Trebješanin, Žarko - PREDSTAVA O DETETU U SRPSKOJ KULTURI
simbolizuju željenu promenu, transformaciju (u subjektu ili objektu ljubavnih čini) jesu: kuvanje/pečenje, dodirivanje, jedenje i pijenje, drmanje, probadanje, obnošenje, a sredstva su: izvesne biljke koje se u toku rasta transformišu (konoplja) ili
Brašno i hleb se takođe koriste da bi se sprečio neželjeni dodir babice i deteta. Obredno jedenje hleba koji je porodilja sama umesila („ja rodih, umesih, ispekoh i babice pretekoh“) na magijski način (zbunjivanjem)
Stanković, Borisav - NEČISTA KRV
burnim, koje čoveka presecaju, razdragavaju i pomeraju sa mesta, već znanim i naročitim za te večere, „za slatko jedenje“, dugim, tihim, monotonim, koje čoveka umiruju, zanose, kao uspavljuju, te se može spokojno, sa nasladom, polako i
Petković, Novica - Dva srpska romana (studije o Seobama i Nečistoj krvi)
Čak se i obedovanje opisuje tako da - kako se to jednom izričito kaže - „liči više kao na neki red, adet, a ne na jedenje, hranu.
Stanković, Borisav - GAZDA MLADEN
komad po komad od mesa, jede, meće ga u svoja smežurana, bez zuba, crnom šamijom stisnuta usta, te to celo jedenje njeno liči više kao na neki red, adet, a ne na jedenje, hranu.
smežurana, bez zuba, crnom šamijom stisnuta usta, te to celo jedenje njeno liči više kao na neki red, adet, a ne na jedenje, hranu.
Čajkanović, Veselin - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANJA O BILJKAMA
To je, po svoj prilici, bio razlog što su Pitagora i orfičari zabranjivali jedenje pasulja: ,Ako jedeš pasulj, isto je kao da si pojeo glavu svoga oca̒« (SKG, 11, 1924, 40).
Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU
Ama tomu svemu krivo je mnogo svakojako slatko jedenje i Mnogo liće, jerno iz toga se koti i množi blud u čoveku i dogod od njega ne isteče napolje ne može svome srdcu