Upotreba reči javora u književnim delima


Skerlić, Jovan - ISTORIJA NOVE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI

u Novom Sadu, najstariji srpski časopis, uspešno produžuje svoj naučno-književni rad; Brankovo kolo (od 1895) namesto Javora i Stražilova nastavlja tradiciju vojvođanskih književnih časopisa; Srgj u Dubrovniku, od 1902.

Radičević, Branko - PESME

pesme one, Kad vi srce u nedrima tone, Da vam srce smesta živo plane, Kad čujete izgubljene dane, Kad se pesme s javora zaore, Da što Srbin učiniti more, — Put raskrčen, gore njime ajte, Ajte gore, al' se i sećajte, Kono krasna puta

Kostić, Laza - PESME

Nemojte me pitat' sade, da vam pričam stare jade, stare jade, nove nade, što ih naša zvezda znade; već pođite do javora, pobratima onog bora, što ga stuži i cacyši neiskazom veljih muka Kosovkina bela ruka, te je njemu ruka mala grdne jade

veljih muka Kosovkina bela ruka, te je njemu ruka mala grdne jade zaveštala; a kad guslar po njim gudi, iz javora jade budi, iz tamnice jadi lete da se braća jada sete, da se sete, da ih svete!

se tom pokojnih duša caru zadušnom nek volan primi našu starinu, nek daruje predusretan mu dar, od nebeskoga gusle javora. I sasluša l' nas tako Gospod Bog, ponestaće iz raja javora, potesaće ga dusi na gusle, za tili časak srpski biće raj!

I sasluša l' nas tako Gospod Bog, ponestaće iz raja javora, potesaće ga dusi na gusle, za tili časak srpski biće raj! Al' kakve smo na zemlji srećice, oteće nam još i taj zavičaj.

Ćopić, Branko - Čarobna šuma

U tihom sklopu između brda, ispod javora, u šumu lakom, klobuča izvor, studen i bistar, i potok brza srebrnom trakom. Grgolji voda kroz divlju paprat . . .

Knežević, Milivoje V. - ANTOLOGIJA NARODNIH UMOTVORINA

— Pripovijeda se da je nekakav Vujaš sjedio negđe između Mučnja i Javora, pa ga Turci sve bijedili koje zašto i globljavali, a kad mu se već dosadi, onda reče: „Jaoh, Mučnju, mučan ti si!

PAPRAD (BUJAD) Dok je još sveti Sava išao po zemlji, i činio dobra, pređe jednom preko Javora, i dođe čak na Rudnik. Ono što je bilo pred njim zemlje i prostora, on s Rudnika blagoslovi te nema papradi, a ne seti

Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA

Dim.). U štavičkom srezu (na putu Novi Pazar — Rožaj) mrtvi se sahranjuju u »korabi« od javora ili bukve, ali nikako ne od brekinje (ispitivanja St. Dim.). BRESKVA Pfіrѕіch (amygdaluѕ perѕica).

Među tipična αδυνατα ‹= što ne može biti› u narodnoj poeziji dolaze j. sa javora (»...udati se neću, Dok ne rodi javor jabukama, Suva vrba pitomijem grožđem«, BV, 10, 1895, 28; upor.

U štavičkom srezu [na putu N. Pazar — Rožaj] mrtvac se sahranjuje u »korabi« (ukoliko još ima šume) od javora ili bukve (St. Dim.). Od j. se prave i gusle, poznati instrumenat srpske narodne poezije (RJA, ѕ. v. javor i gusle; v.

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

Kažu, sine, i pričaju ljudi: od Mramora do suva Javora, od Javora, sine, do Sazlije, do Sazlije na ćemer-ćuprije, od ćuprije, sine, do Zvečana, od Zvečana, kažu, do

Kažu, sine, i pričaju ljudi: od Mramora do suva Javora, od Javora, sine, do Sazlije, do Sazlije na ćemer-ćuprije, od ćuprije, sine, do Zvečana, od Zvečana, kažu, do Čečana, od Čečana

Evo puno petnaest danaka ja sve hodah po turskoj ordiji, i ne naćoh kraja ni hesapa: od Mramora do suva Javora, od Javora, pobro, do Sazlije, do Sazlije na ćemer-ćuprije, od ćuprije do grada Zvečana, od Zvečana, pobro, do

Evo puno petnaest danaka ja sve hodah po turskoj ordiji, i ne naćoh kraja ni hesapa: od Mramora do suva Javora, od Javora, pobro, do Sazlije, do Sazlije na ćemer-ćuprije, od ćuprije do grada Zvečana, od Zvečana, pobro, do Čečana, od Čečana

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti