Upotreba reči jeleni u književnim delima


Veselinović, Janko - HAJDUK STANKO

— prostenja Kruška. Surep viknu: — U podrum idite pa izvedite Aleksu! Zavrzan i Jovica poskočiše kao jeleni... Kad otvoriše podrum, videše Aleksu gde leži usred one kalje.

Vasić, Dragiša - CRVENE MAGLE

Dođi, oh što pre dođi! O dođi u pomoć, dragi, tvojoj dragoj Jeleni.” I sve dok je tako čitao, Hristić je ludo živo osećao kako rumeno meso onog vitkog tela, što je tamo daleko gorelo u

Olujić, Grozdana - GLASAM ZA LJUBAV

Živećemo, samo ona i ja, u šumskoj kući, a jeleni će u suton trčati kraj nje. U svim bajkama koje sam čitao šumske vile imale su lik moje majke.

Bila je to kuća u kakvoj sam želeo da živim s mamom kad sam bio dete, tamo u šumi kraj koje će protrčavati jeleni u suton. Sada sam bio gotovo odrastao, ali nisam želeo ništa.

Kapor, Momo - NAJBOLJE GODINE I DRUGE PRIČE

Dok su sa vama, one čuju i bez slušalica najdivniju muziku. Posle jedno sat i po dao sam Jeleni slušalice da i ona malo sluša Radio Beograd, koji je puštao novogodišnju muziku, ali nekako mi se više nije igralo!

Sećam se dobro, baš te nedelje dobio sam nov džemper sa izvezenim jelenima. Jeleni su te godine bili u modi. Patio sam kao ubogi đavo što mi je na grudi mogao da stane samo jelen i po, jer sam bio

Kapor, Momo - BELEŠKE JEDNE ANE

XIX 130 GLAVA XX 137 GLAVA XXI 144 GLAVA XXII 158 GLAVA XXIII 162 GLAVA XXIV 168 GLAVA XXV 173 GLAVA XXVI 178 Ani i Jeleni njihov ludi otac UFUR Volim te, devojčice, vrtirepu jedan, zunzaro, folirantkinjo jedna, dok ideš u svojoj jedinoj

Milošević-Đorđević, Nada - LIRSKE NARODNE PESME

162. Ja se pope na Vršačke planine, Te ugleda bečkerečke ravnine, Gdi jeleni s košutama planduju, Mladi momci s devojkama igraju.

Karadžić, Vuk Stefanović - SRPSKE NARODNE PRIPOVJETKE

pođe kući, i idući nije se osvrtala, a kad dođe kući, ali u njenoj kući triput bolje nego u carevom dvoru: sve zlatni jeleni, košute, tice, kvočke, pilići, zecovi, sve zlatno.

Leskovac, Mladen - STARIJA SRPSKA POEZIJA

MRKALj 213 SASTAVLjENO KAD U GORNjOKARLOVAČKU BOLOVAONICU DOSPEDOH POBEĐEN I OSTAVLjEN OD SVEGA SVETA 214 JELENI DIJAKOVIĆ ZA NOVU GODINU 216 STARAC 217 STEFAN STEFANOVIĆ 218 ODA NA RAT 219 JEVTIMIJE JOVANOVIĆ 223 PJESN PRI

Vuk ne lomi reč ni veru svoju; Topi kartač ne privezu k boju Anakonda, ris i lav. 1825. Sava Mrkalj JELENI DIJAKOVIĆ ZA NOVU GODINU Jutros mi reče vila posestrima: „Žedniš li, Sako, sam sebeka znati, To nemoj sve kod svojih

Život ne čini kletim stihije i zveri u prirodi — čovek je čoveku veća strava. To je zaključak Mrkaljev.” JELENI DIJAKOVIĆ ZA NOVU GODINU (str. 164). I ovu pesmu je prvi objavio dr V.

Ćurković i da je pesma mlogo pevana, a napisana je Jeleni Kostić, „koja se udala za Vasu Ćirkovića u Kovin 11. februara 1843. U nju se zagledao Ž.

Iz Ćurčinovih komentara se vidi da je pesma napisana onoj istoj Jeleni Kostić kojoj je posvećena i pesma Ljubopevac. I Grobni cvet je bila popularna i rado pevana pesma; preštampana je u

Nenadić, Dobrilo - DOROTEJ

jedini znao da je monah otišao, ali takav nije bio i Ivko Pljuzgo, poznati nabiguz i prišipetlja, koji je smesta odjurio Jeleni i preneo joj vest.

Dadara Izjutra, na Mitrovdan, Andrija ponovo ode Jeleni. Skočim, osedlam konja i žurno izjašem napolje. Sjurim se niz padinu i pritajim se u joviku kraj Morave.

Zar nismo vršnjaci, u dobu kada se sve stvari na ovom svetu mere prema srcu. Pričao mi je o Jeleni, ja njemu o Ančici. Sudbina nam je bila slična, pa zar je onda čudno što smo svu noć presedeli na livadi kraj izvora i

Olujić, Grozdana - SEDEFNA RUŽA I DRUGE BAJKE

Ne jedno drvo, ne dva ili tri — na blagom vetru njihala se blistava, mlada šuma, sve bujnija. Protrčaše kroz nju jeleni i košute, nastani se u krošnjama šareno jato ptica, ali nekadašnji dečak sa Peščare još uvek je stajao kraj svog bunara,

Đurić, Vojislav - ANTOLOGIJA NARODNIH JUNAČKIH PESAMA

do 1404. i zet kneza Lazara po kćeri Jeleni Banjali Gornji — pleme u crnogorskoj Hercegovini Banjska — oblast oko reke Banjske, leve pritoke Ibra, niže Kosovske Mi

Stefanović Venclović, Gavril - CRNI BIVO U SRCU

svojom mišlju; ne tako se u vis dižu letušte ptice, koliko je visoko u nebo letila njena pamet; niti su onoliko jeleni ženili planinskoga izvora vodenoga, koliko je njeno srdce želilo k Bogu, istočniku živu; ni loza se tako u vinogradu

Copyright 2024 Igra Recima Politika privatnosti