljaje iz svoga sela. Pričalo se tada otvoreno, govorilo o intimnim porodičnim odnosima, kao da se ti ljudi nikada više neće vratiti svojim ženama.

reponja... gegula... — i onda završavali svi uglas: „Ti si ovu zemlju oslobodio.“ SMRT, ŽIVOT... IDU NAIZMENIČNO Govorilo se, više uzgred, da u narodu vlada pegavi tifus.

Najzad, obustavljena su za neko vreme i odsustva. Kroz selo se svaki čas razlegala zapevka žena. „Stigao glas“ — govorilo se. Presamićene i podbrađene zastajale bi kad vide vojnika i kukale naglas: „Sine... Rano majčina... Ko mi te uze!

U varoši se videlo mnogo sveta u crnini. Govorilo se da su samo iz porodice Petkovića poginula četiri sina. Na kućama u okolini crkve još se videli tragovi od bombi

Šta su sve ti ljudi morali propatiti! — iz njenih očiju potekoše dve suze i bojažljivo se zaustaviše na jagodicama. Govorilo se o bratu, koji je prvi poginuo, šestoga avgusta, pred Šapcom.

Ranković, Svetolik P. - SEOSKA UČITELJICA

Dovoljno uzroka za uzbuđenje i žurbu. Ljubica se plašila revizora, jer se o njemu govorilo da se bavi samim sitnicama iz školskoga rada. Prionuše oboje na posao...

Crnjanski, Miloš - Lirika Itake

Nije imao još ni kanalizaciju. Međutim, protivno očekivanju, ta zbirka pesama prodavala se dobro. O njoj se mnogo govorilo. Siromah Cvijanović, onda, polakomio se i štampao i moju prvu prozu, pod naslovom Priče o muškom, u velikom broju (u 4.

Domanović, Radoje - MRTVO MORE

pretrpana moralnim poukama, a morala nije bilo; u svakoj kući pun tavan logika, al' pameti nije bilo; na svakom koraku govorilo se o štednji i blagostanju zemlje, a rasipalo se na sve strane, a svaki zelenaš i nitkov mogao je sebi kupiti za nekoliko

„Pravo je“, govorilo se, „jer je mogao sve upropastiti, ali mu plemenitost i rodoljublje nije dalo da to učini.“ Jedan je odlikovan što je

Ranković, Svetolik P. - PRIPOVETKE

Pa ipak je, i u tom pogledu, morao dati prvenstvo — kaplaru. Ali, on se nadao... Govorilo se da su obojica već činili pokušaje kod Mirčića i da su im provodadžije odbijene jednim istim rečima: »Ne dam ja moje

Sremac, Stevan - LIMUNACIJA U SELU

A međutim, fakt je da se govorilo uveliko da će da je uzme, i svi su se čidili što se to toliko dugo odugovlači! Govorilo se svašta.

A međutim, fakt je da se govorilo uveliko da će da je uzme, i svi su se čidili što se to toliko dugo odugovlači! Govorilo se svašta. Šta ti se sve nije iznosilo kao uzrok!

A stvar je bila u ovome. Govorilo se da poslednji put kad je bio s kapetanom nije platio neki račun mehandžiji kad je bio u mehani.

Petrović, Mihailo Alas - ROMAN JEGULJE

Pa i posle zvaničnog pronalaska Golfske Struje o njoj se malo govorilo u pomorskom svetu, a malo se šta o njoj i znalo. To je tako trajalo do znamenitog američkog polarnog moreplovca

Stanković, Borisav - NEČISTA KRV

Grdan je novac morao da dâ dok se venčali. I posle, kao zato što se tako blizak rod uzeli, govorilo se da je ona uvek bila povezane glave, koja ju je od tada jednako bolela, i od koje se je ona jednako lečila, a

A njihova kuća najveća, u sredini sela, gotovo kao neka kula, pošto je i celo selo proizišlo iz te njihove kuće. Govorilo se da je sama njihova kuća čitav sprat u manastiru podigla, česme popravljala i sve što trebalo davala manastiru, a

I od tada jednako svaku udavaču ona tamo u amamu kupa i „trlja“ Govorilo se kako ona zna mađije: kako kupajući udavače ona ih i uči, daje im kao neke čini, kako će se sutra, na dan venčanja, i

Matavulj, Simo - USKOK JANKO

“ To je Božo najprije rekao, a zatijem razvede na dugo, i potanko ispriča sve. Dok je božje dijete govorilo, Otac mu i svi nebesnici ne svrnuše očiju s njega, niti uha gdje drugo obrnuše; zaboraviše da su prozori nebesni

„Čuj, vidaru, ja ću ti povijedati, u malo riječi“, prihvati starac. Dokle cura ne prispije za udaju, o tome se ni govorilo nije. Znasmo kakav je Kićun Radojev, pa se nadasmo e ni njegovi neće tražiti da se Stana zamakne.

A najveće čudo što repom ne ošinu. „Odagna je Đurađ odjednom. Ove godine baš se pokaza da je pravi proljetni svetac!“ govorilo se. Ele ljeto ogranu. Trava bujno poraste; česti se okitiše lišćem. Stoka željno prionu da se napase.

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

“ i tako se po tome dozna da on nije carski sin nego Ciganski. 35. NESRETNIKU SE NE MOŽE POMOĆI. Za nekakoga čoeka govorilo se da je nesrećan i da mu se nikako ne može pomoći.

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

Gdi bi se mogao jedan dijakon učiti razve u Kijevu ili u Moskvi? U ovo vreme neprestano bi se kod nas govorilo o slavnoj Velikoga Petra kćeri, imperatrici Jelisaveti.

Moj sinko, prošla su ona glupa i slepa vremena kad se je među nami govorilo: „Bolje je šest vranaca u karuca nego šest škola u glavi.” Sad se je vreme preokrenulo.

Matavulj, Simo - BAKONJA FRA BRNE

U to doba knez je jeglenisao sa slugama iza mađupnice. Govorilo se o Bukaru. Svi su se čudili njegovu lukavstvu. Dunda, već prilično nakresan, viknu: — Zaludu, brate, nema ti meštra

“ Tako se govorilo. Taj glas zaprepasti Kušmelja, a, zbog drugih razloga, i dužnike Brnine. Kušmelj dođe do voza, ali ga Dundak ne htjede

Osobito ga razgovori mali Butre, koji mu je potanko ispričao sve što se govorilo i radilo preko vode. Bakonji je laskalo što su ga prekovođani često spominjali i što su za njega raspitivale ženske, a

E, što su ti naše jarčine!“ Razgovor se razgrana. Govorilo se o pohari, o Bukaru, o bolesti Brninoj i Pjevalici, o starijem fra-Jerkovićima, o starijem vremenima i ratovima, o

Olujić, Grozdana - NEBESKA REKA I DRUGE BAJKE

zasipala je lekovitim travama detetove kraste, hranila ga i odevala kako je najbolje umela, ali dete nije raslo, ni govorilo, ni hodalo.

Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL

Bio je gotov čovek (kako se to tada govorilo), i otac, za pet dana je punio trideset i jednu godinu, a još se igrao. Rečima, dabome.

Mržnje su nicale lako i skrivale se dugo, sumnje su uvek bile tu. Koliko puta je on, za koga se govorilo da je pravedan kao sam Bog, u sebi iznenadio zlomisao prema onom koji se s njim u nečemu nije složio.

“ Očigledno da Stojana Čupića, Zmaja od Noćaja, niko nije nadgovorio, ali se već od njegove mladosti govorilo da je on dete sreće.

Početkom tridesetih godina XIX veka, pred njegovu smrt, nastala je, u selu Grku, gde je živeo, ova priča: govorilo se kako Filip Višnjić, slepi guclar, starac, jednom godišnje, u avgustu, kad se zvezde otvaraju, sam istera svoja kola i

O njenoj se smrti govorilo kao o smrti stare žene, mada su neki bečki i novosadski listovi pisali da je umrla prerano, naprečac i od jada.

Spolja neprivlačna ali iznutra prostrana i, govorilo se, prijatna, ova zgrada na sprat bila je, do njegove pogibije, konak Kučuk-Alije, jednog od četvorice beogradskih

O razlikama između ovih verzija niko ništa nije umeo da kaže, jer niko spis nije ni čitao. Govorilo se samo o razlikama u Dositejevom raspoloženju.

Gde god je došao, šta god je radio, posao bi napredovao. Govorilo se da je srećne ruke i svi su se otimali o njega. Ali on je postajao sve manje zadovoljan sobom ne zbog toga što je mnogo

Imućni putnici mogli su u Pirinč-hanu i da konače, naročito otkako ga je kizlar aga Hadži-Bašir, za koga se govorilo da je jedan od najbogatijih ljudi na carigradskom Dvoru, kupio i obnovio.

Istina, kad je rat prošao govorilo se da Pirinčanu treba popraviti, ali su za to bili potrebni silni novci a novaca nije bilo.

Neku godinu kasnije, čekala ga je slična klackalica. Spuštao je niz Dunav (kako se to tada govorilo) lađe natovarene hranom.

Bio je spreman, sav načuljen. I zaista, kad su stigli u Vidin, zatekli su glad koja je već harala a govorilo se da je i u gradovima niže Vidina svud isto.

Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA

Uživeše se u ta vremena, smejući se veselo, jer sada im izgledaše mnogo što šta lepše no što je u stvari bilo. Govorilo se i o Njutnovoj veštini, koju je onda ispoljavao u pravljenju raznih modela, aparata i mašina.

„Da, tome Molohu trebalo je spremiti obilno posluženje, punu pekarsku peć, kako se onda govorilo. Uhapsiše sve zakupce, njih 31 na broju, da polože račune. Ali im ne dadoše mogućnost da to učine.

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

Šta, vraga? Ako ne bude crk'o, kao što on govoraše za svoga kuma i njemu neće biti rđavo. Jer zabadava se nije govorilo: kako je na frontu imao veze sa nekom Engleskinjom koja ga je, dok je ležao pegavi tifus, veoma nežno negovala.

— Zbilja ne znaš? E onda ću ti ja reći, ja ću te objasniti... Dragi moj, ono što je sad iz tebe govorilo, to je... pazi dobro... to je ljubomora, i ništa drugo. Razumeš li me sad?

Ovaj mladi čovek ne beše za sobom ostavio nikakva pisma. Govorilo se, posle toga, da je on sebe kaznio zato što je, u prvom dodiru sa ženom, zadobio neku gadnu bolest.

Kroz gust duvanski dim, u sumraku što je vladao, jedva se raspoznavahu ljudi. Govorilo se o događajima iz prvog balkanskog rata, pa se prešlo na pitanje o vojničkim starešinama.

Desnica, Vladan - Proljeća Ivana Galeba

je, sasvim nezavisno od svojih grijeha, na pučini naglo obolio od zapleta crijeva — mal del miserere, kako se kod nas govorilo — i umro, pa su ga lijepo zašili u kožnatu vreću, kao što je red i običaj, — i predali ga moru.

Na njegovoj tromoj, razdebljaloj figuri sve je govorilo: „Na koncu, svjedno! dobro je i ovako!” Bio je zadrigao, pletoričan, teško je disao.

Umjetnik, kako se to u moje vrijeme govorilo. Da, gospodine!... A on samo šuti. Pa dobro, brate dragi, dokle ćemo tako? Koji ti je vrag u toj tvojoj ošišanoj

Nekad se govorilo da tamo namjeravaju urediti koloniju za raspuštenu djecu. To sad mami moju misao. Pomišljam da bih možda tamo mogao

Ranković, Svetolik P. - GORSKI CAR

Tada ga poznade celo selo, te se o njemu još dugo govorilo... II Prođoše dve godine posle ovih krstonoša. Đurica postade najkršniji momak, ali mu spoljašnji izgled ne donese

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

NESRETNIKU SE NE MOŽE POMOĆI Za nekakoga čoeka govorilo se da je nesrećan i da Mu se nikako ne može pomoći. Jedan bogat čoek namisli ogledati da li je to istina, pa uzme

Pupin, Mihajlo - Sa pašnjaka do naučenjaka

Omiljena tema mi je bila ”američko učenje o slobodi”. O tome se i govorilo i pisalo u štampi. Jednoga dana me je čak pozvao i veliki župan Torontalske županije, kojoj je pripadao i Idvor, prema

Omiljena tema mi je bila ”američko učenje o slobodi”. O tome se i govorilo i pisalo u štampi. Jednoga dana me je čak pozvao i veliki župan Torontalske županije, kojoj je pripadao i Idvor, prema

Mnogo se govorilo u to doba o generalu Bulanžeu. Video sam ga na jednom prijemu i pomislio sam kako bi bila tužna sudbina Francuske ako

Teško da je bilo ko od njih nešto znao o toj nauci. Mnogo rasuđivanja i veštine je bilo potrebno da bi se ovim ljudima govorilo o nauci, a da to ne bude promašaj.

Bio je izabran za počasnog predsednika Kongresa. Materija o kojoj se govorilo na Kongresu, i ljudi koji su učestvovali u diskusijama, pokazali su da je nauka o elektricitetu daleko odmakla i da se

Telefonska membrana reprodukovala je verno sve što se govorilo sa druge strane pa sam pomislio: “Ovi Amerikanci su suviše pametni za mene.

Ćipiko, Ivo - Pripovetke

— pomilova je i gospodarica. — Sad valja da se na put spremaš. Preko objeda o tomu se već nije govorilo, i po objedu tmica i neprestano monotono padanje kiše po kaldrmi i staklima uspavljuje ih, pa je u kući, za malo

Petković, Novica - SLOVENSKE PČELE U GRAČANICI

Setimo se samo kako se o Popinoj i o Matićevoj poeziji ozbiljno i sa meritornoga mesta govorilo kao o bizarnoj prozi ili sračunatome šokiranju čitaoca.

Sigurno je da to sam Stanković nije; nije on ni „divlji“, ni „sirovi“ talenat, kao što se govorilo. A nije to pogotovu ona veoma profinjena starovaroška kultura iz GazdaMladena, Nečiste krvi ili „Pokojnikove žene“.

Nikada ga nije bilo i uvek se govorilo o dvema zasebnim književnostima – srpskoj i hrvatskoj. Kao što se uvek govorilo i o dvema zasebnim kulturama.

Nikada ga nije bilo i uvek se govorilo o dvema zasebnim književnostima – srpskoj i hrvatskoj. Kao što se uvek govorilo i o dvema zasebnim kulturama.

tamnoj pojavi najlakše približiti, sa čisto jezičke strane, ako se zadržimo na sintaksi, o kojoj se ovde najviše i govorilo. Utoliko pre što su Disove najgrublje pogreške upravo sintaksičke.

ponavlja: Srebrna riba u duši U ribi malo slame Na slami šarena krpa Na krpi tri zvezde device („Riba u duši“) Govorilo se i pisalo o hermetizmu Popinoga pesništva, i ono je doista hermetično za čitaoca naviklog na već tradicionalizovani

O njemu se najčešće govorilo i pisalo kao o kritičaru koji je u šestoj deceniji našega veka, u vreme žestokih polemika između tzv.

Drugi primer bila bi dela naših starih pisaca. Govorilo se da je preteško štampati ih dvojezično: na srpskohrvatskom i savremeno srpskom.

Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)

zato što je Stanković - tačno onako kao što je ceo tekst iz verzije u verziju preokretao, a o čemu se u prvom poglavlju govorilo - prednjoj i zadnjoj rečeničnoj polovini promenio mesta.

ništa govoriti budući da je on sve čuo, ali je zato potrebna iz čisto konvencionalnih razloga: da se ne bi neposredno govorilo, kao što se i inače malo šta neposredno saopštava u ovome svetu.

Premda se ovde sve vreme govorilo o pridevima i imenicama, ipak nisu u pitanju vrste reči, nego njihove sintaksičke funkcije.

Tako, na primer, u najnovijoj, šestoknjižnoj istoriji srpskog naroda čitamo: „O Rusiji kao o obećanoj zemlji govorilo se u poljskoj Ukrajini, u Moldaviji i širom celog Balkana.

Krakov, Stanislav - KRILA

U bolnici je bilo mnogo visokih dama, sestara milosrđa, i zato su posete visoke gospode bile česte. Govorilo se o ljubavi komandanta istočnih armija sa nekom bolničarkom.

Baba ga je od godine upustila. Pod nagnutom stenom se piskavo svađali oficiri. Govorilo se o hrabrosti, činovima i ordenju. Čak su dvojica i revolvere potezali.

Nije bilo ni sanduka, ni rupe, ni poručnika Luke, koji je dotle imao kratke noge i debele prste. Govorilo se da je imao ćemer pun zlata oko sebe.

Todorović, Pera - DNEVNIK JEDNOG DOBROVOLJCA

O ovom samoubistvu pok. majora Velimirovića govorilo se tada mnogo u našim vojničkim krugogovima. Jedni su krivili i osuđivali đenerala za preranu smrt jednoga valjanog

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 3

Ja ću vas probuditi, jer sam spavao celo posle podne. Za vreme večere nije se govorilo o noćašnjem napadu, već o opštoj situaciji.

O sviranju i pesmi veterinara Svete i smehu kapetana Radoslava govorilo se celom dužinom fronta naše divizije. Sunce se klonilo.

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

noćca I zaspalo Cvet-devojče, U snu joj se prikazalo Sablja-momče, sahranjeno U mrtvačkom ogrtalu, Pa je njojzi govorilo Glasom šupljim i potmulim: „Zakletve se tvoje seti, Zakletva je pogažena Srcu nemir, duši pak’o, A u času umiranja

leglo, I tek što je oči svelo, U snu joj se prikazalo Momče mlado golobrado u odelu jučerašnjem, Pa je njojzi govorilo: „Ču li mene, Cvet-devojče, Ti pogledaj mlade momke Sve od jednog do drugoga, Od sviju sam ja najlepši; A

Osim toga, evo sudbe Pravedne je jasna volja Pokazala šta da bude.” Dok je ovo govorilo Momče mlado golobrado, Lice mu se zažarilo Kao nebo na zahodu Kad se jarko sunce smiri, A kad reči kraju došle,

Kočić, Petar - IZABRANA DELA

Po dalekim selima, kasabama i gradovima, po mehanama i hanovima, na carskim drumovima od Bosne do Carigrada, govorilo se i pričalo o zgodi i napravi Relje Kneževića sa Zmijanja. Velika je snaga i zadruga u njega bila.

Glas se Reljin širio. „Šta toliko teslaišeš! Što si se toliko digô, nijesu na tebi toke i ilike Relje Kneževića!“ — govorilo se kad bi se kogod stao čime ponositi.

Tako se u ono vrijeme novtalo i govorilo, i ovo vam je, djeco moja i Srbovi moji, kô jedno istoričesko zbitije. Svijet se jope' uznemiri.

Stanković, Borisav - GAZDA MLADEN

Jer, jednoga dana umalo ne propali. Tako se govorilo, mada se to nikad po njihovoj kući nije osetilo ili videlo. Deda Mladenov, posle oca nasledivši tolika imanja i pošto

Jednog dana na ženske i karte gotovo sve dao, izgubio. Sve trebalo da se rasproda. I onda, tako se govorilo, baba krišom, ne govoreći nikome, sama, samo s jednim rođakom, i, kako pričaju, preobučena u muško odelo prešla

Zato, kao da ga ne bi vređale, za ručkom nije se o tome ništa govorilo. Mladen je čak morao sam o tome da počne: — Šta je ona luda učinila?

Ćipiko, Ivo - Pauci

koji se bio, ubivši radi preoranja zemlje nekoga komšiju, odmetnuo u hajduke i pobjegao u Tursku; tamo je i poginuo. Govorilo se da se za hajdukovanja sa najstarijim sinom, Ilijom, sastajao u planini, u pećinama.

” Ljudi se zagrijali, i nekoliko dana samo se u selu o tome govorilo. Ilija je na živoj muci. Odmah nakon Petrove prodaje vrzla mu se misao da prekupi od gospodara prodanu zemlju.

Pade mu na pamet: — Dakle, došla je ta žena što će da zagospodari gazdinim imanjem na selu! Govorilo se o tome dok se kuća gradila, ali nije se vjerovalo.

Hodala je lako, turkajući svakoga časa lijeno magare. On ju je poznavao. Po selu se govorilo da Jure za njom pristaje, a da ga i ona lijepo gleda, ako i nije dosad šta vidjeti.

„Gledaj kako su obučeni, i štapić im u ruci, a ovdi od nevolje nisi ih ni vidit mogao!” sve tako govorilo jedno drugome. Ivo posmatraše njihova nasmijana obličja što nađoše sreću daleko od svoga kraja i sjećaše se dvojice s

U zadnju govorilo se da je bio gospodar velikog hotela koji je iznebuha, a da se nije znalo kako, jedne noći izgorio. Hotel bio je

Gledajući je prignutu, pomisli da je sigurno osjetila slast ljubavi, sjeti se da se tako u selu govorilo. Mladić što se s njome dugo gledao pošao je u Ameriku, pa je odande pisao njoj i ocu da se u njega ne nada, te je

” Tim riječima ciljali su na upravitelja političke vlasti, o kojemu se govorilo da je u kući goropadan, da zlostavlja ženu i djecu.

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

Zar se nije govorilo da je na samrti? Zar neko ko je na samrti može da se popne, na ovakvoj žezi, u Lauševu kulu? „Gde je taj vidar“,

između Žrnova na severu, Bučina na jugu, Atanasa na istoku, Kčeva na zapadu, na celom prostoru gde je Srbin živeo. Govorilo se za njega, ne bez razloga, da je vešt da obrlati i na blud navede i najpošteniju žensku.

s vremena na vreme, uputstva dvojici kopača: Mitru Pitiću, manastirskom merophu (koga je izabrao zato što se za ovog govorilo da nikad nije dotakao žensku), i Ždraki, gluvonemom sebru iz Seče (koji ništa od ovog nije razumeo ali je zato bio jak

Znam da je išla u njegovu sobu dok je bolovao i da je tamo ostajala dugo. Slutio sam da ga voli, ali to ništa nije govorilo o njezinom neverstvu. Jedno je sedeti s nekim dragim i pričati, a drugo je s njim leći.

Poslali su kljastog Artemija. Govorilo se da je taj isto tako vešt peru kao i prognani Dimitrije. Nekako bezvoljan i dremljiv slušao je Lauša dok mu je govorio

Sekulić, Isidora - Kronika palanačkog groblja

Još dva tri puta tako, i pojavi se fini model pantalona. Svašta se govorilo među palanačkim krojačima. Da Kostica već odavno ima makaze i odavno zna krojiti pantalone, i sigurno i gerok i

Ozdravila je, ali je noga ostala sa smanjenom moći. Po palanci se govorilo o štapu, o dvema štakama, o srebrnoj mašini” zbog koje majstor Kosta umalo nije bankrotirao”.

vojsku ni kao bolničar; majka, sluškinja; brat, peva tužne pesme na uvo nesrećnima; sestra — to se u poslednje vreme govorilo u varošici — udata za stolara koji pravi mrtvačke sanduke. Rista je nezavisno od svega vodio svoju sudbinu.

na ivici, tvrde ljudi, sahranjen je bio ljubimac sluga gos-Tošin, baštovan i avlijar Ljuba, svedok nesreće na salašu, i, govorilo se, možda i učesnik u zločinu, ali docnije, čudnim putevima života, neka vrsta zeta gospa Nolinog.

Uzeo je ženu s kojom se upoznao na brodu putujući za Trst. Doveo ju je, i venčao se s njom. Čudna beše ta žena. Govorilo se po varošici da je Turkinja; pa Jevrejka. Boško je tvrdio da je Talijanka, i pozivao se na crkvene knjige.

Lazarići su bili bogati. Krili su novac uglavnom po kući, kako se radilo u doba malih lokalnih štedionica. Govorilo se da su Lazarići i čudni.

na đubre ono čime se „eto, neki siromašak mogao sit nakoristiti, ali, šta ćeš, požderali moljci, rascrvotočili crvi”. Govorilo se da sve gazdačke kuće imaju po tim ormarima i skrovišta za ljude, s vezama i prema tavanu ili podrumu.

To zanimanje je Jovu Čajnovića pridiglo, značajno pridiglo. U palanci se govorilo: „U dobri čas preuze Roza egzercir.” — „Jova još malo snuje, Roza mu boguje, i sve ide da ne može bolje biti.

To je valjda bio kapetan u komšiluku, pa pala taraba, a ti onda veliš: e, sad i mi imamo kapetana. Za frau Rozu se govorilo po varošici da je cicija koja đavolu ne bi dala nož da se zakolje.

Za frau Rozu se govorilo po varošici da je cicija koja đavolu ne bi dala nož da se zakolje. Govorilo se da pri ručku i večeri ona deli jelo svima.

Pavle sedmoškolac bio je već, kako su drugovi govorili: „isturena ličnost”. Govorilo se to i od šale, i s priznanjem, pa i sa zavišću. Mnogi su roditelji Pavla isticali svojoj deci za primer.

svirača i recitatora, bilo naročito guvernanti toliko, da se u čas zvanične šetnje, po zvaničnoj aleji parka, više govorilo francuski i nemački nego srpski ili hrvatski.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 2

MOGLENSKE PLANINE Cele noći išli smo po prašljivoj ravnici i tek pred zoru zaustavili su nas u nekim dudinjacima. Govorilo se da se nalazimo u blizini neprijatelja.

Prestala je najzad i ona paljba koja se čula sa naše leve strane. Stigao je i zvanični izveštaj u kojem se govorilo o nadiranju Bugara i gde su ih naši zaustavili. Komordžijske vesti su se obistinile.

Luka iznese svoj vermut. Pilo se do neko doba noći. Sa nestrpljenjem smo očekivali novine. Govorilo se o slavnoj pobedi Drinaca.

Olujić, Grozdana - SEDEFNA RUŽA I DRUGE BAJKE

i svi slikari su to znali i trudili se da ni za tren ne smetnu s uma, sve dok se nije pojavio slikar za kojeg se govorilo da je nenadmašan u svom poslu. — Pa, pokaži šta znaš!

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

Što gođ Ture pjano govorilo, to trijezno bješe učinilo: odvrže se u primorje ravno, pozatvora skele oko mora i drumove okolo primorja, kud prolazi

ni šenica, — ove reči ukazuju na mogućnost da je pesma o Marku i Đemu nastala ia osnovu neke starije pesme u kojoj se govorilo o vešanju zmaja. 33 Pa da vidiš časti i poštenja, a i lepa, brate, dočekanja, tj.

Ćopić, Branko - Orlovi rano lete

Sve više ljudi iz sela kretalo je u vojsku, u rezervu. Svakodnevno se govorilo o ratu koji se sve više rasplamsava i primiče našoj zemlji. Početkom aprila otišao je u vojsku i Nikoletina Bursać.

Sremac, Stevan - ZONA ZAMFIROVA

I po mahalama i u čaršiji se nekoliko dana samo o tome govorilo. A da je priča uglavnome porasla u obimu i detalji joj se umnožili, — nije nužno valjda ni spominjati.

opisano kako je tetka Taska donela u 3amfirovu kuću prvi glas i opširan izveštaj skoro o svemu onome što se u varoši govorilo, i kako je ta vest kao grom porazila domaćicu Tašanu. Stari Zamfir nije tih dana bio doma.

i samo utoliko ukoliko je kod nas „svako čudo za tri dana“, samo utoliko se manje i ređe govorilo, — govorilo se i tumačilo samo onako kao u prvi mah.

i samo utoliko ukoliko je kod nas „svako čudo za tri dana“, samo utoliko se manje i ređe govorilo, — govorilo se i tumačilo samo onako kao u prvi mah.

Manje se, istina, govori, ali kad se već govori o tom, samo se onako govori kako se prvih dana govorilo. Govori se dvojako, i ovako obično, a i u stihovima.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti