Upotreba reči imenjaku u književnim delima


Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

Nekoliko trenutaka potraja mrtva tišina... Stanko Jurišić prvi dođe k sebi. On pritrča svome imenjaku. — Imenjače!... Imenjače!... — viknu i uhvati ga za ruku. — Čujem! — odgovori Stanko. — Jesi živ?

Ivić, Pavle (sa grupom autora) - Kratka istorija srpske književnosti

Ta bliskost je očuvana i u motivskim obrascima, u blagoslovu ustaniku Milošu od Pocerja, imenjaku slavnog kosovskog viteza Miloša Obilića ("Veseli se, Pocerac Milošu,/ Desna ti se posvetila ruka/ Koja znade pogubiti

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

Dimitrije Zašto, zašto si me ostavio, sveti Dimitrije? Zašto si okrenuo leđa svome imenjaku i poštovaocu. Zar ti nisam palio sveće i usrdno ti se molio? Zar baš na svoj dan, naš dan?

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti