Danojlić, Milovan - NAIVNA PESMA
Ako bi neko želeo da izučava uticaj detinjstva na obrazovanje jednog književnog dara i izraza, Ćopićeve priče bi mu za to dale zahvalnu građu.
Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI
On je u prvi mah pomišljao na Rusiju, da u Kijevu ili Moskvi izučava bogosloviju. Ali u Dalmaciji se rešio da izučava bogosloviju kod novih grčkih učitelja.
On je u prvi mah pomišljao na Rusiju, da u Kijevu ili Moskvi izučava bogosloviju. Ali u Dalmaciji se rešio da izučava bogosloviju kod novih grčkih učitelja.
Mušicki je sve svoje književne ideje primio od njega. Upućen u tom pravcu, on naročito izučava Klopštoka i »nemačkog Horacija« Karla Vilhelma Ramlera.
U Čudnom svetu on izučava taj proces raspadanja na selu, u seljačkom svetu. Patnica, koja je, pored svih svojih mana, najpotpuniji njegov roman,
On je prvi kod Srba počeo da izučava istoriju srpske književnosti kao nauku; prvi, iako još bolujući od vladajuće filologije, pokušava da odvoji istoriju
Kapor, Momo - BELEŠKE JEDNE ANE
Virio je kroz njih s izrazom naučnika koji upravo izučava kretanje bubašvabe po dnu bele glatke kade, dok se ona upinje da izgilja napolje. — Koliko imate godina? — upita.
Ranković, Svetolik P. - PRIPOVETKE
Nit' misli, nit' pita, nit' izučava: — gurne u gomilu, pa što Bog dâ... A on tako ne može. On hoće da smišlja i razmišlja, i zato je i doživeo neoženjen
Velmar-Janković, Svetlana - DORĆOL
se uprepastio njegov otac, Pavle Nešić, kožarski trgovac, a do srži se prepao kad mu je sin izjavio da bi na stranu da izučava jezike. Praktičan i imućan, Pavle Nešić je poslao sina na trgovačku akademiju, u Beč.
Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA
Mogla bi biti i Orfelinova”, zaključuje on. N. Radojčić je docnije napisao još dva mala a lepa rada u kojima izučava moguće književne uzore n podsticaje — „koren”, kako on kaže — Plaču; ti radovi su: 1) Plač Srbije, Letopis Matice
Petrović, Rastko - PESME
Ako je pokret sve, ako je pokret čak samo i vrlo mnogo, kako je nauka mogla zaboraviti da izučava i izradi jednu, što precizniju, mehaniku erotičkih odnošaja, od momenta prvog erotičkog nadraženja pa do vidljivog