Upotreba reči iliji u književnim delima


Glišić, Milovan - PRIPOVETKE

A Stevan, opet sa Srećkom i Ilijom na drugu stranu. — E jest pogan čovek! — reći će Srećko Iliji i Stevanu. — Ne može ti ono, brate, dok ne zakine tuđe muke — crklo bi! — dodade Ilija.

Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

kome od ovih ljudi: Banovcu u Banovom Polu, Katiću u Glogovcu, Čonjagi u Salašu, Ivanku u Klenju, pop-Teši u Badovincima, Iliji Srdanu u Prnjavoru. Svuda će vam se dati jela i pića, a svaki od njih izvestiće vas o meni i družini.

pričaše kako se ljudi dižu, ostavljaju kuće i plugove, pa se kreću ili Čupiću, ili Katiću, ili proti Smiljaniću, ili Iliji Srdanu... Međutim, Turci su ćutali.

Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI

¹⁴⁷) U Jarmenovcima se kao najbolja zaštita od „kamenice“ smatra metlica koju majka treba da ubere o Svetom Iliji i da je stavi pokraj svog deteta.

Ćopić, Branko - Bašta sljezove boje

Je l jasno, drugovi, a? A samom Iliji, otkad je dobio sat, zaista se nešto razbistrilo pred očima kao da pri sebi ima neku tajanstvenu lampu pa je samo

— E, đavo te meto na svoj nenarodni nakovanj, kud sam sad pristao s tobom! Došlo nekako Iliji tako pri duši kao da se u ovoj oktobarskoj noći izgubio i skrenuo nekud s linije narodnooslobodilačke borbe, a njegova

Panić-Surep, Milorad - SRPSKE NARODNE PRIPOVETKE ANTOLOGIJA

Vinograd ponese divan rod. Sve se selo čudilo rodu. Kad je bilo po Svetom Iliji na deset dana, a nebo se nad vinogradom strašno naoblači.

Milošević-Đorđević, Nada - LIRSKE NARODNE PESME

Dade Bogu nebesne visine, Svetom Petru Petrovske vrućine, A Jovanu leda i snijega, A Nikoli na vodi slobodu, A Iliji munje i strijele. 6. Aj đevojko, dušo moja! Što si tako jednolika I u pasu tankovita?

Domanović, Radoje - MRTVO MORE

Milan poljubi vladu u ruku i ode veselo svojoj kući.” — Potom se vlada okrete Iliji i reče: „Ti si, Ilija, rđav i nevaljao građanin, zato ću te uhapsiti i oduzeti ti platu što je primaš, pa ću je dati

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

(Tako su mu suđaje dosudile. Tako mu je suđeno). ’ROMI DABA Po narodnom verovanju bog je dao ev. Iliji munju i grom da pobije sve đavole. Sv.

Obradović, Dositej - ŽIVOT I PRIKLJUČENIJA

dva posla s ovim izmišljenjem ispravila: mene sireč u veće poznanstvo i ljubov s[a] starcem mešterom dovela i mom bratu Iliji uzrok kričati i kavgati se, što on pri svom starom izmrljatim časlovcu ostaje, ne dala.

razljutio se na me kako valja); pak u svem svom gnevu ovu mi prediku učini: „Kakvo je to tvoje bezobrazije, Mojseju, Iliji i Hristu da se upodobljavaš?

Matavulj, Simo - BAKONJA FRA BRNE

Bakonja im se nadao, jer je svakoga trenutka izlazio iz kuće i izgledao. Bakonja je održao riječ zadanu popu Iliji, jer, prije no što dobi parohiju, bio mu je gost dva dana.

Vasić, Dragiša - SABRANE PRIPOVETKE

I sunce ponova granulo. Pa se klatimo na sedištima prema tome kako se voz treska. A ja velim Iliji Iliću: „Ama šta sam ja govorio vama, gos’ Ilija? Zar nisam imao prava?

A krupna figura pukovnika Nedića stade da se primiče major Iliji. On vide da je svaki otpor besmislen, i očekivaše pukovnika Nedića kao što osuđenik očekuje smrtnu kaznu.

Nikad i nikome ona ne pomože, pa ni Iliji Vasiću, sa čijim zdravljem pođe nagore; nagore sa bojom njegova malo rohava lica, nagore sa kašljucanjem, i u svakom

Ali se ovaj život i pod ovakvim prilikama sve manje sviđao Iliji Vasiću. Recimo, sedi on tamo leti pod bagrenjem, ispred dućana, i nema šta: sve je ono onde i lepo i jako, zdravo i

varoši Beču, koji se, naprotiv, ovoga večera, iako onako sjajno osvetljen milionima električnih sijalica, činio Iliji Vasiću mračniji od svake srednjovekovne tamnice, da ne bi niukoliko preterali poredivši ga sa paklom ili drugim užasima.

I tako Iliji Vasiću nije ostalo ništa drugo nego da onaj pazarni dan, petak, što više iskoristi, pa da se tamo na pijaci vidi i

i tim očima obuhvata sve one zabušante i onaj gad zadriglih vratova što su sve nešto nezadovoljni i uobraženi, a njemu, Iliji Vasiću, čine se sitni kao najsitniji mikrobi.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH PRIPOVEDAKA

Kad to vidi gospodin bog, reče svetom Iliji: — Ilija, hajde dolje pa kaži onome starome kod koga služi i kad mu je godina, jer on ne zna ni koga služi ni kad mu

Vinograd ponese divan rod. Sve se selo čudilo rodu. Kad je bilo po Svetom Iliji na deset dana, a nebo se nad vinogradom strašno naoblači.

Pupin, Mihajlo - Sa pašnjaka do naučenjaka

Majka je primetila da nigde u Svetom pismu nije našla potvrdu za legendu o svetom Iliji i da je sasvim moguće da je taj Amerikanac Franklin u pravu, a da je priča o svetom Iliji pogrešna.

potvrdu za legendu o svetom Iliji i da je sasvim moguće da je taj Amerikanac Franklin u pravu, a da je priča o svetom Iliji pogrešna.

Pričao sam im o svom iskustvu sa Franklinovom teorijom munje i raskoraku ove teorije sa pričom moga oca o svetom Iliji. Odgovorio sam im na mnoga pitanja u vezi sa mojom primedbom da je Linkoln američki Kraljević Marko.

objašnjavao teoriju munja prema Bendžaminu Franklinu, teoriji koja je bila u suprotnosti sa idvorskom legendom o svetom Iliji i zbog koje sam bio skoro proglašen jeretikom.

Ćipiko, Ivo - Pripovetke

— opazi žena, pa se toga časa kao začudi : — Što, ljudi, radite? Vidite da pogibe čovjek! — I okrene se prema Iliji: — Ilija, brate, imaš ti na kome da se odljutiš! Traži ti ono tvoje ženetine... Pusti moga čovjeka u miru!

Pođe, posle nego se s Pavlom sporazumeo, k Iliji; nagovara ga, stavljajući mu pred oči sramotu na sudu: ljudi će mu se u brk smejati, pa komu će najposle škoditi? Sebi.

Hladno je i oblačno. Njoj je čisto od studeni lice pomodrilo. Ispred varoši, kod krčme, dočeka ih Toma. Veli Iliji: „Svrnimo da popijemo čašu rakije”, a misli na prevaru da ga namami i opije, a platio bi i onako sve Pavao.

A Pavao, pijan, tetura se cestom. Na mahove zastaje i pita ih kao u čudu: — Što je, Cvijeta, tebi i Iliji?... Šalili se, pa što je u tome zla? Onako to drugdje dođe, — nastavlja isprekidano.

Uto zaplače domaćinovo dete; domaćica požuri da ga uspava, pa, pošto umuče, utrne lampu. Tako Iliji prolaze topli, letnji dani u teškome radu i još težim sparnim noćima.

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

Kad bude isečena i potopljena u vodu, ne sme se u vodi držati o Svetom Iliji, »da ne bi istrunula« (SEZ, 17, 133, Jagodina). Ne sme se prati na Veliki petak (ZNŽOJS, 10, 46).

Kad je branje k., ne bere se sav k., nego se ostavi »za marvu i tice« (SEZ, 17, 19). Tipična žrtva u k. biva o Svetom Iliji: tada se skuvaju zorom tri klipa kukuruza, pa se jedu i daju deci iz susedstva (SEZ, 17, 133; 7, 110).

mrtvima (GEM, 38, 1975, 164 id). U okolini Zaječara, kao sastavni deo pomane pokojniku o Velikoj Gospojini ili Svetom Iliji, k. se kiti i kuva; upor. »prilaganje kukuruza za mrtve na oltar crkve u Niškoj Banji o Sv.

se kiti i kuva; upor. »prilaganje kukuruza za mrtve na oltar crkve u Niškoj Banji o Sv. Iliji« (GEM, 42, 1978, 397; v., u vezi s k., i 424 id, 494).

Ćipiko, Ivo - Pauci

da pred cijelim svijetom osramoti njega i Radu, ali promaši cilj, jer seljaci, kad iziđoše iz crkve, ljute se na nj; vele Iliji pred crkvom: — Što si se, Ilija, sneveselio? Radi po svom ćeifu, ti si gospodar u kući ...

Sigurno idu u varoš za istim poslom. Požure, kao da će sijena nestati. Vojkan ne može a da ne nabaci koju Iliji; veli mu: — Vidiš kako ljudi ne mare za blagajnu: ovi svi idu trgovcu!

Niko leži uz vatru, pod kabanicom. Nad njim stoji junac. Nešto je bolešljiv, žao ga Iliji, jer ga već hvata u plug, pa ga je priveo k vatri.

— veli Krilo, i nazdravi Iliji. Zalažu se i piju, i nude čašom vina Ilijinu ženu Smiljanu, no ona neće da čaše prihvati; nudili bi i curu i nevjestu,

Ilija, čuvši topot, iziđe i prihvati konja. Sjahavši, veli Iliji: — Provodaj ga, zamorio sam ga! Konj se zapjenio i frče.

Komu bi po zakonu pripalo? —Pripalo bi nama dvoma braći: meni i Iliji, udatoj nam sestri, djedu i babi po pokojnoj mu majci. Tako mi reče bilježnikov pisar.

Ovu će svotu ubilježiti na Petrovu računu, na njegovu korist, a za drugo pričekati će ga do bolje zgode. Iliji se duša kidala kad doznade za prodaju.

Možda i neću prodati, samo da vidim na čemu sam ... Pa se okrete ravno k Iliji i veli mu: —Vidićeš kupaca, kao mravi navrvjeće ... —Pravedno je da meni, gospodaru, prodaš... —Reci pošljednju... De!

Komšija veli: — Prodaće ti je, ako advokata ne nađeš. Iliji žao krave, njegova je, dao je lani steonu Vojkanu, na po, dobra je; ako je izgubi, izgubiće s njome i njen porod za

— Tražiš moje, — veli Ilija i, plativši račun, iziđe iz krčme. Petar za inat neće da plati dosuđene Iliji troškove, a Ilija ne popušta.

Evo tvojih vlahov, evo ti kuma Ilije, donio je uštipkov, masla i šest jajov... Čuješ li, Marine, dušo? ... Iliji bijaše žao Marina, koji ga je toliko godina prijateljski dočekivao u svojoj kući, i činjaše mu se onoga dana da ga vidi

Nušić, Branislav - AUTOBIOGRAFIJA

Četvrtog dana, on dobi poštom jednu kartu adresiranu: „Gospodinu Iliji Stanojeviću glumcu. Beograd: Kafana „Ruski car“. Postrestante.

Jakovljević, Stevan - SRPSKA TRILOGIJA 2

Još od same zore počeli su da gruvaju topovi. Bugarska pešadija nastupala je u gustim masama ka Svetom Iliji kod sela Banice i navaljivala na naše desno krilo.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

svatova niko ga ne gleda, al’ ga gleda lijepa đevojka, ne mogaše srcu odoleti, već do Ila dogoni dorata, pak Iliji stade govoriti: „O, bora ti, dragi gospodaru, a što si se tako zamislio? Što je tebi? Kakva je nevolja?

hajduci, ja sam taman iz Lijevna grada, vidio sam svate Smiljanića, al’ ne vode Maru Đurkovića: ne da mati Sminjanić-Iliji, već je mati Maru poklonila a nekakvu Kuni Hasan-agi“.

hajduci, ja sam glavom od Lijevna grada, vidio sam svate Smiljanića, al’ ne vode Maru Đurkovića: ne da mati Smiljanić-Iliji, već je daje Šarac-Mahmut-agi, da je vodi u Bosnu ponosnu“.

Tko bi gorskog upustio vuka?“ Memed-aga viknu na dželata, dželat trže sablju ispod skuta, te Iliji odsiječe glavu; a Aleksa sjede na ćupriju, pa ovako poče govoriti: „Bog ubio svakog rišćanina koji drži vjeru u

Godine 1683, kad su Turci zaratili protiv Austrije, pobegao je iz Zadra i pridružio se Iliji Mitroviću (koji je, protiv volje mletačkih vlasti, započeo borbe s Turcima). „Od 1684.

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti