Upotreba reči grečeski u književnim delima


Obradović, Dositej - BASNE

Sultan Omar, obladavši Aleksandrijom, užasne se kad vidi onu slavnu biblioteku, za koje su grečeski cari milione potrošili i| koju sva učena Evropa nikada bez velike žalosti ne spominje.

Sojedinjenije, ne velim u čitanju i pojanju u crkvi, — bogu je svejedno ta ko čitao grečeski, ta latinski, on sve to razume, — no ono blaženo evangelsko sojedinjenije u ljubovi, miru, vernosti, poštenju i u svakoj

Evo kako božestveni grečeski stihotvorac besmertnu svoju počinje Ilijadu: „Άνδρα μοι έννεπε, Μούσα, πολύτροπον, ος μάλα πολλά πλάγχθη, πολλών δ΄

Pervi grečeski mudreci iskali su nauku u Egiptjana, u Finikjana, u Haldeja i Indijana, a oni su je potom u veliko soveršenstvo doveli,

Crnjanski, Miloš - Seobe 2

Servija je sad mirna, i pokorna, a u njoj prosvećeni Grci vladaju i po crkvama grečeski poju. Svi ti njegovi dedovi, i deda Gavrilo, i deda Mijailo, i Pavlov otac, Nikola, kome se ni groba ne zna, i njegova

Ide tvoj stražmešter, Pivar, čak u Trijest, da se pričesti, pre nego što pođemo, pa ni to ne daju. Može, kažu, ali da grečeski pojimo. Svi nas regulišu. Da kuće i kućišta po koncu nabijamo i dudove sadimo!

Da kuće i kućišta po koncu nabijamo i dudove sadimo! Rešili da čak i po crkvama našim, u našoj Serviji, grečeski popovi grečeski zavijaju i slave Boga, a mi, serbski, samo da aminujemo. Tek da nešto i mi, Bogu, lanemo.

Rešili da čak i po crkvama našim, u našoj Serviji, grečeski popovi grečeski zavijaju i slave Boga, a mi, serbski, samo da aminujemo. Tek da nešto i mi, Bogu, lanemo.

Nema ni popova, kažu, da samrtnike uteše, i sahrane one, koji su umrli. Neki novi popovi dođoše, grečeski, i molitve čitaju i živima, grečeski.

Neki novi popovi dođoše, grečeski, i molitve čitaju i živima, grečeski. A cede paru od sirotinje, i kad se rodi, i kad u znoju lica svog, izdiše, na samrti.

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

Janja kulundžija: „Gospodine, ako to čuju naši grečeski arhijereji da mudarstvuješ, [h]oće te prokleti.” Episkop: „Neće, Janjo moj, oni koji su pametni i koji pravdu ljube;

No, o tom, zasad, dosta. Upamtite vi moju reč. Malo će vremena proći da će srpski arhijereji jesti meso, kako god i grečeski jedu, i Niko se tome neće čuditi ni soblažnjivati. Šta je god običaj uveo, to će običaj i istrebiti.

U tartani, s kojom pođem put Korfa, bilo je oko dvadeset korabljenika, svi Greci do jednoga, a ja grečeski nigde ništa; rasudite kako mi je moralo biti.

U taj ma[h] uljeze u avliju i pristupi k meni s dugačkom, belom kao sneg, bradom sveštenik, koji, kad vidi da ja grečeski ništa ne razumem, stane besediti [i]talijanski i na pitanje kaže mi da je to manastir kaluđerica gdi se kćeri gospode

Onda stara gospođa zapovedi svome kapelanu (to je bio ovi sveštenik) da me uzme u svoj dom; probesedi nešto s njim grečeski, pak onda meni reče: „Možete stajati u domu popa Marka, ako vam bude po volji) mesec ili dva, dok što malo grečeski

njim grečeski, pak onda meni reče: „Možete stajati u domu popa Marka, ako vam bude po volji) mesec ili dva, dok što malo grečeski naučite, zašto ćete doći u takova mesta gdi se [i]talijanski ne govori.

Odvede me pop Marko u svoj dom i nađe mi jednog mladog soldata Dalmatinca koji dobro grečeski znađaše. Pogodim ga za cekin na mesec da mi svaki dan u urečeni čas dolazi, i počnem pisati s našimi slovami nužne

ga za cekin na mesec da mi svaki dan u urečeni čas dolazi, i počnem pisati s našimi slovami nužne reči i razgovore grečeski.

A kad li ti ga počne moj soldat muštrati, grečeski s njim govoreći, smete se onaj, pa ruke k sebi; za ljubov božju moli da ne pođem tužiti se igumeniji.

Kad sam u prekrasnu Smirnu došao, znao sam [u]nekoliko grečeski prosto, naučivši nešto u Korfu, a nešto u Moreji i Hilendaru, i mogao sam tako govoriti da mi se ne samo deca, nego i

Vidite li kakvi smo mi momci (sve nam ovo prvi od nji[h] grečeski besedi); ovakovi nas ima, fala bogu, u Hormovu do dve [h]iljade osim stari[h].

Sad mi je već bilo u Korfu kako god da sam u Banatu, niti mi se je grečeski jezik činio odveć sitan, nego baš kako valja za sobesedovati s musami i gracijami.

Milanković, Milutin - KROZ CARSTVO NAUKA

Zato živim sada ovde i posmatram ovaj čudni grečeski narod“. „Zaista čudan ali darovit svet, daleko prosvećeniji no mi što smo“. „Šta kažeš?

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti